Hrvatska ženska ekspedicija na Mt. Everestu – 11 neustrašivih koje su osvojile krov svijeta

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
prve Hrvatice na Mount Everestu
Foto: Hina

Svaka čast svim hrabrim i odvažnim ženama!

Mnogo je načina, sitnih i krupnih, kojima su žene kroz povijest dokazivale da su vrijedne kao i muškarci. Činjenica da su se četiri Hrvatice, u okviru ekspedicije od njih 11,  uspele na krov svijeta, 8850 metara visok Mount Everest, toliko je moćna i danas da, 14 godina kasnije, čujemo njezin gromki eho. 

Hrvatska ekspedicija na Mount Everest, 11 hrabrih žena

 Čak 14 mjeseci pripremale su se za taj naporan pothvat. Fizički i mentalno čvrste i odlučne u svom naumu, Darija Bostjančić, Iris Bostjančić, Milena Šijan, Ena Vrbek, Vedrana Simičević, Sanja Đurin, Jana Mijailović, Tea Đurek, Josipa Levar, dr. Lana Đonlagić i Sunčica Hrašćanec. Predvođene vođom ekspedicije, iskusnim Darkom Berljakom, hrabro su krenule u osvajanje zadivljujućeg, i zastrašujućeg, najvišega svjetskog vrha.

Ekspedicija je trajala 72 dana, a počela je krajem ožujka 2009. godine. Ekspedicija se utaborila u baznom logoru na  5380 metara visine. Unaprijed je bilo dogovoreno da se do samoga vrha vjerojatno neće uspeti sve članice ekspedicije, već samo one koje u tom trenutku budu u najboljoj formi, fizičkoj, psihičkoj, kognitivnoj. Radile su se tri tablice, svjedoči Darko Berljak, inače dugogodišnji profesionalni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza i volonterski tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja. Prvu je tablicu sa evaluacijom spremnosti članica  grupe radio on, drugu ekspedicijska liječnica dr. Đonlagić, a treću lokalni vodiči šerpe. U sve tri procjene najbolje su rezultate imale sestre Darija i Iris Bostjančić, pa je odlučeno da se one prve uspnu na vrh.

U tijeku ekspedicije, djevojke je posjetio i slavni Stipe Božić, jedini Hrvat koji je dvaput osvojio Mount Everest. 

“Bilo je to lijepo druženje i svi su nam dali veliku podršku“, priča Iris Bostjančić.

Uspon 

Uz pratnju vodiča šerpe Lakhpa Nurua iz baznog logora prve su 19. svibnja 2009. godine prema vrhu  krenule Riječanke, sestre Bostjančić, a dva dana kasnije i Splićanka Milena Šijan, najstarija članica ekspedicije koja je tada imala 40 godina te najmlađa članica, Zagrepčanka Ena Vrbek, tada 24-godišnjakinja.

Darija i Iris Bostjančić
Darija i Iris Bostjančić postale su prve žene 2009. godine na vrhu svijeta, ali i prve sestre u povijesti koje su istovremeno došle na vrh Mount Everesta

“Nikada neću zaboraviti zadnji greben prema vrhu i pogled na okolne planine i doline. Sjećam se šerpi koji su bili s nama na svakom usponu, javljanja s vrha, i kako smo Darija i ja jedva čekale javiti se doma mami i tati”, prisjetila se jednom prilikom Iris. 

Njezina dvije godine starija sestra Darija i ona bile su i na prethodnoj, prvoj hrvatskoj ženskoj ekspediciji na Himalaju 2007. godine te su se tada uspješno uspele na vrh Cho Oyu (8201 metara, šesti najviši na svijetu). 

“Sve smo mi bile tjelesno spremne, ali osim toga koliko smo brze, bilo je bitno da smo ‘gore’ zdrave i dobro aklimatizirane”, ispričala je Iris. 

To je možda i najvažnije jer na Mount Everestu ima oko 30 posto kisika u odnosu na uobičajenu količinu na koju su ljudi naviknuti. Koliko je mitska planina Himalaja opasna, dokazuje i činjenica da je šestero ljudi iz drugih ekspedicija poginulo samo za vrijeme dok je naša ekspedicija bila na Himalaji. Nakon napornog i dugotrajnog uspona, sestre Bostjančić uspjele su osvojiti i sam vrh Mount Everest te su se s vrha javile ekspediciji u logoru. 

“Darija se prva javila, onda ja. Nemam pojma što smo pričale drugim curama. Sjećam se samo da sam čula njihovo navijanje”, pripovijeda Iris. 

Neponovljiv je to osjećaj – biti na krovu svijeta! Bez zadržavanja, natrag.

Ushićenje, sreća, ponos i zadivljenost prirodom koja nam često daje do znanja koliko smo maleni i slabi u odnosu na njezinu snagu. Ipak, vremena za uživanje u pogledu s vrhunca i nema previše. Predugo zadržavanje na vrhu može biti kobno. Na povratku su susrele potpuno iznurenog planinara, koji je bio pred kolapsom. Darija i Iris su se zaustavile i pomogle mu davši mu injekciju koja mu je vratila snagu. 

Milena Šijan i Ena Vrbek prema vrhu krenule su 21. svibnja iz Logora 3 na Južnom sedlu. Trebalo im je osam i pol sati do vrha. A zatim ushit i veličanstveni pogled. Ena je kasnije pričala da joj se činilo da su i mjesec i zvijezde ispod nje. 

S njima se trebala popeti i Riječanka Vedrana Simičević, ali je zbog zdravstvenih tegoba odustala i vratila u bazni logor.

Iako pomalo razočarane što nisu stigle do vrha, ostalih sedam djevojaka činile su uigranu ekipu bez koje ova ekspedicija ne bi bila tako uspješna. Osim šala i veselog druženja u trenucima odmora, bilo je i uzbuđenja, pa i po život opasnih dogodovština. 

Iskusni vođa Berljak, dotad 11 puta na veličanstvenoj i opasnoj Himalaji

Ono što će svi pamtiti do kraja života bila je iznenadna lavina u kojoj su se našle četiri članice ekspedicije: Jana Mijailović, Vedrana Simičević, Josipa Levar i Ena Vrbek. Ostale su bile u baznom logoru i mogle su samo bespomoćno gledati u planinu. Nakon dugih trenutaka neizvjesnosti, u stanicu se javila Jana: „Žive smo!“

“U toj minuti ostario sam valjda deset, petnaest godina. Nisam mogao vjerovati da su žive. Bile su točno u sredini lavine. Ali, kad smo kasnije pričali, vidjelo se da su napravile sve kako treba. Sreća bi im bez znanja slabo pomogla“, prisjetio se Darko Berljak. 

