Ima jedna svečana pjesma, međimurska pjesma: „Šume, šume, najljepša vam hvala…“. Trebali bismo imati, a nema još je nema, i pjesmu „VODE, VODE, VELIKA VAM HVALA“. U vodi su naši korijeni, od vode samo sazdani, s vodom svaki dan živimo…
Pjesmu „Šume, šume…“, pjevali su međimurski partizani 1944. godine u ozračju borbi protiv mađarskih okupatorskih jedinica.
Pjesmu „Vode, vode…“ mogao bi pjevati hor milijardi ljudi, čitav ljudski svijet. Kad jednom tako bude, vode će biti zaštićene, zbrinute.
Zemljo, Zemljo, najljepša ti hvala!
***
Republika Hrvatska među najbogatijim je vodom u EU, ali vodu nije ustavom zaštitila!
***
Stoga podržimo poruke Svjetskog dana voda kako bi cio svijet postao bolje mjesto za život, a nestašica vode zauvijek otišla u povijest i prije 2030. godine.
***
Svake godine, 22. ožujka, obilježavamo Svjetski dan voda. Pokrenut na inicijativu Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio De Janeiru 1992. godine, a službeno utemeljen 1993., ovaj važan datum želi skrenuti pozornost svijeta na važnost voda te upravljanje i održavanje vodnih resursa. Svaka godina od 1993. ima svoju temu; tako je npr. 1995. godine Svjetski dan vode obilježen pod motom: “Žene i voda”, 2004. godine: “Voda i katastrofe”, a 2007. godine: “Kako se nositi s oskudicom”, itd.
Projekt Svjetski dan voda na 22. ožujka želi upozoriti na činjenicu da je pristup vodi temeljno ljudsko pravo. Voda je iznimno važna za javno zdravlje i od kritične je važnosti za održivi razvoj društva te stabilnost i napredak u svijetu. Za globalno društvo nema napretka sve dok je svima voda ne bude osigurana, do je toliki broj ljudi zakinut za siguran pristup vodi.
Nitko bez vode! – Globalni cilj održivog razvoja (COR 16)
Godine 2015. Organizacija UN proklamirala je 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja do 2030. (Agenda 2030), pri čemu je cilj broj 6 posvećen dostupnosti vode svim ljudima, kao i održivom upravljanju vodnim resursima.
Pojam „sigurne vode“ kreirao je UN kako bi njime označio „uslugu dopreme pitke vode“ koja je dostupna kućanstvima ili ustanovama, a koja je slobodna od kontaminacije i ima je u dovoljnoj količini za sve.
Nitko ne bi smio ostati zakinut u dostupnosti vodi, a daleko smo od toga (vidite dolje – činjenice). Pa je i Svjetski dan voda toliko važan dan.
Pitka voda – temeljno ljudsko pravo
UN je još 2010. prepoznao pravo na sigurnu i čistu vodu kao temeljno ljudsko pravo koje je preduvjet za život dostojan čovjeka. Sva ljudska bića, odlučan je stav UN-a, trebaju bez iznimke imati pristup dovoljnim, sigurnim i pristupačnim izvorima vode za svoju osobnu i kućnu upotrebu koja uključuje vodu za piće, vodu za osobnu higijenu, pranje odjeće, pripremu objeda te održavanje čistoće doma.
Neminovno se nameće i pitanje: Što je potrebno učiniti kako nitko ne bi ostao na „cjedilu“ u pogledu pristupa pitkoj ili sigurnoj vodi? Mnogo toga:
- bogati bi trebali iskazivati više suosjećanja i solidarnosti, ne proglašavati „američki način života“ ili „europski način života“ onim „životnim snom“, jer mnogi u susjedstvu nemaju ni običan san, zbog nestašice vode.
- trebali bismo raditi na inkluziji ljudi koji su na margini društva ili su isključeni iz odlučivanja o dostupnosti vode u društvu.
Pravni i zakonodavni okviri, ističe UN, trebaju osigurati pravo na vodu svim ljudima, a dovoljna financijska sredstva trebala bi učinkovito i pošteno osigurati pristup svima onima kojima je voda najpotrebnija.
