Veliki obični ljudi: sjećanje na udomiteljicu Anku Balaž, silnu dobročiniteljicu

Foto: Anka Balaž, udomiteljica

Ovoga trena kad počinjem pisati priču o ovoj snažnoj i divnoj ženi, nje već odavno nema, ali u mojoj je glavi ostala kao uzor, kao primjer čovjeka sa velikim “Č”. Besprijkoran primjer ljudskosti, žene koja je ostavila dubok trag u srcima svojih korisnika.

Za Ankom i danas putuje poštovanje kao svjetionik najveće ljudske dobrote. Jer ona je:

  • živjela za svoju udomljenu djecu, za Krunu, Josipa, Davora, Gorana.., podizala ih i ispraćala u odrasli život,
  • činila sve kako bi svoje unuke povezala s udomljenicima, stvarajući im međusobna kumstva, da si pomognu međusobno jednog dana kad nje više ne bude.
  • imala snage nastaviti poslanje udomiteljice i nakon što su joj dva sina prerano umrla, nakon što je “sve suze isplakala”,
  • naslijeđenu kuću poklonila jednom od štićenika,
  • u već poodmakloj životnoj dobi, uzela je na dohranu susjedu koja je ostala sama, bez žive djece
  • prije svoje smrti zatražila je od unuka kome je njezina kuća imala pripasti, da je pusti Goranu…

Živjela je u susjedstvu moje tete. Bila je prijateljica moje pokojne majke i prva sjećanja me vraćaju u vrijeme kad je ispred njezine kuće uvijek bilo veselo, puno dijece iz kuće i susjedstva,  u onim onodobnim večernjim igrama skrivača, gumi-gumi, druženja do večernjih sati. Ono što sam u to vrijeme mogla razumjeti i što sam od odraslih čula bilo je da teta Anka čuva “djecu iz doma”. Imala je svoja dva biološka sina (bez kojih je, nažalost, za svoga života ostala), dok je “ekipa iz doma” u Ankinu domu sastav povremeno mijenjala. Neki bi dolazili preko ljeta, za vrijeme školskih praznika, tek da pobjegnu sivilu domskih zidova, asfalta. Drugi su dočekali kod nje odlazak kući, odlazak u vojsku, udaju, ženidbu…

Pripremala im je ispraćaje u vojsku, pričesti, krizme, rođendane, pa i “štafire”, onoliko koliko je bila u mogućnosti, jer sve to za njih nije imao tko drugi napraviti. Dakle, ispraćala ih je u život. Ono čega se sjećam iz svog odrastanja je i to kako su se kod nje, za “Ivanje”, dan sela, crkveni god ili kirvaj, kako se kaže kod nas u Slavoniji, sakupljali mnogi… dolazili u posjetu svojoj teti ili baki, kako su je zadnje generacije zvale.

Obična, skromna velika

Bila je obična i skromna žena, i veoma je rano postala udovicom. A kako život zna i teže udariti, u vrijeme kada joj je već zbog godina zatrebala pomoć njezinih sinova, ostala je bez jednog, a potom i bez drugog.

No, hrabra Anka, nakon što je isplakala suze, “stisla svoje srce u šaku”, nastavila je živjeti za Krunu, Josipa, Davora, Gorana..

Naravno i za svoju unučad i snahe. Nikome nije zatvorila vrata, nije rekla “ne mogu i neću više”, nastavila se brinuti jednakim žarom kao i do tada. Činila je sve kako bi svoje unuke povezala s udomljenom djecom stvarajući im međusobna kumstva, da si pomognu međusobno jednog dana kad nje više ne bude.

Cijela ova priča proći će kroz nekoliko redova ili stranica,… no sve ovo prolazi kroz puno godina, godine donose gubitak snage, bolest, starost, vrijeme kada ono što u glavi nosiš ruke i noge ne mogu odraditi bez obzira koliko to želiš.

Tek nakon što sam se i sama počela baviti udomiteljstvom počela sam shvaćati što je ona zapravo uradila. Shvatila sam koliko je energije trebalo za sve to. Osvijestila sam kako i koliko tog dobra stoji iza one rečenice iz moga djetinjstva: “Anka drži djecu iz doma”. Uz Anku stoji velika priča, velik posao i veliko srce!

Velika priča, velik posao, veliko srce

Ona to nikad nije, ni sebi ni drugome, tako predstavljala, nije smatrala da radi velike stvari. Voljela se pohvaliti kad je netko od njezinih štićenika, negdje u svijetu zasnovao obitelj, postigao nešto na što je bila ponosna i što ju je činilo sretnom. Nikada nisam čula da nekoga grdi, primala je i one koji su “zalutali i skrenuli s puta”, pravdajući ih kao što bi to činila prava majka, stroga i pravedna, ali opet samo majka.

U već poodmakloj životnoj dobi, kada je na svojim nogama nosila stotinjak kilograma i možda isto toliko različitih bolesti, uzela je na dohranu susjedu koja nije imala svoje žive djece. Brinula se o njoj godinama, kuhala, prala, svakodnevno odlazeći i nekoliko puta ženi kojoj je trebala stalna skrb i pomoć. 

Ali, Anka je imala srce, ali je imala i ciljeve, svoju misiju i nije štedjela ni svoje noge, ni zdravlje. Nakon što je i ovaj dio puta odradila časno, naslijeđenu kuću poklonila je jednom od štićenika. Onome kojega je život odveo tisuću kilometara daleko, ali mu je srce ostalo u selu u kojem je odrastao i uz ženu koja mu je priuštila da osjeti roditeljsku brigu, ljubav, pa i roditeljsku stegu kad je bilo važno za njegovu budućnost. Onom koji je nju držao za ruku i brisao joj suze kada ju je život gazio, kada je ostajala bez svojih sinova, onome zbog kojeg je svaki dan morala ustati iz kreveta, otpratiti ga u školu, zagrliti ga i uputiti mu osmjeh i onda kad joj nije bilo do smijeha.

***

Budući da i za udomitelje postoji “vrijeme trajanja”, oni se nakon navršenih 65 godina po zakonu više ne mogu baviti udomiteljstvom. Nekoliko godina prije te 65-e, Anka je primila dječaka, invalida, momka divnog srca i s puno zdravstvenih problema. Teško je hodao…, no izuzetno bi sretan bio kad bi dobio neki važan zadatak, na primjer donijeti mlijeko od susjede, otići u trgovinu i slično. Goran je tada imao petnaestak godina, ne mogu sad točno reći, možda koju više. Ne znam je li kod nje došao iz doma ili neke druge udomiteljske obitelji, no ubrzo je postao omiljeni stanovnik sela, zavolio je široki razbojištanski šor (selo se zove Razbojište), zavolio ljude i oni njega. Godine su prošle, Anka se teško razboljela. Trebala je sad, u svojoj bolesti, i ona stalnu pomoć… , unuci su bili daleko, u svojim životima i obvezama, no Goran je bio tu. Prošli su zajedno desetak godina, on je postao odrastao čovjek koji je odabrao ostati uz nju teško bolesnu. Često sam ga sretala kako se vraća iz kupovine ili od liječnika ili iz ljekarne, nastojeći svojoj baki, kako ju je zvao, olakšati zadnje dane života. I uvijek se dobro – dobrim vrati!

Goran je pomogao njoj, bdijući uz nju do zadnjeg dana. Anka je jednom prije pomogla njemu. Ne daruje se zato da bi se dobio dar. Dođe sve samo.

I danas Goran živi u kući Anke Balaž. Prije smrti zatražila je od unuka kome je kuća po zakonu nakon nje pripadala, da Gorana pusti da živi u kući, znajući koliko mu je važno ostati u sredini u kojoj je odrastao. Iako je zbog svoje invalidnosti imao pravo izabrati i neki drugi oblik skrbi, odlučio je ostati tu.