Berljak je, uz ponos na hrabrost alpinistica, osobito sretan što se nikome nije dogodilo ništa loše i što „ova ekspedicija, u 72 dana koliko je trajala, nije imala nijednu visinsku bolest, ni jednu ozeblinu, pa čak niti jedan slomljeni nokat“, kako je rekao. O svojim je iskustvima sa ženskom ekspedicijom Berljak je napisao i knjigu „Više od Everesta“ u kojoj su tekstove o trijumfalnom usponu objavile i četiri alpinistice koje su se uspele na vrh.

Darko Berljak bio je prije toga vođa 11 ekspedicija na himalajske vrhunce iznad 8000 metara.

Na kraju, recimo i to koja je žena došla prva na krov svijeta.

Prva žena na najvišem vrhu svijeta, Mt. Everestu, bila je Japanka Junko Tabei, 1975., koja je ujedno svladala i svih sedam najviših vrhova na svijetu na sedam kontinenata. 

SVAKA ČAST SVIM HRABRIM I ODVAŽNIM ŽENAMA! 

SRETAN NAM 8. OŽUJAK!

 

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Sretan nam Dan žena, 8. ožujak simbol jednakosti! UN ima cilj u 2030: „50 – 50“.

Objavio
Goran Tudor
-
Mimoza je simbol Međunarodnog dana žena
Mimoza je simbol Međunarodnog dana žena u Ukrajini i Italiji

Toliko je sreće u zajedništvu, jednakosti žena i muškaraca, nas Zemljana. Milijarde ljudi u ožujku svake godine slave povijesne događaje i zalaganja manjine – onih hrabrih pokretačica i pokretača povijesti, a posebno Carle Zetkin i Rose Luxemburg. Čovječanstvo već 100 godina slavi te dane, jer imamo rodnu jednakost, ravnopravnost žena, majki, sestara, kolegica s muškarcima, u kojoj svi uživamo. Nažalost, ne svi; ravnopravnost još nije prekrila i zahvatila cijeli svijet. Na Međunarodni dan žena zahvaljujemo se ljepšem spolu za svu dobrobit koje su svijetu dale i daju. Na 8. ožujka žene dobivaju darove i cvijeće, gestu sveopćeg poštovanja.

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka svake godine. Toga dana u suvremenom osviještenom svijetu slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. U temeljima tog blagdana jednakosti među ljudima utkane su deklaracije, akcije, zalaganja, demonstracije, stradanja pa i životi eksploatiranih radnica i radnika, feministkinja, osviještenih liderica i lidera, u povijesnoj borbi čovjeka za ljudski boljitak svima, za pravedno društvo. Ako ćemo ipak poći izdvojiti  neke iz mase mnogih ljudi, izraz divljenja i zahvalnosti uputit ćemo posebno njima dvjema – smjelima: Clari Zetkin (1857.-1933.) i Rosi Luxemburg (1870.-1919.). Rosu je 1919. kundacima na ulici ubila njemačka profastitička falanga – policija.

Što sve predstavlja jedan datum, taj 8. ožujka, Dan žena

Međunarodni dan žena, dan je u ožujku kad iskazujemo zahvalnost i poštovanje ženama općenito, posebno i lidericama, nositeljicama iskre, obespravljenim ženama i majkama, na njihovu zalaganju, borbi, idealizmu i žrtvi… njima koje su dovele do ovog što većinski svijet danas uživa – ravnopravnost i jednakost ljudi. I sjećamo se na taj 8. ožujka nekih važnih događaja u povijesti, i tragičnih i herojskih, koji su označavali stepenice čovjekova uspinjanja.

Na Dan žena čovječanstvo odaje priznanje i zahvalu svim ženama svijeta na njihovu trudu i odricanju, za uloge koje višestruko obnašaju u društvu, kao majke, odgajateljice, domaćice, radnice. Žene su čuvarice obitelji i zajednice.

Dan žena ima političko i ekonomsko značenje. Stasao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju uoči Prvog svjetskog rata, u dugoj borbi za jednakost, pravo glasa i emancipaciju žena. I, nažalost, u raznim oblicima ta borba, živi i danas.

Na taj dan, i dan-danas, mnoge žene svijeta okupljaju se na trgovima i ulicama, ujedinjene u trajajućoj borbi za jednakost društva muškaraca i žena. Mnoga istraživanja, naime, kazuju kako se žene teže uzdižu u poslovnoj karijeri, da su potplaćene za 15-25% (Zapad) prema muškarcima za isti posao. Da su seksualno uznemiravane.

Obilježavanjem Dana Žena skreće se pažnja svijeta i na nasilje nad ženama, pa i na nužnu pomoć ženama koje ulaze u prisilne brakove, kojih je na milijune. Oko žena-radnica i danas se sreću njihova nejaka djeca-radnici, s 8 ili 10 godina starosti (da starosti – jer mladosti nemaju i nisu imala).

Danas se sve zemlje – članice UN bore kampanjom „50 – 50“ za cilj: da se do 2030. postigne da djevojčice i dječaci imaju jednako pravo/ šanse na obrazovanje, što je u skladu sa ciljem održivog razvoja broj 5 „Rodna ravnopravnost“, Agende UN 2030. 

Svake godine, na dan 8. ožujka, čovječanstvo slavi Međunarodni dan žena, simbol jednakosti među ljudima.
Milijarde žena danas su zahvalne nekolicini
i događajima za postignuti status jednakih u društvu…
Milijarde se još bore i nadaju.
Milijarde žena slave taj Dan, zajedno s muškarcima.
I milijarde su onih koje o rodnoj jednakosti još sanjaju.

O povijesti pokreta koji je doveo do utemeljenja i slavljenja Dana žena čitajte OVDJE …. 

DOBRA HRVATSKA/GT
Ožujak 2023.

Odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Nove (stare) nevolje s IT divovima. Protumonopolski postupak EU protiv Apple-a

Objavio
Odgovorno
-
Apple company
Foto: Matias Cruz / Pixabay

Jednom riječju: nepošten, egoističan odnos Apple-a prema vjernim kupcima svojih brendiranih uređaja, jednako kao i prema konkurentima na tržištu aplikacija! Europska komisija poslala je Apple-u obavijest o utvrđenim činjenicama kojom pojašnjava svoju zabrinutost u pogledu pravila trgovine App Store za pružatelje usluga streaminga glazbe.

U obavijesti Komisije iznesene su utvrđene činjenice iz kojih je razvidno Apple zloupotrebljava svoj vladajući položaj na sljedeći način: 

  1. Nametanje vlastite tehnologije plaćanja unutar aplikacije za programere aplikacija za streaming glazbe („dalje u tekstu: obveza IAP”) 
  2. Ograničavanje mogućnosti programera aplikacija da obavijeste korisnike iPhonea i iPada o alternativnim uslugama pretplate na glazbu, koji bi mogli, naravno, biti jeftiniji od Applea

Konkretno, Apple je nametnuo programerima aplikacija za internetski prijenos glazbe obavezna pravila koja sprječavaju te programere da informiraju potrošače o tome gdje se i kako mogu pretplatiti na druge usluge streaminga, a koje mogu biti po znato nižim cijenama od onih od Applea. Ako programeri ipak informiraju potrošača, plaćaju za to naknadu Appleu, kao kaznu… I to se onda prenosi u vidi povećanja krajnje cijene za kupca.

Priopćenje za medije dostupno je na internetu.

Izvršna potpredsjednica EU Komisije Margrethe Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, izjavila je: “Trgovine aplikacijama igraju središnju ulogu u današnjem digitalnom gospodarstvu. Sada možemo kupovati, pristupati vijestima, glazbi ili filmovima putem aplikacija umjesto da posjećujemo web stranice. Naše preliminarno otkriće je da je Apple apsolutni nadzornik pristupa korisnicima iPhonea i iPada putem App Storea, koju poziciju iskorištava na više načina sebi u korist, a na svjesnu štetu drugih – konkurenata i krajnjih potrošača. 

Što pokazuje Izjava o prigovorima na Apple-ova  pravila

Evropska komisija
Foto: Dimitris Vetsikas / Pixabay

Komisija preliminarno utvrđuje da Apple ima dominantan položaj na tržištu distribucije aplikacija za streaming glazbe putem svojeg App Storea.

Appleovi uređaji i softver čine “zatvoreni ekosustav” u kojem Apple kontrolira svaki aspekt korisničkog iskustva za iPhone i iPad.

Komisija je utvrdila da su korisnici Apple-ovih uređaja vrlo odani marki i da se ne mijenjaju lako, ali da Apple ne uzvraća istim; dapače nije uopće odan niti ih poštuje. 

U slučaju da oni ipak pokušaju naći određenu aplikaciju po nižoj cijeni, mimo Applea, platit će na koncu još i više, jer će u maloprodajnu cijenu aplikacije ući i Appleov porez za nelojalnost programera (30%). O Appleovim obveznim pravilima i pravilima ne se može pregovarati. 

Dakle, Appleova pravila narušavaju tržišno natjecanje na tržištu usluga streaminga glazbe povećanjem troškova konkurentskih programera aplikacija za streaming glazbe. 

Dva Apple-ova monopolska uvjeta drugima 

Zabrinutost Komisije, kako je navedeno u Izjavi o prigovorima, odnosi se na kombinaciju sljedeća dvaju pravila koja Apple nameće u svojim sporazumima s programerima aplikacija za streaming glazbe:

  1. Obvezno korištenje Appleovog vlasničkog sustava kupnje putem aplikacije (“IAP”) za distribuciju plaćenog digitalnog sadržaja. Apple programerima aplikacija naplaćuje naknadu za proviziju od 30% za sve pretplate kupljene putem obveznog IAP-a. Istraga Komisije pokazala je da je većina pružatelja usluga streaminga tu naknadu prenijela na krajnje korisnike podizanjem cijena.
  2. “Odredbe protiv upravljanja” koje ograničavaju mogućnost programera aplikacija da informiraju korisnike o alternativnim mogućnostima kupnje izvan aplikacija. Iako Apple korisnicima omogućuje korištenje glazbenih pretplata kupljenih negdje drugdje, njegova pravila sprječavaju programere da informiraju korisnike o takvim mogućnostima kupnje, koje su obično jeftinije. 

Istražni postupak

Ako se potvrdi, tim bi se postupanjem povrijedio članak 102.

Komisija je 16. lipnja 2020. pokrenula temeljitu istragu o Appleovim pravilima trgovine App Store. Ne postoje zakonski rokovi za okončanje protumonopolske istrage. Trajanje protumonopolskog ispitnog postupka ovisi o nizu čimbenika, uključujući složenost predmeta.

Pročitajte više: Revolucionarni zakon EU za obuzdavanje snage IT divova, usprkos otporu i lobiranju

Reference: EU komisija

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Svijet danas treba velike državnike – lidere, kakav je bio Thomas Woodrow Wilson!

Objavio
Odgovorno
-
President Woodrow Wilson 1913
Foto: Službeni predsjednički portret Woodrowa Wilsona 1913.

Za slavu najvećih ljudskih vrlina!
Da, u slavu onoga koji je vjerovao i radio trpno, kao nitko prije i poslije, za ostvarenje sretne svjetske ljudske zajednice! 

28. američki predsjednik (1913.-1921.), Thomas Woodrow Wilson zalagao se i za nacionalne interese SAD-a i za suradnju među narodima. Tražio je da se 1. svjetski rat okonča i svijet uredi prema načelima pravde i transparentnosti. Nošen idealima napisao je program „Četrnaest Wilsonovih načela”, o poslijeratnoj izgradnji svjetskog poretka i razrješenju međudržavnih pitanja. 

Wilson je hrabro protiv prakse tajnih diplomatskih dogovora, pobjedničkoga grabeža, nasilnog krojenja granica, nametanja poraženoj strani društvenog uređenja i sebi lojalnih vođa – politike bliske mnogim pobjednicima u povijesti (ne kaže se tek tako: „Pobjednici pišu povijest.”). Willson je bio nošen svojom vizijom – iluzijom da će narodi ubuduće živjeti u miru i suradnji. To govori i dio važan dio njegove oporuke. 

