Međunarodni dan pismenosti

Međunarodni dan pismenosti
Foto: Angel Hernandez / Pixabay

Pismenost je pokretač održivog razvoja, omogućuje veće sudjelovanje na tržištu rada, poboljšava zdravlje i prehranu djece i obitelji, smanjuje siromaštvo i proširuje životne mogućnosti. 

Međunarodni dan pismenosti obilježava se u cijelom svijetu svakog 8. rujna još od 1967. godine. Proglasio ga je UNESCO 26. listopada 1966. godine na 14. zasjedanju svoje Generalne konferencije. Cilj obilježavanje je promicanje pismenosti kao faktora dostojanstva i ljudskih prava te puta prema pravednijim i održivijim društvima.

UNESCO radi na ostvarenju vizije pismenosti za sve još od 1946. godine u uvjerenju da je stjecanje i poboljšanje vještina pismenosti tijekom života sastavni dio prava na obrazovanje i da sa sobom donosi golema osnaživanja i dobrobiti. UNESCO-ov pristup pismenosti nastavlja se razvijati kako se definicija onoga što znači biti pismen mijenja u sve digitaliziranijem svijetu.

Ključne činjenice o pismenosti

  • Procjenjuje se da je oko 14% svjetske populacije nepismeno. Iako su razine nepismenosti znatno pale u posljednjim desetljećima (npr. 1980. nepismenost u svijetu iznosila je 43%), još uvijek postoje ogromne razlike među regijama kao i znatne razlike među spolovima.
  • Dvije trećine od više od 750 milijuna nepismenih odraslih su žene. Ukupno je pismenije više muškaraca nego žena, no jaz se postepeno smanjuje kako svijet prihvaća obrazovanje za oba spola.
  • Južna Azija i subsaharska Afrika najmanje su pismene regije. Polovica globalne nepismene populacije nalazi se u južnoj Aziji, dok je 27% u podsaharskoj Africi, 10% u jugoistočnoj i istočnoj Aziji, 9% u zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, te 4% na Karibima i u Latinskoj Americi.
  • Mladi između 15 i 24 godine najpismeniji su u svijetu, zahvaljujući porastu obrazovanja među mlađom generacijom.
  • Sjeverna Amerika, Europa, Karibi, Latinska Amerika i Središnja Azija imaju najpismenije stanovništvo budući da većina zemalja prijavljuje preko 95% pismenosti među mladima i odraslima ispod 65 godina.
  • U Hrvatskoj je (prema popisu iz 2011. godine) 0,8 % nepismenog stanovništva, tj. oko 30.000 osoba starijih od 10 godina. To je znatan pomak u odnosu na 1953. godinu, kada je nepismenost u Hrvatskoj iznosila 16,3 %. Najviše nepismenih je u dobi iznad 60 godina, a žene čine 82% nepismenih osoba u odnosu na ukupan broj nepismenih.

Kako tehnologija mijenja pojam pismenosti

U digitalnoj je eri učenje čitanja i pisanja postalo dostupnije s internetom i popularnošću uređaja poput računala i pametnih telefona. UNESCO sugerira da je pismenost postala važnija nego ikad kako se svijet mijenja prema društvima temeljenim na znanju koja ovise o komunikaciji, a ne o stvaranju fizičkih proizvoda. Istovremeno danas je čitanje i pisanje ograničena vještina ako osoba ne zna koristiti računalo ili pametni telefon.

Tema obilježavanja za 2024.: Promicanje višejezičnog obrazovanja – Pismenost za međusobno razumijevanje i mir

Postoji hitna potreba da se iskoristi transformativni potencijal pismenosti za promicanje međusobnog razumijevanja, društvene kohezije i mira. U današnjem svijetu, u kojem je višejezičnost uobičajena praksa za mnoge, osnaživanje ljudi usvajanjem višejezičnog pristupa razvoju pismenosti i obrazovanju koji se temelji na prvom jeziku posebno je učinkovito zbog svojih kognitivnih, pedagoških i društveno-ekonomskih prednosti. Takav pristup može pomoći u promicanju uzajamnog razumijevanja i poštovanja, istovremeno učvršćujući zajedničke identitete i kolektivne povijesti.

Ovogodišnja tema će istaknuti pitanja povezana s pismenošću u višejezičnim kontekstima za postizanje trajnog mira. Istražit će se moguća rješenja za poboljšanje politika, sustava cjeloživotnog učenja, upravljanja, programa i praksi. Međunarodni dan pismenosti slavit će se uživo i online na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Globalna proslava održat će se 9. i 10. rujna 2024. u Yaoundéu, Kamerun. Uključivat će globalnu konferenciju, ceremoniju dodjele UNESCO-vih međunarodnih nagrada za pismenost i popratne događaje.