Ovo je, vjerujem, jedna od puno lijepih priča koje se na temu velikih srca mogu ispričati. Ovo je priča o ženi koja je toliko puno učinila, darujući svoju ljubav na toliko puno strana svijeta, toliko puta. 

I znam da takvih Anki ima veoma puno među udomiteljima. I nadam se da će ih nekada netko spomenuti! A ja sam ponosna što sam ju imala priliku poznavati.

Zabilježila Zorica Radonić

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2024.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Svjetski dan zdravlja 2024: Moje zdravlje, moje pravo

Svjetski dan zdravlja je globalni dan podizanja svijesti o zdravlju koji se obilježava 7. travnja svake godine, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prva Svjetska zdravstvena skupština odlučila je obilježavati Svjetski dan zdravlja 7. travnja svake godine, počevši od 1950. Svjetski dan zdravlja održava se povodom osnutka WHO-a, a organizacija ga vidi kao priliku da svake godine privuče svjetsku pozornost na neku temu od velike važnosti za globalno zdravlje.

Ovaj dan služi kao ključni trenutak za razmišljanje o zdravstvenim izazovima koji i dalje postoje na globalnoj razini i koracima učinjenim prema poboljšanju zdravstvenih ishoda. Pruža neprocjenjivu priliku dionicima na svim razinama da se okupe i zagovaraju učinkovite, održive zdravstvene politike i prakse.

Usklađenost s ciljevima održivog razvoja

Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja izravno podupire postizanje Cilja održivog razvoja 3: Dobro zdravlje i dobrobit. Naglašava važnost dobrog zdravlja kao temelja za prosperitetna i održiva društva i naglašava međusobnu povezanost zdravlja s drugim ciljevima održivog razvoja, uključujući smanjenje nejednakosti i poticanje partnerstva.

Ciljevi Svjetskog dana zdravlja su:

  • Zagovaranje univerzalne zdravstvene zaštite: Naglašava potrebu za dostupnom, pristupačnom i kvalitetnom zdravstvenom skrbi za sve, posvuda.
  • Promicane zdravstvene jednakosti: smanjivanje nejednakosti u pristupu zdravlju i ishodima, posebno za najugroženije i marginalizirane populacije.
  • Poticanje zdravog ponašanja: Poticanje svijest i djelovanje na zdrav način života kako bi se spriječile bolesti i poboljšala kvaliteta života.
  • Jačanje zdravstvenih sustava: Razvoj otpornih zdravstvenih sustava sposobnih za suočavanje s globalnim zdravstvenim izazovima i hitnim slučajevima.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja zagovara pravo svih, svugdje na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju i informacijama, kao i sigurnoj pitkoj vodi, čistom zraku, dobroj prehrani, kvalitetnom stanovanju, pristojnim uvjetima rada i okoliša te slobodi od diskriminacije.

Moje zdravlje, moje pravo

Zdravlje je temeljno pravo svakog čovjeka. Zdravlje kao ljudsko pravo priznato je Ustavom Svjetske zdravstvene organizacije (1948.), Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1948.) i mnogim međunarodnim i regionalnim ugovorima o ljudskim pravima. Sve države članice SZO ratificirale su barem jedan ugovor koji priznaje pravo na najviši mogući standard tjelesnog i mentalnog zdravlja.

To znači da zemlje imaju zakonske obveze, ali priznaju da su potrebni vrijeme i resursi da bi se one u potpunosti ispunile. Neke neposredne obveze država uključuju jamstva nediskriminacije i jednakog tretmana u zdravstvu. Pravo na zdravlje uključuje prava, kao što su pravo na kontrolu vlastitog zdravlja, informirani pristanak, tjelesni integritet i sudjelovanje u donošenju zdravstvenih odluka. Također uključuje slobode, poput slobode od mučenja, zlostavljanja i štetnih praksi.

Pravo na zdravlje usko je povezano i ovisno o ostvarivanju drugih ljudskih prava, uključujući prava na život, hranu, stanovanje, rad, obrazovanje, privatnost, pristup informacijama, slobodu od mučenja te slobodu udruživanja, okupljanja i kretanja. Uključuje i nediskriminirajući pristup kvalitetnim, pravodobnim i odgovarajućim zdravstvenim uslugama i sustavima te temeljnim odrednicama zdravlja.


Kolumna Vali Marszalek: Ljudska prava u temeljima Ciljeva održivog razvoja 2030. i poslovanja budućnosti


Vijeće WHO-a za ekonomiju zdravlja za sve utvrdilo je da najmanje 140 zemalja priznaje zdravlje kao ljudsko pravo u svojim ustavima. Ipak, zemlje ne donose i ne provode zakone kako bi osigurale da njihovo stanovništvo ima pravo na pristup zdravstvenim uslugama. To podupire činjenicu da najmanje 4,5 milijardi ljudi — više od polovice svjetske populacije — nije bilo u potpunosti pokriveno osnovnim zdravstvenim uslugama 2021. godine.

Ključne poruke za 2024.

Diljem svijeta, pravo milijuna na zdravlje sve je više ugroženo. Bolesti i katastrofe su veliki uzroci smrti i invaliditeta. Sukobi razaraju živote, uzrokuju smrt, bol, glad i psihički stres.

Izgaranje fosilnih goriva istovremeno pokreće klimatsku krizu i oduzima nam pravo na disanje čistog zraka, pri čemu onečišćenje zraka u zatvorenom i na otvorenom odnosi život svakih 5 sekundi.

Svjetski dan zdravlja 2024
Poster: Zdravlje je ljudsko pravo

Kao odgovor na ove izazove izabrana je ovogodišnja tema: ‘Moje zdravlje, moje pravo’ uz ključne poruke za javnost:

  • Upoznajte svoja zdravstvena prava. Imate pravo na:
    – sigurnu i kvalitetnu skrb, bez ikakve diskriminacije,
    – privatnost i povjerljivost vaših zdravstvenih podataka,
    – informacije o vašem liječenju i informirani pristanak,
    – tjelesnu autonomiju i integritet.
  • Donosite odluke o vlastitom zdravlju.
  • Zaštitite svoje pravo na zdravlje kao osnovno ljudsko pravo.
    Svatko bi trebao imati pristup zdravstvenim uslugama koje su mu potrebne kada i gdje su im potrebne, bez suočavanja s financijskim poteškoćama. Dakle, ako nemate pristup zdravstvenoj zaštiti, to nije u redu.
  • Promicanje prava na zdravlje kao temeljnog stupa naših širih ljudskih prava.
    Poštivanje našeg prava na zdravlje znači poštivanje naših prava na pristup sigurnoj pitkoj vodi, čistom zraku, dobroj prehrani, kvalitetnom stanovanju, pristojnim radnim uvjetima i slobodi od nasilja i diskriminacije.
  • Tretirajte zdravlje kao prioritet.
    Uključite se u donošenje odluka o zdravlju. Primjeri kako sudjelovati uključuju: sastanke gradskih vijećnica i zborove građana, fokusne grupe i konzultacije, zdravstvena vijeća, upravljačke skupine itd.

Svjetski dan zdravlja 2024. poziv je na akciju za sve, posvuda. To je prilika za objedinjavanje napora za poboljšanje zdravstvenih ishoda i postizanje jednakosti u zdravlju diljem svijeta. Sudjelovanjem u Svjetskom danu zdravlja doprinosimo globalnom pokretu prema zdravijem i pravednijem svijetu za buduće generacije.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2024: Sport za promicanje miroljubivih i uključivih društava

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir
Međunarodni dan sporta za razvoj i mir - olympics.com/ioc/idsdp

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir, koji se svake godine održava 6. travnja, predstavlja priliku da se prepozna pozitivna uloga koju sport i tjelesna aktivnost imaju u zajednicama i životima ljudi diljem svijeta.