RIJEČI  WILSONOVE OPORUKE
Prijateljstvo je jedini spoj koji će ljude i narode držati na okupu!
Zadnja, 14. točka Wilsonova programa, odnosila se na osnivanje Društva naroda, preteču Ujedinjenih nacija, svjetsku organizaciju koja bi trebala biti jamac suradnje među narodima, političke i teritorijalne neovisnosti svih država, ali i općeg mira u svijetu. Kazao je o tome: „Svi smo mi građani svijeta, a tragedija je našeg vremena što nismo toga svjesni.” Zemlje Istočne Europe i druge slavile su program „14“. 

Nažalost, u SAD-u nije uživao veću popularnost, a s prestankom rata izrazito pada zanimanje javnosti za međunarodnu politiku, a posebno za „nekakve apstraktne Wilsonove ideale”. Kad su nakon izbora 1918. u Senat ušli republikanci, čak je i odbijena ratifikacija Versajskog ugovora i pristupanje SAD-a Društvu naroda. Bio je to udarac gradnji preduvjeta za trajniji mir u svijetu, ali i samom Wilsonu. Razočaran, 1919. doživljava moždani udar i oduzetost. Njegova samosvjesna supruga Edith odlučuje to sakriti od javnosti i on ostaje predsjednikom do kraja mandata u 1921. No, Wilson je to bio samo formalno jer je ulogu stvarne predsjednice iz pozadine igrala Edith. 

Na kraju, usamljen, Wilson umire 1924. u 68-oj godini, sanjareći i tada i prije o ljudskoj suradnji i sreći.

SAN THOMASA WOODROWA WILSONA 
Od snova najbrže rastemo. Svi su veliki ljudi sanjari. Oni sagledavaju stvari u mekoj sumaglici proljetnoga dana ili u crvenoj vatri dugih zimskih večeri. Neki od nas dopuštaju da im snovi umru, ali drugi se o njima brinu i štite ih, njeguju u slabim danima, sve dok ih opet ne izvedu na sunce i svjetlo. 

U konačnici pravda uvijek pobjeđuje, pa i ono dobro nadvlada svekoliko ljudsko zlo (uz gorko pitanje-komentar: Koliko je znoja, krvi i suza proliveno za to, koliko je vremena izgubljeno da bi se čovječanstvo pomaklo naprijed?!) 

Wilsonov trg
Foto: Grafička zbirka NSK • Zbirka razglednica / Naklada S. Marković, Zagreb / autor: J. Donegani, Zagreb, 1925.

Da pravda pobjeđuje, potvrđeno je i 1919., kad Wilson dobiva Nobelovu nagradu za mir. Kazališni trg u Zagrebu nosio je njegovo ime – Wilsonov trg, od 1917. do 1927. – u čast velikom, idealističkom, svjetskom vođi – Thomasu Woodrowu Wilsonu.

Ali, ironija povijesti nikad ne miruje, pa nakon Wilsona Amerika čini ogroman korak nazad. Poslije angažiranog Wilsona, Amerikanci za 29. predsjednika biraju Warrena Hardinga, hednonista, neradnika, „šarmera bez pokrića” i po mnogima najgoreg predsjednika u povijesti. 

Goran Tudor

Dobra Hrvatska,
Veljača, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr

Nedjelja bez rada: U Švicarskoj je nedjelja „sveti“ dan mira i odmora.

Objavio
Odgovorno
-
Zürich
Foto: Jörg Vieli / Pixabay

Nedjelja je tradicionalni dan odmora u Švicarskoj i u najvećem dijelu zemlje trgovine su uglavnom zatvorene. Inače užurbana gradska središta, nedjeljom su čudesno mirna i pusta. U pravilu je rad nedjeljom zakonom zabranjen, a nedjeljni mir i tišinu ne bi smio narušiti nikakav glasan zvuk — poput kosilice, rezača živice, usisavača, čavla zakucanog u zid ili čak zvuka bacanja staklenih boca u kontejnere za recikliranje stakla1. 

Trgovine u Švicarskoj rade općenito od ponedjeljka do subote. Nedjelja se smatra poput državnog praznika, kada je većina trgovina zatvorena. Radno vrijeme trgovina neznatno se razlikuje od regije do regije. Po zakonu, švicarske tvrtke – uključujući trgovine – mogu biti otvorene od ponedjeljka do petka između 6 ujutro i 21 sat, a subotom do 18 sati. No, čak i unutar ovih parametara, rijetko koja trgovina radi do 21 sat.

Trgovine se, uobičajeno, otvaraju u 9 ujutro i zatvaraju u 18:30

  • Trgovine rade puno vrijeme od ponedjeljka do petka, dok su subotom otvorene od 9 do 17 sati.
  • U manjim trgovinama uobičajene su i pauze za ručak pa su najčešće zatvorene od 12 do 14 sati.
  • Iznimno zakon dopušta rad nedjeljom trgovinama koje su vezane uz zračne luke ili javni prijevoz. Naravno artikli u tim trgovinama u pravilu će biti dosta skuplji od onih u običnim trgovinama i supermarketima.
  • Iznimno i veće trgovine, tj. shopping centri, mogu biti otvorene određenim nedeljama tijekom godine, primjerice uoči božićnih ili uskršnjih blagdana.
  • Također iznimno, rad nedjeljom dozvoljen je i u nekoliko manjih turističkih gradova i skijališta.
Foto: Migros, najveći maloprodajni lanac u Švicarskoj – informacija o radnom vremenu / autor: Thomas Benkö

Zašto su trgovine u Švicarskoj nedjeljom zatvorene?

Tradicija neradne nedjelje u svijetu, pa tako i ovdje u Švicarskoj, svoje korijene ima u kršćanstvu koje nedjelju smatra danom odmora kada bi svi trebali prestati s radom, odmoriti se i otići u crkvu. To je tako još od 7. ožujka 321. godine kada je rimski car Konstantin izdao građanski dekret kojim je nedjelja postala dan odmora od rada – tradicija koja je ostala u Švicarskoj do danas.

Iako se s vremenom vjerski aspekt neradne nedjelje dosta smanjio, kao i odlazak u crkvu, mnogi Švicarci i dalje smatraju da je neradna nedjelja njihovo temeljno pravo. Pod pritiskom zainteresiranih šoping centara, pitanje otvaranja trgovina i nedjeljom, često se postavlja na referendumu u raznim kantonima i općinama, a koje predvode Zürich, Ticino i Luzern, no birači te inicijative i dalje uporno odbijaju. Sindikati podupiru stav građana, i sami vodeći kampanje protiv radne nedjelje u trgovinama, jer to onemogućuje maloprodajnom osoblju da uživa u danu odmora provedenom sa svojom obitelji. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života za maloprodajne radnike ima i snažnu podršku većine švicarskih potrošača.