DOBRA HRVATSKA

Projekt veselje ljeti 2023.: „Djeca u školama za djecu u bolnicama“! Crveni nosovi nadahnjuju!

CRVENI NOSOVI
Foto: Djeca u školama za djecu u bolnicama - Slavonski Brod / Udruga CRVENI NOSOVI

Bolničke hodnike ovog ljeta krase crteži i poruke djece. U projektu je sudjelovalo 40 osnovnih škola, a izložbe su postavljene u 11 bolnica diljem Hrvatske.”

Djeca u školama za djecu u bolnicama” uspješan je projekt kojeg su proveli CRVENI NOSOVI klaunovidoktori te povezali školarce i djecu u bolnicama. Ovog ljeta bolnice su još šarenije zahvaljujući izložbama podrške, a crteži školaraca uveseljavaju djecu na liječenju. 

CRVENI NOSOVI
Foto: Djeca u školama za djecu u bolnicama – KBC Sestre milosrdnice / Udruga CRVENI NOSOVI

CRVENI NOSOVI klaunovidoktori redovito donose osmijehe djeci na liječenju i pružaju im prijeko potrebnu podršku. Ovim projektom pronašli su još jedan način kako donijeti radosti i veselje djeci u bolnicama u trenutcima kada klaun nije prisutan, i to uz pomoć školaraca.

Svrha projekta „Djeca u školama za djecu u bolnicama“ uključiti je djecu izvan bolničkog okruženja u proces podrške svojim vršnjacima koji se nalaze u bolnici te se suočavaju s izazovima bolesti, objasnila je voditeljica odjela prikupljanja sredstava i komunikacija CRVENIH NOSOVA Maja Rusan: 

„Povezivanje ove dvije skupine djece ima duboki utjecaj na njihov emocionalni i socijalni razvoj. Školarci postaju svjesniji činjenice da svaka osoba zaslužuje ljubaznost, podršku i prijateljstvo. Uče kako biti empatični i suosjećajni, jer se svatko može naći u teškoj situaciji. S druge strane, djeca na bolničkom liječenju se, uz poruke i crteže svojih vršnjaka osjećaju podržano i prihvaćeno, što je iznimno važno s obzirom na nedaće s kojima su se primorani suočavati. U CRVENIM NOSOVIMA vjerujemo da je razvoj empatije u dječjoj dobi temelj budućnosti ispunjene međusobnim razumijevanjem i podrškom. Ponosni smo što smo ovim projektom napravili iskorak u tom smjeru.“, objasnila je Rusan. 

CRVENI NOSOVI
fOTO: Djeca u školama za djecu u bolnicama – KBC Rijeka / Udruga CRVENI NOSOVI

Doktorica Branka Maretić, voditeljica Odjela za pedijatriju Opće bolnice Varaždin, izjavila je: „Ostanak u bolnici nije lak ni za djecu ni za roditelje i zato je važno truditi se učiniti im taj boravak ugodnijim čemu ovaj projekt svakako pridonosi. Izloženi dječji crteži su prekrasni i odišu dječjom radošću i njihovim pozitivnim i veselim pogledom na svijet, pa tako i na bolnice i medicinsko osoblje. Također, učiti djecu od malih nogu empatiji i brzi o dobrobiti drugih važno je za njihov osobni razvoj i zato s velikim zadovoljstvom pozdravljamo projekt CRVENIH NOSOVA.“, ispričala je.

CRVENI NOSOVI
Foto: Djeca u školama za djecu u bolnicama – KBC Sestre milosrdnice / Udruga CVRENI NOSOVI

O Crvenim nosovima

CRVENI NOSOVI već 13 godina donose osmijehe i olakšavaju teške trenutke djeci i odraslima koji se suočavaju s bolesti i kriznim situacijama. Projekt „Djeca u školama za djecu u bolnicama“ nov je i jedinstven u njihovom dosadašnjem radu. Cilj mu je potaknuti razvoj empatije u dječjoj dobi te učiti školarce kulturi pomaganja i ljepoti davanja. 

NOSOVE i misiju donošenja osmijeha možete podržati i Vi svojom donacijom: doniraj.crveninosovi.hr 

#SmijehBudiNadu

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo

Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo
Foto: wirestock / Freepik

Naš zrak je opće dobro i zajednička odgovornost. Radimo zajedno da ga očistimo, zaštitimo svoje zdravlje i ostavimo zdrav planet generacijama koje dolaze. – António Guterres

Zagađenje zraka najveća je ekološka prijetnja javnom zdravlju na globalnoj razini i uzrok je procijenjenih 7 milijuna prijevremenih smrti svake godine.  Poboljšanje kvalitete zraka donijet će dobrobiti za zdravlje, razvoj i okoliš.