Ujedinjeni narodi odavno su prepoznali snagu i univerzalnost sporta. Koriste ga za ujedinjenje pojedinaca i grupa kroz potporu sportu za razvojne napore. Za sudjelovanje u događajima od globalne do masovne razine te razvijanje vlastitih kampanja i inicijativa povezanih sa sportom.

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir pravi je trenutak da se pokaže kako sportaši i cijeli olimpijski pokret aktivno doprinose miroljubivom, zdravijem, ravnopravnijem, uključivom i održivom društvu kroz sport, 365 dana u godini.

Najvidljiviji dokaz ove predanosti su same Olimpijske igre, koje okupljaju sportaše iz 206 nacionalnih olimpijskih odbora (NOC-a) i MOO-ov olimpijski tim za izbjeglice. Olimpijske igre oduvijek su bile ključne za izazivanje stvarnih promjena u svijetu podijeljenom sukobima i ideološkim razlikama.

Sport i održivi razvoj

Sport se pokazao isplativim i fleksibilnim alatom za promicanje mira i razvojnih ciljeva. U Agendi za održivi razvoj do 2030. dodatno se priznaje uloga sporta u društvenom napretku: “Sport je također važan pokretač održivog razvoja. Prepoznajemo sve veći doprinos sporta ostvarenju razvoja i mira u njegovom promicanju tolerancije i poštovanja te doprinose osnaživanju žena i mladih ljudi, pojedinaca i zajednica kao i ciljevima zdravlja, obrazovanja i socijalne uključenosti.”

Nogomet za golove – Football for the Goals inicijativa je temeljena na članstvu Ujedinjenih naroda koja globalnoj nogometnoj zajednici pruža platformu za sudjelovanje i zagovaranje ciljeva održivog razvoja (SDG). To je prilika za nadogradnju moćnog i utjecajnog dosega nogometa i za nogometne organizacije da rade zajedno kako bi postale nositelji promjena usklađivanjem poruka, strategija i operacija s težnjama SDG-a.

Ova inicijativa nadahnjuje i vodi svijet nogometa – od klubova i nevladinih organizacija do profesionalnih liga i međunarodnih konfederacija – da nadograđuju postojeće pristupe održivosti i da provedu strategije vezane uz SDG koje dovode do promjene u ponašanju. Članovi također koriste svoju vidljivost i moć širenja kako bi podigli profil SDG-a kroz pojačavanje i zagovaranje.

Sport za promicanje miroljubivih i uključivih društava

“Sport ima moć uskladiti našu strast, energiju i entuzijazam oko zajedničkog cilja. I upravo tada se može njegovati nada i vratiti povjerenje. U našem je zajedničkom interesu iskoristiti ogromnu snagu sporta kako bismo pomogli u izgradnji bolje i održivije budućnosti za sve.”

– Zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina J. Mohammed

Ove 2024. godine dok se svijet suočava s geopolitičkom nestabilnošću bez presedana, globalni kontekst naglašava hitnu potrebu za kulturom mira. Stoga je izabrana tema ovogodišnjeg dana sporta za razvoj i mir: Sport za promicanje miroljubivih i inkluzivnih društava.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana, 4. travnja događaj u sjedištu UN-a u New Yorku usredotočit će se na to kako se istaknuta sportska tijela uključuju u partnerstva kako bi pozitivno utjecala na ljude i okruženja u kojima djeluju. Okupit će članove međunarodne sportske zajednice – uključujući članove inicijative Ujedinjenih naroda Football for the Goals – kako bi razmijenili najbolje prakse, raspravili izazove i istražili mogućnosti suradnje za poticanje pozitivnih društvenih promjena i doprinos globalnim naporima prema održivom razvoju i miru.

Kampanja #WhiteCard

#WhiteCard
Međunarodni dan sporta za razvoj i mir: kampanja #WhiteCard

Champions for Peace je kolektiv od 110 vrhunskih sportaša koji zagovaraju mir kroz sport.  Kroz kampanju #WhiteCard daju svoj glas kako bi promovirali mirnija i inkluzivnija društva. Pidružite se i vi ovom svjetskom pokretu koji uključuje preko 180 milijuna ljudi u 118 zemalja. Budući da gesta vrijedi tisuću riječi, ove godine pokažite svoju podršku na jedinstven način. Podignite svoju #WhiteCard i prilagodite koreografiju ruku koje oblikuju slova riječi PEACE (MIR). Podijelite svoje fotografije i videozapise na društvenim mrežama uz hashtag #WhiteCard.

“Sportaši igraju za mir”

Povodom Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir, Peace and Sport organizira savjetovanje s Champions for Peace i tematski događaj u suorganizaciji UNESCO-a. Cilj  je istražiti ulogu sportaša kao zagovornika izgradnje mira. Ispitati njihova očekivanja i izazove s kojima se suočavaju u promicanju uključivih i miroljubivih društava.

Kao uzori i inspirativne osobe, sportaši igraju ključnu ulogu u vođenju društvenih promjena ui kroz sport. Njihovi snažni glasovi mogu zagovarati inkluzivnija i miroljubivija društva. Svihun djelima mogu nadahnuti djecu i mlade da se bave sportom i tjelesnom aktivnošću. Potaknuti ih da postanu nositelji promjena.

Kao javne osobe s milijunima obožavatelja diljem svijeta, sportaši posjeduju jedinstvenu platformu koja se može iskoristiti za osnaživanje mladih i poticanje promjena u društvima. Međutim, ova velika vidljivost može im predstavljati i izazove, posebice kada se otvoreno izražavaju o osjetljivim društvenim i političkim temama.

DOBRA HRVATSKA

Odgovoran građanin: Testiraj se. Hrana se ne baca! Razvij 41 dobru naviku nebacanja hrane.

kupnja hrane
Foto: Freepik

Uskoro će blagdan – i eto nove prigode da se pozabaviš ozbiljnije i osvrneš na važnu temu – bacanje hrane. Svijet baca ogromne količine hrane, u svim fazama, na dugom putu od polja do stola, uz silne troškove proizvodnje, pakiranja, transporta, skladištenja, prodaje, pripremei  konzumiranja hrane do zbrinjavanja otpada… Istovremeno, na stotine milijuna djece i odraslih je pothranjeno, svijet pati od siromaštva i gladi milijarde ljudi; zbog neishranjenosti mnogi stradaju od bolesti. 

Kako ćeš početi stjecati dobre navike racionalnog postupanja sa hranom u svakodnevnom životu!? 

Evo, imaš podršku – pročitaj tekst i napravi prvi 

TEST OSOBNIH NAVIKA NEBACANJA HRANE
– PROVJERI ČIME VEĆ VLADAŠ!

40 savjeta za smanjenje otpada hrane kod kuće, u trgovini i u restoranu 

KOD KUĆE

  • Vrijeme je za novi pristup ostacima hrane.

Koristite ostatke hrane u pripremi narednih obroka. Ostaci pečene piletine od danas mogu postati ukusna domaća pašteta sutra. Kada koristite ostatke hrane, štedite novac i vrijeme koje biste koristili za ponovni odlazak u dućan, a što je najvažnije – smanjujete svoj ugljični otisak!

  • Odredite mjesto u hladnjaku za spremanje ostataka hrane.

Ostatke hrane ili namirnice pred istekom roka trajanja uvijek odlažite na isto mjesto u hladnjaku – tako ćete imati jasan uvid u pravo stanje namirnica ili ostataka hrane koje je potrebno prvo iskoristiti. 