Što Švicarci rade nedjeljom?

Kako velika većina ljudi u Švicarskoj ima slobodnu nedjelju, a većina trgovina je zatvorena, mnoge švicarske obitelji taj dan koriste kao priliku za zajedničko vrijeme i odlazak na izlete. Pješačenje, planinarenje, izleti biciklom i posjeti švicarskim povijesnim znamenitostima neke su od najpopularnijih aktivnosti. Mirnije gradske ulice također omogućuju ljudima da posjete rođake i prijatelje u gradovima ili odu u turističko razgledavanje bez prometne gužve i stresa.

RHEINFALL
Foto: Omiljeno izletište RHEINFALL – Slapovi Rajne, najveći vodopad u Europi / ZUERICH TOURISMUS

Detaljnije o zakonskoj regulativi rada nedjeljom u Švicarskoj

Rad nedjeljom i noću u Švicarskoj je zakonom zabranjen. Naravno neki nužni sektori ne podliježu toj zabrani. U svim drugim sektorima poslodavci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje rada nedjeljom i noću.

Zakon u Švicarskoj razlikuje povremeni i redovni rad nedjeljom:

  • Povremeni rad nedjeljom podrazumijeva rad do šest nedjelja godišnje, odnosno u slučaju iznimnog rada na određeno vrijeme do 12 nedjelja u tijeku tri mjeseca. U nedjelje se računaju i državni praznici.
  • Svaki rad koji traje duže od šest ili 12 nedjelja/državnih praznika smatra se redovnim radom nedjeljom.

Važno je znati i ovo:

  • Rad nedjeljom je moguć samo uz posebno odobrenje i suglasnost zaposlenika.
  • Za zapošljavanje radnika za povremeni rad nedjeljom, poslodavac je dužan podnijeti zahtjev nadležnom kantonalnom organu u kojem obrazlaže zašto je rad neophodan, dok se za redovni rad nedjeljom treba obratiti Državnom tajništvu za gospodarstvo.
Prava radnika za povremeni rad nedjeljom:
Osobe koje rade do šest nedjelja godišnje imaju pravo na 50% dodatka na plaću kao i na naknadu za odmor koja varira ovisno o broju odrađenih sati:
– Osobe koje nedjeljom rade pet sati ili manje imaju pravo na odsustvo u istom trajanju unutar četiri tjedna.
– Osobe koje rade nedjeljom duže od pet sati imaju pravo na jedan dan odmora od najmanje 24 sata neprekidno (pored dnevnog odmora , tj. vremena odmora od najmanje 11 sati između dva radna dana, što predstavlja vrijeme odmora od ukupno 35 sati), tijekom tekućeg ili sljedećeg tjedna.
Prava radnika za redovan rad nedjeljom:
Osobe koje redovito rade nedjeljom imaju pravo na odsustvo kao naknadu, a koje varira ovisno o broju odrađenih sati.
– Osobe koje nedjeljom rade pet sati ili manje imaju pravo na odsustvo u istom trajanju unutar četiri tjedna.
– Naknada za rad duži od pet sati je dan odmora od najmanje 24 sata neprekidno (uz dnevni odmor tj. odmor od najmanje 11 sati između dva radna dana, što predstavlja naknadu od ukupno 35 sati). ), tijekom tekućeg ili sljedećeg tjedna.

Protuzakonito je u Švicarskoj  isplaćivati novčanu naknadu umjesto odobravanja slobodnog vremena, jer je svrha slobodnog vremena omogućiti radnicima da nadoknade izgubljeno vrijeme za odmor u nedjelju/državni praznik na kojem su radili.

——
(1) “mirni sati” definirani su kantonalnim propisima i mogu se malo razlikovati, no uobičajeno se primjenjuje: podnevni mir – radnim danom od 12 do 13 sati / noćna tišina – radnim danom od 20 ili 22 do 6 ili 7 ujutro / mir nedjeljom i praznicima – cijeli dan

Snježana Lisica
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr

WOLT, izjava generalnog direktora za javnost

Objavio
Odgovorno
-
wolt
Foto: wolt.com

Portal odgovorno.hr dobio je izjavu generalnog direktora Wolta Zagreb, koju prenosimo čitateljima u cijelosti:

Poštovani,

s obzirom na brojne neistine i optužbe koje je danas iznijela saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković, kao i neki partneri dostavljači tijekom prosvjeda ispred ureda Wolta u Zagrebu, dužni smo reagirati zbog interesa javnosti, kao i svih naših partnera i korisnika.

Žao nam je što je Wolt iskorišten za prikupljanje političkih bodova određenih predstavnika političkih stranaka. Izrečene izjave mogu ozbiljno ugroziti našu reputaciju, a kako naše poslovanje ovisi o povjerenju korisnika koji se već sutra mogu okrenuti drugoj platformi, u tom slučaju bit će ugrožena i budućnost svih partner dostavljača, ne samo onih koji su izašli na prosvjed.

Wolt posluje u skladu sa zakonom i nije odgovoran što su stupanjem na snagu novih zakonskih regulativa dostavljači dužni plaćati doprinose državi u punom iznosu, tj. u skladu s brojem sati koje odrade. Napominjemo da Wolt Zagreb nije poslodavac dostavljačima već je to tvrtka posrednik koja s njima sklapa Ugovor o radu. 

Manja neto primanja partnera dostavljača rezultat su inicijative državnih institucija da se zakonski uredi rad platformi, čime će Hrvatska biti prva zemlja u EU koja u svom radnom pravu ima zakonsku regulativu rada putem platformi.

Na izjavu da ‘Wolt radije zapošljava strance umjesto hrvatskih radnika te da nije proveo test tržišta rada’ odgovaramo kako je test tržišta rada proveo Zavod za mirovinsko osiguranje nakon čega je dozvolio uvoz radne snage iz drugih zemalja budući da hrvatsko tržište ne može zadovoljiti potrebe za radnicima. Ovdje opet napominjemo da dostavljači nisu naši zaposlenici jer njih zapošljava tvrtka posrednik. Wolt ne radi razliku između stranih i domaćih radnika ni na koji način – plaćanja su ista za sve kao i način rada putem aplikacije.