Nestašica vode najviše pogađa siromašne i marginalizirane
Trenutna situacija još uvijek je daleko od proklamiranog cilja. Prema službenoj stranici www.worldwaterday.org naveden je podatak po kojem 2,1 milijarde ljudi živi bez sigurnog pristupa izvorima vode. Nedostatkom su pogođeni svi – obiteljski domovi, škole, radna mjesta, tvornice…
Nestašici su posebno podložne marginalizirane skupine – urođeničko stanovništvo, klimatske i druge izbjeglice, hendikepirane osobe, ali i žene i djeca. Čak 80% žena i djevojčica u određenim dijelovima svijeta zadužene su u obiteljima da pronalaze vodu ili ih dopremaju u kućanstvo. Na njih se zaboravlja, podvrgnute diskriminaciji dok pokušavaju pristupiti izvorima vode.
Naša Lijepa naša najbogatija vodom u EU, ali vodu nije ustavom zaštitila…
Hrvatska je po podacima Eurostata prva zemlja u Europskoj Uniji po zalihama pitke vode, ispred Finske i Švedske. I po tome se čini da imamo puno razloga za zadovoljstvo. Pa ipak, ravnamo li se po proklamiranim proklamacijama World Water Day projekta, valja istaknuti da naša zemlja još uvijek nije ustavom zaštitila pravo građana na pitku vodu kao primjerice Slovenija. Rasprava je o tom pitanju u Hrvatskoj doduše pokrenuta, ali ostaje da se vidi kako će se i ustavom regulirati pravo na „crno zlato 21. stoljeća“.
I na kraju zaključimo: pravo na pristup vodi temeljno je ljudsko pravo kojeg još uvijek ne uživa veliki dio čovječanstva.
***
NEKOLIKO VAŽNIH ČINJENICA – DOBRO JE ZNATI O VODI
Oblici vode na Zemlji
97,5 posto zaliha vode na Zemlji nalazi se u obliku morske vode. Voda kojom se svakodnevno koristi čovječanstvo iznosi samo 0,01 posto zaliha vode na Zemlji. Preostali dio vode nalazi se u vidu snijega i leda.
Raspored slatke vode u svijetu
Zalihe slatke vode nisu ravnomjerno raspodijeljene – Azija je ima najviše, a Australija najmanje. U 20. stoljeću potrošnja vode povećala se deseterostruko, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1,1 milijarda ljudi nema pitku vodu, dok 2,4 milijarde nemaju dovoljno vode za održavanje osnovnih higijenskih potreba.
Sve što radimo i što jedemo utječe na potrošnju vode
Za uzgoj samo jednog kilograma rajčice potrebno je 1.000 litara vode, a riže 3.450 litara.
Za kilogram piletine potroši se 4.600 litara vode, a za kilogram govedine čak 42.500 litara!
Koliko je vode dostatno za dnevni život čovjeka? Koliko ljudi to nema?
Smatra se da je 50 litara po osobi dnevno dovoljno za zadovoljavanje potreba, no i 30 litara bilo bi zadovoljavajuće – pet litara za piće i kuhanje te 25 litara za higijenu. No, na Zapadu dana prosječno kućanstvo potroši svaki dan oko 50 litara vode na ispiranje wc-a.
Jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece.
Enormne razlike u potrošnji vode po stanovniku svijeta
U nekim državama jedna osoba dnevno potroši manje od nama nezamislivih 10 litara vode. Prva na toj crnoj listi je Gambija sa 4,5 litara po osobi dnevno, a slijede je Mali, Somalija, Mozambik, Uganda, Kambodža te Tanzanija sa 10,1 litru.
Prosječni američki građanin potroši 500 litara vode dnevno.Zapanjuje podatak da svaka četvrta osnovna škola na svijetu nema pristup sigurnoj vodi, zbog čega učenici koriste sumnjive izvore vode ili ostaju žedni tijekom nastave.
Bolesti zbog nedovoljne količine vode
Svake godine od ‘običnog’ proljeva umre 2,3 milijuna ljudi, što znači jedna osoba svakih 14 sekundi. A kad bi ti ljudi imali mogućnost oprati ruke u čistoj vodi, smrtnost bi se smanjila za čak 35 posto.
Izmještaj stanovnika iz zavičaja zbog nestašice vode
Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Procjenjuje se da bi više od 700 milijuna ljudi moglo biti izmješteno iz svojih domova zbog nestašice vode.
***
Ostaje poruka:
Poštujući Zemlju, poštujemo sebe. Poštujmo i čuvajmo ono najvrijednije što imamo dati nasljednicima – vode, zrak,kopno.
Reference:
Adiva – OVDJE
Hrvatske vode – OVDJE
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.