  • Odredite dane za „inventuru“ hladnjaka i zamrzivača.

Jednom do dva puta mjesečno, ili i tjedno, imajte „dan za inventuru“ hladnjaka i zamrzivača s ciljem: iskoristiti namirnice koje biste u suprotnom uskoro bacili. Isto tako, inventuru napravite tjedan dana prije odlaska na godišnji odmor, i potom kupovinu namirnica svedite na minimum. Nastojte iskoristiti sve namirnice koje već imate u hladnjaku ili zamrzivaču.

  • Vaš hladnjak treba redovnu brigu!

Ne pretrpavajte hladnjak. pregledno rasporedite namirnice.Ako je hladnjak pretrpan, hladan zrak teže kruži hladnjakom, smanjuje se vijek trajanja hrane i njezina svježina. Nadalje, kada radite prethodno spomenutu „inventuru“ u hladnjaku, svakako i očistite hladnjak vlažnom krpom te 

  • Prestanite stvarati NLO-ove!

Da, neidentificirane smrznute objekte u vašem zamrzivaču! NLO-ovi su svi dobri ostaci hrane koje zamrznete, ne označite i zaboravite na njih godinu dana, a onda ih bacite. Spriječite nastanak NLO-ova tako da ostatke hrane zamrzavate u manjim porcijama, označavate ih naljepnicama na koje prethodno ispišete naziv jela i datum smrzavanja, a mudro je osmisliti i raspored namirnica u zamrzivaču prema kategorijama (meso, riba, ostaci gotove hrane, voće i povrće…).

  • Naučite pravilno čuvati hranu.

Na primjer, jabuke, kruške, banane i naranče ne bi trebale biti u dodiru jedne s drugima jer kada su blizu, međusobno uzrokuju brže sazrijevanje. Rajčice, avokado, krumpir, banane i agrumi moraju se čuvati izvan hladnjaka i to samo u ambalaži koja je prikladna za hranu.

  • Naučite razliku između „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.

Oznaka „Upotrijebiti do…“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i sl. Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.

No, s druge strane, oznaka „Najbolje upotrijebiti do…“ govori o datumu do kada su kvaliteta i organoleptička svojstva namirnice najbolja. Ova se oznaka koristi za tjesteninu, rižu, kolače, čokoladu, pahuljice i slične proizvode koji se mogu koristiti i nakon označenog datuma, ako su namirnice mirisom i okusom u redu. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači „Loše nakon“.

  • Ne kuhajte da ostane rezerva. Ne kuhajte za 7 osoba, a ima vas 5. 

Mnogi ljudi skloni su pripremi i posluživanju previše hrane, posebno ako se pripremamo za druženja uz hranu. Procijenite veličinu porcija prema broju i „apetitu“ uzvanika i ukućana te radije skuhajte manje nego previše. Ukusni zalogaji, primjerice „za narezati“, prije ili nakon glavnog jela osigurat će pun trbuh uzvanika i zadovoljstvo domaćina! Online potražite kalkulatore za izračun porcija koji vam mogu pomoći pri planiranju porcija.

  • Koristite manje tanjure i posuđe.

U posljednjih 20 godina veličine tanjura povećale su se diljem svijeta. Što je tanjur veći, to ste više skloni napuniti ga hranom. Korištenjem manjih tanjura osigurat ćete da manje hrane ostaje nepotrošeno. Osim toga, manji tanjuri također sprječavaju prejedanje.

  • Stavite u tanjur manju količinu hrane nego mislite pojesti.

U tom slučaju, možete zagrabiti još ako poželite, a ne riskirate da hrana ostane nepojedena, Uvijek možete nadodati. I ovdje dobro sjeda zlatno pravilo: „Manje je više!“.  Uzeti više, znači veća mogućnost otpada. Sjetite se gesla: „Više je možda previše!“ 

  • Učite i svoju djecu starom pravilu: Što je na tanjuru, moraš pojesti!

Na taj način će manje hrane navaditi. Drugi će put postati oprezniji, pa im neće oči već mozak donositi odluku o prijenosu hrane iz zdjele u tanjur.

  • Ne miješajte ostatke prilikom njihova skladištenja.

Ostatke hrane odvajajte prema vrsti te ih odvojeno pohranjujte za njihovu lakšu integraciju u sljedeći obrok.

  • Osigurajte dovoljan broj posuda za pohranu ostataka hrane.

Dobar je savjet imati rolu vrećica za hladnjak u blizini ili izravno u vašem hladnjaku. To će olakšati zamatanje i čuvanje i najmanjeg ostatka hrane (primjerice ostatak trećine svježe paprike) koji bi u suprotnom mogao završiti u smeću. Voštani papir za višekratno zamatanje namirnica odličan je način kako održati svježinu namirnica, a bez stvaranja otpada. Za pohranu namirnica stručnjaci preporučuju korištenje staklenih/plastičnih posuda te višekratnih silikonskih vrećica. 

  • Razdijelite gostima višak hrane.

Poslije obilnijeg obroka nakon kojeg je ostalo hrane na stolu, pripremite paketiće hrane koje će gosti ponijeti kući. Viškove hrane možete podijeliti i s obitelji ili pak sa starijima i osobama s nižim primanjima u susjedstvu.

  • Uzgajajte svoju hranu.

Pridružite se trendu uzgoja vlastite hrane u svom domu bez obzira imate li vrt ili ne. Voće, povrće i začinsko bilje koje sami uzgojite, cijenit ćete više nego kupljenu hranu i sigurni smo da njihovi ostaci neće završiti u smeću. 

  • Jedite krajeve i stabljike.

Brojno povrće ima dijelove koji se u klasičnoj pripremi jela nerijetko ne koriste. Na primjer, stabljike brokule često se odstranjuju, iako su najukusniji i najzdraviji dio biljke. Jedite stabljike peršina, vrhove cikle, stabljike kelja, listove celera, luka…

  • Iskoristite ostatke namirnica za temeljac ili juhu.

Od ostataka povrća, mesa, kostiju ili ribe napravite temeljce, bujone i juhe. Osim što čine jela ukusnijima, temeljci i bujoni nutritivno su visokovrijedne namirnice s pozitivnim učincima na zdravlje.

  • Budite kreativni – ne držite se strogo recepta! Koristite ostatke, zamjenske vrste povrća

Ako vam nedostaje sastojak tijekom pripreme jela, ne žurite u kupnju već ga zamijenite drugim. Peršin umjesto bosiljka, svježi sir umjesto ricotte, mrkva umjesto slatkog krumpira. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Pravilo FIFO (Prvo unutra, prvo van).

Pravilo profesionalnih kuhara: Prvo unutra, prvo van (FirstInFirstOut). Kada spremate namirnice, pozicionirajte starije prema naprijed kako biste ih prve koristili bilo u hladnjaku, zamrzivaču ili smočnici. Na primjer, stavite nove jabuke ispod starijih u zdjeli kako biste prvo konzumirali one starije i zrelije. Razmislite, primjerice, o postavljanju oznake „Prvo pojedi ovo“ kako biste osigurali da i ostali ukućani provode FIFO pravilo.

  • Zapisujte koju vrstu i koliko hrane bacate.

Vodite evidenciju koliko i koju hranu najčešće bacate. Rezultat bi vas mogao neugodno iznenaditi, ali i natjerati na racionalniju kupnju i korištenje namirnica. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Poučavajte djecu zašto je važno stvarati manje otpada od hrane.

Razgovarajte s djecom o tome odakle dolazi hrana, o resursima koji su uloženi u njezinu proizvodnju, pakiranje, prijevoz, u pripremu obroka… Učite ih da od malih nogu budu svjesni važnosti smanjenja otpada od hrane radi dobrobiti planeta.