Na izjavu ‘da agregatori ne postoje nigdje u svijetu’ odgovaramo da većina digitalnih platformi u svijetu posluje upravo preko tvrtki posrednika ili agregatora jer mi osiguravamo platformu koja je dostavljačima sredstvo za rad, a tvrtke posrednici nam pomažu oko regrutiranja i zapošljavanja dostavljača s obzirom da to iziskuje znatne operativne i administrativne kapacitete. Da je uloga tvrtki posrednika izuzetno važna u ovom poslovnom modelu potvrđuje da su uvršteni i u novi Zakon o radu.

Izjava da se radnici prikriveno zapošljavaju bez ikakvog ugovora je neistina jer svaki dostavljač s tvrtkama posrednicima ima Ugovor o radu i s njima direktno dogovara radne uvjete.

Na izjavu kako smo ‘samo danas preko platforme digli cijenu rada jer smo na taj način htjeli dostavljače odvratiti od prosvjeda’, odgovaramo kako je dizanje naknada standardna procedura onda kada postoji veća potražnja za uslugom dostave. Danas je u Zagrebu padala kiša što je povećalo potražnju preko naše platforme.

Razumijemo nezadovoljstvo nekih partnera dostavljača uslijed novih zakonskih odredbi budući da one značajno mijenjaju način na koji su do sada radili, no Wolt za to nije odgovoran i zbog toga ne možemo prihvatiti da se Wolt koristi u dnevno – političke svrhe i da se time nanosi šteta našem ugledu i našim zaposlenicima.

S poštovanjem,
Marin Šušnjar, generalni direktor Wolt Zagreb

(Opaska uredništva: portal odgovorno.hr prenosi dobivenu izjavu u izvornom obliku i u cijelosti. Uredništvo je istaknulo (boldalo) dijelove teksta koju, po nama, imaju veće činjenično značenje.)

Svjetski dan divljih vrsta

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan divljih vrsta

Svjetski dan divljih vrsta (WWD) prilika je za slavljenje bioraznolikosti, mnogih prekrasnih i raznolikih oblika divlje faune i flore, te za podizanje svijesti o mnoštvu dobrobiti koje njihovo očuvanje pruža ljudima. Istovremeno nas i podsjeća na hitnu potrebu za pojačanom zaštitom divlje flore i faune. Smanjenje vrsta uzrokovano u velikoj mjeri ljudskim djelovanjem, ima širok raspon negativnih gospodarskih, ekoloških i društvenih učinaka. S obzirom na ove različite negativne učinke, cilj održivog razvoja 15 usmjeren je na zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.

Dana 20. prosinca 2013., na svom 68. zasjedanju, Opća skupština Ujedinjenih naroda je 20.12.2013. proglasila 3. ožujka – Svjetskom danom divljih vrsta. Datum 3. ožujka izabran je jer je na taj dan 1973. potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES). Rezolucija Opće skupštine UN-a također je odredila Tajništvo CITES-a kao posrednika za globalno obilježavanje ovog posebnog dana za divlje vrste u kalendaru UN-a. Svjetski dan divljih vrsta sada je postao najvažniji globalni godišnji događaj posvećen divljim vrstama.

Ove godine tema je “Partnerstva za očuvanje divljih životinja”. To će nam omogućiti da slavimo sve napore za očuvanje, od međuvladinih do lokalnih razmjera. U okviru ove teme, dan ima fokus na dvije podteme:

  • Morski život i oceani – budući da je oko 70% našeg planeta prekriveno vodom, utjecaj očuvanja mora je nevjerojatno važan.
  • Posao i financije – na globalnoj razini, napori za očuvanje moraju se financirati i taj posao treba biti obavljen u suradnji s poduzetnicima – područje koje se u prošlosti smatralo eksploatatorskim i neodrživim. Uspješna partnerstva za očuvanje moraju pronaći načine za uključivanje gospodarstva ako želimo preokrenuti gubitak bioraznolikosti.

Ove godine, 3.3.2023., bit će vrlo poseban datum jer će se također obilježiti 50. obljetnica CITES-a. CITES je nastojao izgraditi partnerstva i pomiriti razlike između skupina koje primjenjuju i onih koje donose njegove propise. Na nacionalnoj i lokalnoj razini, ova su partnerstva bila ključna u svakoj zemlji diljem svijeta kako bi se usredotočili na očuvanje vrsta i ekosustava.

Tema ‘Partnerstva za očuvanje divljih životinja’ pružit će priliku da se istaknu ljudi koji čine razliku kao i da se proslavi most koji je CITES bio za formiranje ovih partnerstava, dajući značajan doprinos održivosti, očuvanju divljih životinja i bioraznolikosti.

Serijal „Pogledaj ambalažu“: KRAŠ mijenja ambalažu za brendove Bajadera, Griotte, Fontana u okviru šireg razvojnog eko-programa

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Kraš - ambalažna linija

Kraš kao najveća hrvatska konditorska kompanija već godinama nastoji što odgovornije gospodariti različitim aspektima zaštite okoliša pa tako i na temi ambalaže u svim dijelovima proizvodno-poslovnog procesa: nabavi, proizvodnji, transportu, prodaji do finalne komunikacije sa krajnjim kupcima-potrošačima. U proizvodnji i transportu naglasak stavljamo na odabir ambalažnih materijala koji su reciklabilni i koji produciraju manje otpada – manje dimenzije, tanji materijali, drugačiji matrerijali. 

Konkretno, u segmentu transporta gdje god je bilo moguće izbacili smo samoljepive plastične trake kod transportnih pakiranja, a pri zamatanju paleta s gotovim proizvodima prešli smo na tanje folije pa se tako smanjio i utrošak plastike po toni proizvoda. 

U segmentu proizvodnje najviše je novosti; upravo s ciljem smanjenja količine plastike, pakiranja vrećica za bombone i napolitanke izrađuju se od tanje folije. Sva unapređenja se planiraju, a učinci prate i izražavaju brojkom. Na primjeru proizvodnje Napolitanki u 2022. to izgledao ovako: za ukupno realiziranu količinu oba okusa od 840 grama (chocolate cream i nougat) utrošili smo manje gotovo 3 tone ambalažnog materijala u odnosu na ranije godine. Ujedno, kroz manji udio ambalaže u pakiranju, smanjena je i količina ambalažnog otpada. 