  • Naučite postupke kako produžiti rok trajanja nekoj hrani.

Posvetite se proučavanju starih tehnika za produžavanje roka trajanja hrane. Konfitiranje, fermentiranje, kiseljenje i termička obrada neke su od metoda kojima namirnicama koje volimo produžujemo vijek trajanja ili im pak mijenjamo organoleptička svojstva. Primjerice, ukiseljeni ljubičasti luk prava je poslastica, a postupak kiseljenja ne može biti jednostavniji i brži!

  • Kompostiranje je samo malo bolja opcija od bacanja hrane. Najprije smanjite otpad zelene hrane!

Često čitamo i slušamo o trendu kompostiranja u kućanstvima, no ono je tek malo bolje u odnosu na bacanje hrane. Nemojmo zaboraviti kako su i za hranu koju kompostiramo utrošeni resursi za proizvodnju, pakiranje, prijevoz, čuvanje…

  • Ne odustajte! Ako jednom preskočite dobar postupak, sutra budite dosljedni!

Ako imate loš dan (s otpadom hrane) ili jednostavno nemate volje da danas iskoristite ostatke hrane, to je u redu. Počnite iznova sutra. Svijest i trud najvažniji su prvi koraci prema promjeni. Vi to možete!

  • Imajte mjeru kod pripreme hrane, polazeći od kriterija dobi i veličine (kilaže)  konzumenta
RIŽA ILI HELJDA.  Dostatna količina  za pripremu glavnog obroka za odraslu osobu stane u četiri jušne žlice. Ako je u pitanju dijete od 4 do 10 godina, sasvim su mu dovoljne 2 do 3 žlice.
KUSKUS je žitarica koja se bitno ne povećava kuhanjem kao što je to slučaj s prethodne dvije, stoga je potrebna nešto veća količina ove namirnice za glavni obrok. Tako je odrasloj osobi dostatno 6 žlica, a djetetu 4 žlice kuskusa.
TJESTENINA. Što se tjestenine tiče, odrasloj osobi dovoljno je 8 žlica, a djetetu između 4 i 10 godina dovoljno je 5 žlica. 
POVRĆE KOJE NE SADRŽI ŠKROB. Kada je riječ o povrću, onom koje ne sadrži škrob, dva skupljena dlana dobra su mjera za odgovarajuću količinu.
VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI. Što se tiče procjenjivanja pravilne količine voća i orašastih plodova koji mogu biti idealna užina, dobra je mjera onoliko koliko stane u šaku.
RIBA. Površina jednog dlana dobra je mjera za obrok ribe.
CRVENO MESO, PILETINA ILI SVINJETINA. Površina pola dlana mjera je za veličinu obroka crvenog mesa, piletine ili svinjetine, a debljina komada trebala bi otprilike odgovarati debljini dlana jedne ruke.

 

  • Spriječite da rezane jabuke, kruške, banane i breskve poprime smeđu boju.

Premažite ih sokom od limuna, naranče ili ananasa ili ih pomiješajte s kiselim voćem kao što su naranče, mandarine, grejpfrut i drugi agrumi ili ananas. Najprije pripremite kiselo voće. Zatim izrežite ostalo voće i pomiješajte ga s kiselim voćem dok ga pripremate.
Spriječiti da voće posmeđi možete i ako ga pomiješate s vodom u kojoj se nalazi med. Razrijedite dvije žlice meda s jednom šalicom vode i pomiješajte narezano voće s razrijeđenim medom.

  • Pričekajte s rezanjem voća dok ne bude što bliže vremenu posluživanja.

Pokrijte i ohladite narezano voće do posluživanja. Hladite oguljeno i narezano voće i povrće tako da na sobnoj temperaturi ne bude dulje od 2 sata.

U TRGOVINI 

  • Pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu i tek tada završite popis za kupnju.

Dok pišete popis za kupnju, svakako pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu kako ne biste kupovali i skladištili namirnice koje već možda imate u kući.

  • Planirajte obroke  pa isplanirajte kupnju.

Napravite plan i definirajte jela koja ćete pripremati u tjednu ispred vas. Ako imate ostatke hrane od prethodnih dana, uključite ih u plan. Provjerite što vam od namirnica nedostaje te ih kupite i na odgovarajući način pohranite do njihova korištenja.

  • Kupujte samo artikle s popisa. Sprijateljite se sa popisom za kupnju.

Popis za kupnju vaš je najbolji prijatelj u trgovini. Držite se popisa kako biste kupili sve što vam je potrebno i samo ono što vam je potrebno.

  • Idite u trgovinu bez osjećaja gladi. Prije pojedite nešto, keks.

Nikada ne idite gladni u nabavku namirnica! A psiholozi savjetuju ni kad ste tužni. Ako idete u kupnju na prazan želudac, riskirate da kupite više hrane nego što zapravo trebate i da je potom bacite. Ako ste gladni, a planirate obaviti kupnju, prije odlaska u trgovinu zavarajte želudac primjerice bananom ili keksom.

  • Kontrolirajte nagon za veću kupnju, pazite na onog svog unutarnjeg hrčka pri kupnji namirnica. 

Dosta ljudi ima naviku kupovati ono „nek se nađe“, šetajući između redova namamiti se da stavimo „i to“ u košaricu. Da li znate zašto trgovci stave police i štand sa mlijekom i kruhom u najudaljeniji kut od ulaza – zato da biste svakog dana prošli pored što većeg broja polica

  • Kupujte nekad i u manjim trgovinama 

Manja trgovina, manja ponuda – manje toga u vašoj košarici. Kaže se: „Po jedan jogurt ili kilogram jabuka ili novine ili toaletni papir –  ne ide se u supermarket“.

  • Oduprite se kupovanju prvenstveno zato jer je AKCIJA. 

Volimo akcije i akcijske cijene koje su svakako dobra stvar za naš budžet. No važno je paziti da i tu kupujemo onoliko namirnica koliko ćemo ih u konačnici zaista i potrošiti. Kupite nešto zato što vam treba, ili će vam trebati, a još bolje ako pri tom naletite na akcijske cijene. 

  • Odaberite manja kolica za kupnju. 

Velika kolica ili košara za kupnju ostavljaju vam mogućnost da kupite više hrane nego što zapravo trebate. Stoga, ako se ne radi o velikoj (primjerice mjesečnoj) kupnji, birajte manja kolica i košare.

  • Kupujte hranu koja je blizu isteka roka („najbolje upotrijebit do…“). 

Nerijetko trgovine imaju istaknute proizvode koji se nalaze pred istekom roka trajanja. Takvi su proizvodi jednako dobri kao i oni s dužim rokom trajanja, a cjenovno su povoljniji. Kupujte ih kada se uklapaju u plan pripreme obroka (a ne samo zato što su jeftiniji).

  • Kupujte također i manje lijepo voće i povrće. 

Samo zato što je krastavac neravan, ne znači da nije odličnog okusa. Rajčica koja ne izgleda niti blizu onoj savršenoj u mnogim je situacijama najukusnija i najslađa. Dajte priliku „manje pravilnom“ voću i povrću i na taj način utječite na smanjenje otpada od hrane u trgovini.

  • Nakon kupnje krenite kući na vrijeme ili čim prije (uz kratku ili nikakvu kavu!)

Kupljene namirnice važno je čim prije dopremiti kući i pohraniti ih na odgovarajući način. Nemojte dopustite da namirnice provedu sate u vrećicama i kolicima u ugrijanom i zagušljivom automobilu.

U  RESTORANU

  • Provjerite veličinu porcija prije narudžbe. 

Pitajte konobara o veličini porcije prije nego naručite jelo. Ako niste sigurni možete li pojesti cijelu porciju, pitajte konobara za mišljenje.

  • Naručite veće predjelo, umjesto predjela i glavnog jela. Ili samo glavno jelo.

Ako niste sigurni hoćete li moći pojesti predjelo i glavno jelo, razmislite da, primjerice, naručite dva predjela umjesto predjela i glavnog jela. Mnogi se slažu kako su predjela nerijetko maštovitija i ukusnija od glavnih jela, a na ovaj ćete način osim uživanja u okusima i mirisima utjecati i na smanjenje otpada od hrane.

  • Zatražite da vam spakiraju ostatke hrane koje niste pojeli.

Zatražite da vam spakiraju hranu koju niste pojeli i ponesite je kući. Uživali ste u hrani, platili ste je i zašto ne biste ponovno u njoj uživali kada ogladnite? I na taj način spriječili bacanje hrane. To vrijedi i za kruh, kolač, meso… luk. Što da ne, uzmite sve – činite DOBRU STVAR!

***

KONTROLIRAJ PROGRES: „JESAM LI BOLJA OSOBA?“  

Testiraj se danas i nakon 30/60/90 dana razvoja novih navika! Nakon X dana samodiscipline, provjeri – koliko si kvačica stavio/stavila uz navedenih 41 preporuka! Pohvali se: „Sad sam bolja osoba!“

TUMAČENJE REZULATA

Nisu sva pitanja jednake važnosti. Ali, trebali biste otprilike imati 30 pozitivnih odgovora da si dadete ocjenu 4+. Procijenite u vašem slučaju koja su kritična, važna pitanja. I sami evaluirajte rezultat po svojim kriterijima; znamo da ćete biti dovoljno kritični prema sebi, u svom najboljem interesu. 

POSTANI PRIMJER-PUTOKAZ!
POTAKNI PROMJENE KOD DRUGIH! 

Referenca: Dukatov projekt Hrana se ne baca – Stvori nove navike

(Opaska: Osnova sadržaja preuzeta s portala Hrana se ne baca. Oblikovanje teksta u formu testa, kao i završne i uvodne napomene te obrada teksta – u izvedbi je uredništva www.odgovorno.hr)

DOBRA HRVATSKA
Ožujak 2024. 

Phil Bosmans, sunce za ljude „s ruba“: „Dajmo ljudima još šansi!“

Phil Bosmans
Foto: Phil Bosmans / Facebook

Kako se čovjek može osjećati kad izađe iz zatvora i nema ništa i nikog? Očaj! Takvima su vlasti stalno savjetovale da počnu novi život, ali sudski dosje je svakome u stvarnosti bio preveliki kamen oko vrata. Beznadno bijaše gotovo svako traženje posla, čak i u razvijenoj Belgiji 60-ih godina, ako ti je zadnja adresa bio zatvor. Jedna se priča sjeća poslovnog prevoditelja koji je nakon odsluženja deset godina zatvora po izlasku želio raditi, činiti neko dobro u okviru svojih sposobnosti, da živi od „poštena rada“ a ne na na teret ostarjele majke i njezine ušteđevine. Trčao je za natječajima, bezuspješno slao naramke ponuda. Na njegovu sreću, tada je uz njega stao Phil Bosmans, svećenik, rekavši mu kako će on ubuduće telefonskom preporukom popratiti svaku molbu – i 127. ponuda je konačno bila uspješna. 

Na temelju tog mučnog iskustva, Bosmans je odlučio 1959. otvoriti „MiN radionice“ za ljude u potrebi – bivše zatvorenike. Neki mu je čovjek dao staru gostionicu na korištenje: „Činite s njom što vas volja.“ Mnogi su potrebiti ondje dobili priliku da opet rade, zarade nešto, imaju društvo, da se otmu samoći i daljnjem propadanju. U još težoj situaciji bile su žene bivše zatvorenice, već otupjele na nasilje i bijedu – 1966-e za njih je  otvorio dom-prihvatilište, a potom i za muškarce pa za djecu doseljenika. 

***

Phil Bosmans je kao svećenik proveo život dajući se u rodnoj Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, svijetu. Po zaređenju stupio je u red monfortanaca koji je svojedobno u Francuskoj ustanovio svećenik Georg Monfortanski sa zadaćom posvete života svećenika brizi za ljude „s ruba“, najsiromašnije, one ostavljene od svih pa i od Crkve. Bosmans i monfortanci pojavili bi se među njima kao pravi prijatelji, božji spasitelji. Propovijedao je, nalazio nesretnike po vagonima, štagljevima, barakama – ondje gdje je malo tko imao nade i šanse. Hrabrio ih je: „Kad više ne vidiš kako dalje, moraš i dalje letjeti, naslijepo kao pilot u magli.“ 


Čovječe, već sve imaš. (Phil Bosmans)


U okviru akcije „Proljetno cvijeće i glazba“ njegovi bi štićenici odnosili sadnice i cvijeće u domove i straćare nemoćnih, siromašnih, obespravljenih. Jedan im je kazao: „Nitko nas dosad nije vidio. Sad nas gleda cvijeće.“

Bosmans, čovjek vrlina, je rukovodio od 1959. velikom crkvenom udrugom za činjenje dobra „Savez bez imena“ koja u Europi ima 350.000 članova-volontera, a 2000. ogranak je osnovan i kod nas u Slavonskom Brodu.

Mnoge stvaralačke osobe dožive duboku starost, tako i Bosmans – 90 bogatih i plodnih godina. Kad je umro 2012., sjetismo se izreke: 

„Dobri ljudi su puno potrebniji Zemlji nego Nebu!“

Desecima tisuća ljudi Bosmans je donio sreću. Bio je uporan praktičar i umjetnik djelovanja riječju, koji je najmanje vremena proveo unutar crkvenih zidova i jedan od najplemenitijih ljudi suvremene crkve!

Marinko For

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2024.

Čovječe, već sve imaš. (Phil Bosmans)

Pogled s Velebita
Foto: Mir i vidici, velebitska Staza degenije / Damir Markić - HPD Kapela

ČOVJEČE, SVE VEĆ IMAŠ

 

Dragi čovječe,

Sve je položeno u tvoje ruke, 

Povjeren ti je sav život.

Mogao si biti vrtlar u raju u kojem za tebe besplatno cvate samo cvijeće.

 

Ali ti si od svojih ruku načinio hvataljke,

I od svojih nogu velike bagere, 

Da posvuda nastane tvoj spomenik, 

Od željeza i betona, tebi na slavu i hvalu.

 

Sad sjediš tu stisnut,

Mrtav međi tisućama mrtvih stvari 

I očajan tražiš tabletu za život.

 

Phil Bosmans (zbirka Pljesak životu)

Esej „Phil Bosmans, sunce za ljude ‘s ruba’“

Kuca li i muškarcima biološki sat? I to je važno.

KUCA LI I MUŠKARCIMA BIOLOŠKI SAT?
Foto: Jan Vašek / Pixabay

Odmah da odgovorimo – kuca! I ovdje postajemo sve više „rodno ravnopravni“. Dakako, njihov biološki sat kuca nekim drugim tempom i vrstom nego kod žena. A što nam je posebno zanimljivo, dobna granica kad „on“ ulazi u „klimakterij“ se bitno snizuje; dok je prije bila bliža 50-im godinama, sad je bliža 40-im. Izgleda da moderno vrijeme i tu donosi neželjne tendencije. Mnogi su činitelji sreće obitelji, i ponaosob žene i muškarca.