Foto: Kraš – napolitanke

Prošle smo godine stavili na police redizajnirane čokolade Dorina, koje su uz promjenu izgleda dobile i nova flowpack pakiranja. Osim što takva vrsta ambalaže bolje čuva svježinu i kvalitetu proizvoda, ista se u potpunosti može reciklirati, što ocjenjujemo značajnim doprinosom zaštiti okoliša. 

Čokolade brenda Dorine posjeduju i certifikat akreditiranog laboratorija MADE FOR RECYCLING tested by Fraunhofer Institute for Process Engineering and Packaging  (Fraunhofer IVV).

Na redizajniranom proizvodu Moto od 192 grama, s novim omotom, umjesto premaza papira zaštitnim (sintetskim) UV lakom koristi se VD lak na bazi vode. Kao korisnici papirnate ambalaže zaštićene VD lakom izravno doprinosimo lakšem i bržem zbrinjavanju ambalaže i manjoj štetnosti za okoliš. (Opaska: u tiskarskoj industriji koja proizvodi papirnatu ambalažu ista se prekriva, radi efekta privlačnosti ili zaštite, plastičnom folijom ili lakom, u dvije izvedbe – UV lak i VD lak.

Jedan od idućih projekata koji planiramo u bližoj budućnosti je postupna zamjena kompozitnih kartona (s metalizacijom), koji se tradicionalno koriste za omatanje proizvoda brenda Bajadera, Griotta i Fontana, s čistim kartonom,. To rješenje je od iznimnog ekološkog značaja; takva ambalaža je osjetno reciklabilnija.

Dorina ambalaza za mlijeko
Foto: Kraš – Dorina mlijeko

***

Kraševa energetska učinkovitost

Isto tako, u poslovanju primjenjujemo suvremene tehnologije usmjerene k odgovornijem korištenju energije s ciljem smanjenja njene potrošnje kratkoročno i dugoročno. Trenutno se nalazimo u razdoblju kad je dostupnost energenata, ali i njihova cijena vrlo varijabilna pa zato još pažljivije pratimo kretanja na globalnim tržištima, nastojeći svoje poslovanje prilagoditi novim okolnostima, pritom se vodeći racionalnim korištenjem energije i stvaranjem ravnoteže između poslovanja koje je konkurentno, ali i dalje zadovoljava postulate proizvodnje sigurne za okoliš.

Nastavljamo raditi na unapređivanju usvojenih politika kvalitete, okoliša i energetske učinkovitosti, kontinuirano ih pratiti i usklađivati s ciljevima poslovanja.

Kraš d.d.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

Čitajte www.odgovorno.hr
Kontaktirajte nas: odgovorno@odgovorno.hr

Nedjelja bez rada od 1. srpnja! Model koji bi trebao pridonijeti pravima radnika i obiteljskom životu, sukladno UN Agendi 2030.

Objavio
Odgovorno
-
rad trgovina nedjeljom
Foto: drobotdean / Freepik

Neradna nedjelja u prilog je izgradnji održivog društva, o čemu govori više ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030, posebice cilj broj 8 „Dostojanstven rad i ekonomski rast“ te ciljevi broj 3 „Zdravlje i blagostanje“ i broj 8 „Održiva potrošnja i proizvodnja“.

Vlada je, na sjednici održanoj 23.02.2023., Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Novi zakon stupio bi na snagu 1. srpnja.

Konačni prijedlog Zakona o trgovini nakon više od dvije godine razmatranja

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović, istaknuo je kako se Konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mnijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.

Radno vrijeme u trgovini reguliralo bi se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.

Prijedlog zakona predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine. Kojim bi nedjeljama bili otvoreni odredili bi sami trgovci na temelju svojih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje. Zakon bi stupio na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata, u 2023. godini svih 16 radnih nedjelja odnosilo bi se na razdoblje od 1. srpnja do kraja godine.

“Našli smo model od 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans koji će pridonijeti pravima radnika i obiteljskom životu”, kazao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani, dodao je.

Model od 16 radnih nedjelja pridonijet će pravima radnika i obiteljskom životu

Pogledajte naše ranije članke na temu rada nedjeljom:
dr. sc. Ljubo Jurčić: „Rad nedjeljom je štetan. Razvoj tehnologije treba koristiti za skraćivanje radnog vremena!“
HUP protiv ograničenja u radu trgovina: Prijeti gubitak radnih mjesta!
Nedjelja bez rada doprinos je održivosti društva! Obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika bar su jednako važni kao i zarada.

Iz prvih reakcija koje smo vidjeli u medijima nakon sjednice Vlade, 23.2.2023., mnogi trgovci i zaposlenici, ne kriju zadovoljstvo, iako ima i viđenja protiv.

Kažu da će uobičajeni promet nedjeljom pokušati ostvariti subotom i ponedjeljkom, dok istovremeno dobivaju priliku za pravi odmor, obiteljski život, odgoj djece, održavanje prijateljstava te, što je iznimno vrijedno, veće mogućnosti za planiranje privatnog života. (Podsjetimo se: većina izleta i planinarenja, raznih događaja odvija se nedjeljom; nedjelja i blagdan gotovo su jedine prilike za „obitelj na okupu“ i dr. sl.).

No, ipak, neki trgovci će ostati prikraćeni – oni koji računaju da su nedjeljom građani-kupci bolje raspoloženi, imaju više vremena za zadržavanje u trgovini, u nedjelju su skloniji hirovitoj, tzv. impulsivnoj kupnji. U svakom od tih slučaja kupci više kupuju – i ono što ne treba odmah, i više nego im treba, do onog da im ta kupovina uopće nije bilo potrebna – o čemu se osvijeste već kad dođu kući. Na taj učinak, negativan po njih, računaju veliki trgovački lanci, određene specijalizirane trgovine, što se katalizira i kroz negativan stav velikih udruženja poslodavaca – HUP i Glas Poduzetnika.

Kontraverzna reakcija HUP-a: Zaustaviti će se rast plaća i potrošnje te potaknuti pad BDP-a

Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da zatvaranje trgovina u godini u kojoj nam prijeti recesija može negativno utjecati na zapošljavanje, rast plaća zaposlenika i potaknuti pad BDP-a. Smatraju kako je najbolja opcija ostaviti rad nedjeljom na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika te se načelno protive intervencijama u radno vrijeme dijela poduzetnika. Izmjene Zakona koje je Vlada predstavila, HUP podržava u dijelu koji se odnosi na uklanjanje administrativnih prepreka i smanjenja troškova pokretanja i obavljanja djelatnosti trgovine.