S obzirom na konstantan pomak prema višoj dobi kad se parovi odlučuju za djecu, baš ovaj problem – „muški klimakterij“ postaje sve važniji. Pa pogledajmo – što nam govore najnovija znanstvena istraživanja o tome. Većina ih je prikazana u knjizi Harrya Fisha: “Muški biološki sat: upozoravajuće novosti o starenju, seksualnosti i plodnosti muškaraca“ (The male biological clock:Startling news about aging, sexuality and fertility in men. 

Fiziološki

Fish smatra da, poput menopauze, postoji i andropauza – odnosi se na postupni pad razine muških spolnih hormona (androgena, a ponajprije teststerona), što je povezano sa smanjenjem sjemenog potencijala, spolne želje i izvedbe. Procjena je da se razina testosterona nakon 30. godine smanjuje tempom od 1% godišnje. No, kad i kojim intenzitetom će nastupiti pad u plodnosti muškarca znatno varira od čovjeka do čovjeka – sjetimo se samo glumaca Zvonimira Rogoza i Charliea Chaplina koji su u dubokoj starosti postali očevi. No, suprotno općem mišljenju da muška plodnost dugo ostaje nenarušena, istina je drugačija. Primjerice, dvostruko je veća vjerojatnost da muškarac s 35 godina bude neplodan nego kad mu je 25! Otprilike je pet puta duži period da žena zatrudni ako je muškarac stariji od 45 godina nego ako je mlađi od 25 godina

Što iz svega ovog zaključiti? Stereotip da je dob majke najvažnija za potomstvo nikako ne stoji. Kako kaže stara izreka, ipak: „Dvoje je potrebno za tango!“ 

Psihološki 

No „muški klimakterij“ se jednako kao i u žena odvija i na psihološkom planu, što je u svakodnevnim situacijama možda i važnije. Muškarci se u toj dobi po prvi put okreću više sebi i propitivanju svog mjesta u društvu i životu. Jesam li dovoljno uspio, je li ovo pravi moj život, što bih trebao…? Nerijetko se povlače u sebe, odaju razmišljanjima, a češća su depresivna stanje, kraća ili dulja. 

***

Početak andropauze određuju prvenstveno nasljedni faktori, ali i okolinski (osobito je opasna izloženost patogenim tvarima)  te zdravstveno ponašanje – misli se na fizičku aktivnost, zdravu prehranu, nepušenje, neodavanje alkoholu i ostalim ovisnostima, gdje spada i pretjerani rad danima (radoholičarstvo). 

Eto, ni muškarcima nije lako. Sad barem imamo novi izgovor, ha. Ali šalu na stranu; za uspjeh i sreću obitelji, žene i muškarca, dobro je i ovom nešto znati.

Dr.sc. Predrag Zarevski

Na prvi dan proljeća Zvijezda snažno i ponovno podržala štićenike Udruge za sindrom Down u bavljenju sportom

Zvijezda
Foto: Zvijezda - Fortenova Grupa

Na sam prvi dan proljeća, a obilježavajući 21. ožujka Svjetski dan osoba s Down sindromom, Udruga za Down sindrom-Zagreb primila je novčanu donaciju Zvijezde u vrijednosti od 13.000 eura. Zvijezda je dio Fortenova grupe, a s Udrugom za sindrom Down – Zagreb veže je dugogodišnje partnerstvo. 

Ovom donacijom Zvijezda nastavlja pružati višegodišnju partnersku podršku osobama sa sindromom Down. Sredstva će pomoći štićenicima Udruge te omogućiti da se tijekom cijele godine bave željenim sportskim aktivnostima. Zahvaljujući donaciji financirat će se terapijski program u bazenu za bebe, nogometni treninzi u dva kluba, taekwondo za djecu i odrasle te druge sportske aktivnosti u dvorani i na otvorenome prilagođene željama i potrebama štićenika. 

IZJAVE PRIJATELJSTVA I ZADOVOLJSTVA 

Donaciju je Nataliji Belošević, predsjednici Udruge za sindrom Down-Zagreb uručio Tomislav Alagušić, predsjednik Uprave Zvijezde.

„Ova donacija od neprocjenjive je važnosti za naše štićenike. Bavljenje sportom ključno je za razvoj njihovih motoričkih i kognitivnih vještina, kao i za socijalizaciju te toliko važnu izgradnju prijateljstava. Sportske aktivnosti pomoći će im da uče o timskom radu, suradnji i empatiji te ojačati njihovo samopouzdanje i samopoštovanje. Pomoći će im da nastave graditi pozitivnu sliku o sebi, ali biti i velik izvor radosti, zadovoljstva i zabave. Zahvaljujući ovoj donaciji sretni smo da našim štićenicima možemo pružiti priliku da dožive sve ove prednosti bavljenja tjelesnom aktivnošću“, izjavila je Natalija Belošević, predsjednica Udruge za sindrom Down-Zagreb.

Suradnju s osobama sa sindromom Down Zvijezda je započela 2016., na svoju 100. godišnjicu te je iza njih osam uspješnih godina partnerstva. 

Zvijezda - Fortenova Grupa
Foto: Zvijezda – Fortenova Grupa

„Iznimno nas veseli što će ova donacija pomoći Udruzi da nastavi provoditi važne programe i aktivnosti koji doprinose kako fizičkoj, tako i emocionalnoj dobrobiti osoba sa sindromom Down. Vjerujemo da je ovo još jedan važan korak u njihovom razvoju i integraciji u društvo. Njegujući dugogodišnju suradnju s Udrugom Zvijezda nastavlja promicati inkluzivnost, solidarnost i jednake prilike za sve u želji da služi zajednici i sudjeluje u stvaranju boljeg društva“, izjavio je prilikom uručenja nove donacije Tomislav Alagušić, predsjednik Uprave Zvijezde.

***

U prostorima Udruge nakon uručenja donacija organizirana je i kreativna radionica za štićenike u povodu obilježavanja Svjetskog dana osoba s Down sindromom. Štićenici su izrađivali crteže sportske i navijačke tematike, potaknuti nadolazećim Europskim prvenstvom u nogometu 2024., koje ih posebno veseli.  

Foto: Zvijezda – Fortenova Grupa

Na poseban način štićenike Udruge obradovao je Zlatko Dalić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i odnedavno ambasador Zvijezde, koji se djeci obratio inspirativnom video porukom. U svojoj poruci izbornik je istaknuo važnost sporta ne samo za fizičko zdravlje, nego i pozitivan duh te ih sve pozvao da odaberu neku tjelesnu aktivnost u kojoj će uživati. Te podcrtao:

„Bavljenje tjelesnom aktivnošću iznimno je važno za osobe sa sindromom Down jer pospješuje njihov motorički, kognitivni i socijalni razvoj. Brojne su prednosti bavljenja sportom“ 

Petra Pirker Dropuljić
voditeljica komunikacija
ZVIJEZDA 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2024. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Svjetski dan meteorologije 2024: Na prvoj liniji klimatskih akcija

Svjetski dan meteorologije 2024.

Svakog 23. ožujka Svjetski dan meteorologije nastoji privuči pozornost svijeta na promjene vremena i klime na Zemlji radi sigurnosti i dobrobiti društva.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) osnovana je ratifikacijom Konvencije WMO-a u Ženevi, u Švicarskoj 23. ožujka 1950. Sastoji se od 193 zemlje članice, a korijene vuče iz Bečkog međunarodnog meteorološkog kongresa 1873. Osnovana je s ciljem olakšavanja razmjene informacija o vremenu preko državnih granica. Sljedeće godine (1951.) organizacija je postala specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za klimu, vrijeme i vodu. Svojim radom nastoji podržati razumijevanje neraskidive veze između oceana, klime i vremena.