Istražujući prigovore HUP-a, Branimir Perković u svom članku na portalu Index.hr donosi razloge zbog kojih će zabrana rada nedjeljom biti totalni fijasko. Pri tome se poziva na istraživanje koje je u rujnu 2021. objavio ekonomist Vuk Vuković o utjecaju zabrane rada nedjeljom na gospodarstvo.

Rad nedjeljom u EU

Razvoj društva prema humanom ne može se zaustaviti, iako ide sporo. Neradne nedjelje imaju Slovenija, Austrija, Švicarska, Njemačka, Poljska,…

Rad supermarketa nedjeljom i blagdanima u EU (stanje – lipanj 2021.) / Izvor: Wikipedia / Foto: Imre Kristoffer Eilertsen
Zeleno: Veliki supermarketi i trgovački centri uglavnom su otvoreni nedjeljom.
Plavo: Veliki supermarketi smiju biti otvoreni 6 sati ili manje nedjeljom.
Crveno: Veliki supermarketi uglavnom su zatvoreni nedjeljom.

Pravo EU-a dopušta svakoj državi članici da odredi vlastitu politiku u vezi s radom nedjeljom. Radno vrijeme u državama članicama EU-a obrađeno je u Direktivi o radnom vremenu: potreban je samo tjedni odmor nakon šest dana rada. Europski sud pravde u svojoj praksi na tu temu, izgrađenoj od 1980-ih, nije potvrdio da bi obvezno nedjelja morala biti neradna za trgovine. Za Europsku komisiju, “odabir dana zatvaranja trgovina uključuje povijesna, kulturna, turistička, društvena i vjerska razmatranja unutar diskrecijskog prava svake države članice”.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.

Virtuoz Centar vrlina – u Hrvatskoj pokrenut program za izgradnju vrlina djece

Objavio
Odgovorno
-
Radno ozračje u Virtuoz centru vrlina

Mnogi roditelji bit će zainteresirani za rad i ponudu nedavno pokrenutog Virtuoz Centra vrlina. Virtuoz nudi jedinstveni program razvoja vrlina za djecu. Osnivači ističu kako se je ovo prvi sustavni program te vrste u Hrvatskoj i to ga čini zanimljivim roditeljima.

Povodom pokretanja Virtuoz Centra, razgovarali smo s Barbarom Ljubas, koordinatoricom i voditeljicom radionica.

Od kuda ideja za ovakav projekt?

Nas nekolicina roditelja, psihologa i pedagoga shvatili smo da se djeca danas susreću s neviđenim izazovima. Primjerice, u Hrvatskoj više od 44.000 adolescenata (11,5 %) ima probleme s mentalnim zdravljem. Roditelji često nemaju znanja i mogućnosti da pomognu djeci odgovoriti na nove izazove.

Nažalost, u školi djeca imaju mnogo prilika za stjecanje informacija, ali često ne razvijaju vrline koje su preduvjet za uspješan odgovor na sve što život nosi. 

Shvatili smo da djeci više nego ikad treba kvalitetna prilika za izgradnju iznimnog karaktera. Karakter kojeg krase vrline dugoročni je preduvjet uspješnog odgovora na životne izazove.

Što Virtuoz nudi?

Virtuoz nudi pedagoški, znanstveno i vrijednosno utemeljen program, kojeg su pažljivo razvijali stručnjaci za rad s djecom. Namijenjen je djeci od 4 do 12 godina.

Kroz 38 radionica djeca razvijaju preko 30 različitih vrlina koje im pomažu uspješno odgovoriti na životne izazove. Sav sadržaj prilagođen je uzrastu djece i svaka vrlina relevantna je upravo za taj određeni uzrast koji ju uči. Primjerice, najmlađa grupa usvajat će osnovne vrline kao što su zdrave navike, znatiželja ili dijeljenje, dok će najstariji izgrađivati ustrajnost, empatiju i kritičko mišljenje.

Važno je naglasiti da svakom djetetu pristupamo individualno. S roditeljima prvo obavimo razgovor da vidimo na kojim vrlinama dijete treba najviše raditi. Nakon toga zajednički možemo pratiti napredak.

Tko stoji iza Virtuoza?

Naš tim čini troje stručnjaka: socijalna pedagoginja, filozof i psihologinja. Spajamo znanja iz razvojne psihologije, filozofije vrlina i najsuvremenije pedagoške metode kako bismo djeci omogućili najbolju priliku za rast i učenje.

U Virtuozu vjerujemo da svako dijete ima potencijal za izvrsnost. Naša je misija pomoći da se taj potencijal ostvari, kroz izgradnju karaktera i razvoj vrlina. Više o našem timu možete saznati ovdje.

Tim u Virtuoz centru vrlina
S lijeva na desno: Voditelj programa Hrvoje Vargić, mag.oec., mag.phil., Koordinatorica Barbara Ljubas, mag.paed.soc., Psihologinja Ivana Vid Vargić, mag.psych.

Gdje se program odvija?

Trenutno se program odvija u Zagrebu, a u budućnosti planiramo širenje i na druge gradove.

Prijave su otvorene za radionice koje počinju 11. siječnja 2023., u Osnovnoj školi Kajzerica. Radionice se odvijaju srijedom popodne, od 16:30 do 19:30h. Točan termin radionice ovisi o uzrastu djeteta.

Djeca su podijeljena u 3 dobne skupine:

  1. Vrtuljak vrlina – najmlađa skupina, za djecu od 4 do 6 godina
  2. Vlak vrlina – srednja skupina, za djecu od 7 do 9 godina
  3. Vatromet vrlina – najstarija skupina, za djecu od 10 do 12 godina

Redovna cijena je 300 kn mjesečno.

Gdje se mogu javiti zainteresirani roditelji?

Svi zainteresirani mogu nas kontaktirati na broj +385 95 5791 840 ili na mail adresu ured@virtuoz.hr.

Na našim društvenim mrežama Facebooku i Instagramu svakodnevno objavljujemo edukativne materijale i odgovore na odgojne izazove.

Više informacija o programu i upisima može se pronaći i na našoj web stranici.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.
odgovorno@odgovorno.hr

1...676869...182Stranica 68 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z