Godišnje teme odabrane za Svjetski meteorološki dan odražavaju aktualna pitanja vezana uz vrijeme, klimu ili vodu. Klimatske promjene stvarna su i neporeciva aktualna prijetnja cijeloj našoj civilizaciji. Učinci su već vidljivi i bit će katastrofalni ako odmah ne djelujemo. Sotga je tema Svjetskog dana meteorologije 2024: Na prvoj liniji klimatskih akcija.

Na prvoj liniji klimatskih akcija

Rad WMO zajednice neophodan je za klimatske akcije i  ciljeve održivog razvoja  u cijelosti. Rad je od velike društvene važnosti: smanjenje gladi i siromaštva; poboljšanje zdravlja i dobrobiti; osiguranje čiste vode i pristupačne i čiste energije; zaštita života ispod vode i života na kopnu; i učiniti naše gradove i zajednice otpornijima na klimatske promjene. 

Vremenska i klimatska predviđanja pomažu u povećanju proizvodnje hrane i približavanju nultoj razini gladi. Integriranje epidemioloških i klimatskih informacija pomaže u razumijevanju i upravljanju bolestima osjetljivima na klimu. A sustavi ranog upozoravanja pomažu smanjiti siromaštvo dajući ljudima priliku da se pripreme i ograniče utjecaj ekstremnih vremenskih prilika. 

WMO, njegove članice i partneri pokreću ciklus pune vrijednosti, od znanosti preko usluga do djelovanja za dobrobit društva. Unapređuje znanje o našem Zemljinom sustavu, prati stanje klime i vodnih resursa, pruža znanstvene informacije za informiranje o smanjenju emisija stakleničkih plinova i pruža klimatske usluge i rana upozorenja za podršku prilagodbi klimi.

Znanost je ključna za rješenja i može pojačati napredak u pogledu ciljeva održivog razvoja u svim segmentima. WMO ostaje na prvoj liniji klimatskih akcija dok prihvaća put suradnje i inovacija, iskorištavajući kolektivnu stručnost za prevladavanje izazova i postizanje zajedničke vizije sigurnijeg, otpornijeg svijeta za buduće generacije.

Ove godine Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u partnerstvu s UN-ovim programom za razvoj (UNDP) pokreće klimatsku akcijsku kampanju za podizanje svijesti na globalnoj razini i mobiliziranje društva na djelovanje. Ova kampanja kreće 21. ožujka na televiziji i društvenim kanalima te uživo na pozornici WMO-a. Podržavaju ga nacionalne meteorološke i hidrološke službe, voditelji vremenskih prognoza i medijske kuće diljem svijeta.

Kako održati cilj od 1,5° na životu? 

Izvješće WMO-a o stanju globalne klime podsjeća sve na hitnost rješavanja klimatske krize. Posvuda u svijetu ljudi već pate od negativnog utjecaja klimatskih promjena. Rastuće temperature zraka, ekstremni vremenski uvjeti, porast temperature i kiselosti oceana, led i povlačenje ledenjaka utječu na ljudsko zdravlje, gospodarstva i ekosustave. Znanost pokazuje da se negativni utjecaji povećavaju i da postoji rizik da će neke promjene biti nepovratne.

Ključne poruke izvješća o stanju globalne klime

  • Izvješće o stanju globalne klime potvrđuje 2023. kao najtopliju godinu u povijesti
  • Srušeni rekordi za temperaturu oceana, porast razine mora, gubitak antarktičkog morskog leda i povlačenje ledenjaka
  • Ekstremni vremenski uvjeti potkopavaju društveno-ekonomski razvoj
  • Prijelaz na obnovljivu energiju daje nadu
  • Cijena klimatske neaktivnosti veća je od cijene klimatske akcije

Klimatsko djelovanje ključno je za održivi razvoj, uključujući dobro zdravlje, pristup vodi i sanitarnim uvjetima te slobodu od siromaštva i gladi. Nema načina za ljudski razvoj bez davanja prioriteta klimatskim mjerama. Pariški sporazum o klimatskim promjenama postavio je temelje za osmišljavanje snažnih klimatskih mjera kroz nacionalno određene doprinose (NDC) i mehanizam koji obvezuje vlade da preispituju i poboljšavaju svoje ciljeve svakih pet godina.

No problemi i pitanja su brojni. Svi se slažu oko potrebe pridržavanja pariškog cilja od 1,5°, ali možemo li zaista do njega doći i pod kojim uvjetima? Kako to da unatoč znanstvenim dokazima i mnoštvu klimatskih podataka, javne politike ne idu brže i šire? Što se očekuje od različitih aktera – uključujući javni, korporativni i financijski sektor? Kako mladi ljudi mogu utjecati na povećanje klimatskih ambicija i pridonijeti pomicanju igle?

DOBRA HRVATSKA

HPB i nagrada HRIO. Upitna primjerenost mamut-reklamiranja osvojene nagrade?

HPB

Zajedno s drugima, HPB – Hrvatska poštanska banka je dobitnica vrijednog stručnog, ali i društvenog priznanja – NAGRADE HRIO 2023, koju joj je krajem 2023. na 15. Konferenciji o održivom razvoju dodijelio Hrvatski savjet za održivi razvoj – HRSPOR.

Čestitamo na dobivenoj nagradi.

UPITNA OPRAVDANOST REKLAMIRANJA DOBIVENE NAGRADE U OPĆOJ JAVNOSTI!

Na velikim saobraćajnicama u Zagrebu i Velikoj Gorici gledamo,  i dan danas u ožujku 2024., oglase kojima HPB obavještava javnost o osvojenoj nagradi. Oglasi zauzimaju najveću moguću reklamnu površinu(15 x 8 m) na visini od 15 m.

Akcija upitne primjerenosti!? Da li je to tek obavijest općoj javnosti ili reklama za vlastitu praksu DOP-a!? I jedno i drugo je suvišno!

KOJI JE CILJ!

Da nije tek greenwashing? „Greenwashing“ je praksa osvajanja naklonosti i pozitivne pozicije u svijesti publike, dobrog imidža, koristeći reklamu za vlastitu praksu održivog poslovanja, koje je danas u središtu zanimanja. Moderno je biti na valu zalaganja za održivo. No “zeleno pranje (greenwashing)” u ovom slučaju ne bi trebalo očekivati.

Najbolji i dobri se ne reklamiraju. Po karakteru, najbolji su skromni i jednostavni jer su veliki. Veliki su kad su jednostavni. Ne koriste reklame da navedu gledatelje na zaključak o svom DOP-ovskom imidžu. Dopušteno im je je o dobivenom DOP priznanju obavijestiti internu javnost organizacije pa to i proslaviti (na neki primjereni način). Također mogu obavijestiti i uži krug poslovnih partnera kojima bi takva novost mogla biti važna (oni po zalaganju i idealima nama slični).

Alternativno utrošiti novac! Kolika je cijena za ovakvu reklamu na gradskom svjetlećem dan-noć mamut displeju u trajanju 30 dana? Zar društveno odgovorna organizacija ne bi mogla taj veliki novac utrošiti u nešto društveno korisno!

Poželjnost drugačije poruke u oglasu. Možda bi drugačiji dojam gledatelja stekao ako bi se sadržaj nadopunio s odgovarajućim sloganom, porukom, ovog tipa: „Pridružite se!“. „Pokrenite projekte održivosti i DOP-a!“ Cilj bi tada bio – pokrenuti druge. Slogan „Stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj“, koje se čita na dnu ove reklame je općeg tipa, isuviše potrošen.

O svemu tome trebaju pravodobno razmisliti PR agencije, kako u ovom, tako i u svakom drugom oglašavanja ovakvih sadržaja na TV, digitalnim mrežama itd.

S pomisli o dobrim namjerama u ovom slučaju, još jednom čestitamo HPB-u.

DOBRA HRVATSKA
Ožujak , 2024.

NAJČITANIJE