Utjecaj na zdravlje: sitne, nevidljive čestice onečišćenja prodiru duboko u naša pluća, krvotok i tijelo. Ovi zagađivači odgovorni su za otprilike jednu trećinu smrti od moždanog udara, kroničnih respiratornih bolesti i raka pluća, kao i za jednu četvrtinu smrti od srčanog udara. Prizemni ozon, koji nastaje interakcijom mnogih različitih onečišćujućih tvari na sunčevoj svjetlosti, također je uzrok astme i kroničnih respiratornih bolesti.

Utjecaj na klimu: kratkotrajni klimatski zagađivači (SLCP) među onim su zagađivačima koji su najviše povezani s učincima na zdravlje i kratkotrajnim zagrijavanjem planeta. Oni ostaju u atmosferi samo nekoliko dana ili do nekoliko desetljeća, tako da njihovo smanjenje može imati gotovo trenutne zdravstvene i klimatske koristi za one koji žive na mjestima gdje razine padaju.


WHO ALARM: Onečišćenje zagađenim zrakom – čak 99% svjetske populacije ugroženo. Kako će se mjeriti posljedice?


Važnost poboljšanja kvalitete zraka na globalnoj razini

Zagađenje zraka najveći je pojedinačni ekološki rizik za ljudsko zdravlje i jedan od glavnih uzroka smrti i bolesti koji se mogu izbjeći na globalnoj razini. Osobito se to odnosi na zemlje u razvoju gdje onečišćenje zraka prvenstveno pogađa žene, djecu i starije osobe.

Onečišćenje zraka globalni je problem s dalekosežnim učincima zbog prijenosa na velike udaljenosti. U nedostatku agresivne intervencije, procjenjuje se da je broj preuranjenih smrti uzrokovanih zagađenjem zraka na putu da se poveća za više od 50% do 2050. godine.

Društvo snosi visoke troškove onečišćenja zraka zbog negativnih učinaka na gospodarstvo, radnu produktivnost, troškove zdravstvene skrbi i turizam…

UNEP-ova Akcijska bilješka o onečišćenju prikazuje globalno stanje onečišćenja zraka, glavne izvore, utjecaj na ljudsko zdravlje i nacionalne napore za rješavanje ovog kritičnog problema.

Onečišćenje zraka u Hrvatskoj

  • prosječna godišnja izloženost svake osobe u RH iznosi 18 µg/m 3 što je 3,6 puta više od WHO-ovih smjernica.
  • 72 smrtna slučaja na 100.000 ljudi u RH koji se mogu pripisati zagađenju sitnim česticama u 2019. (ukupno 3.072 u zemlji).
  • Postotak smrti od svake bolesti koja se može pripisati vanjskom onečišćenju zraka finim česticama u 2019. u Hrvatskoj je:
    • 16 % – Dijabetes tipa 2
    • 13 % – Rak traheje, bronha i pluća
    • 13 % – Kronična opstruktivna plućna bolest
    • 12 % – Moždani udar
    • 10 % – Ishemijska bolest srca
    • 9 % – Infekcije donjeg dišnog sustava
    • 7 % – Neonatalni poremećaji

Slavonski Brod ima najlošiju kvalitetu zraka u Europi


Zajedno za čisti zrak

Dana 26. studenoga 2019., Drugi odbor 74. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN) usvojio je rezoluciju kojom se 7. rujna proglašava “Međunarodnim danom čistog zraka za plavo nebo“. Rezolucija naglašava važnost i hitnu potrebu podizanja javne svijesti na svim razinama te promicanja i olakšavanja radnji za poboljšanje kvalitete zraka.


LONDONSKA MAGLA 1952.: Od negacije do borbe protiv zagađenja zraka


Tema ovogodišnjeg četvrtog Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo, “Zajedno za čisti zrak“, naglašava hitnu potrebu za jačim partnerstvom, povećanjem ulaganja i dijeljenjem odgovornosti za prevladavanje onečišćenja zraka. Onečišćenje zraka, unutar i na otvorenom, izravno utječe na zdravlje ljudi i ekosustava. Svi dijelimo i udišemo isti zrak; stoga svi imamo odgovornost zaštititi našu atmosferu i osigurati zdrav zrak za sve. Saznajte kako se možete uključiti i učiniti razliku.

Čisti zrak i ciljevi održivog razvoja

U završnom dokumentu Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju, pod naslovom “Budućnost kakvu želimo“, zemlje su se obvezale na promicanje politika održivog razvoja koje podržavaju zdravu kvalitetu zraka u kontekstu održivih gradova i ljudskih naselja. Agenda za održivi razvoj do 2030., također ističe da je smanjenje onečišćenja zraka važno za postizanje ciljeva održivog razvoja.

DOBRA HRVATSKA

TOP 10 gradova u svijetu po video nadzoru (broju kamera). Sloboda, ugrožena ili ne?

video nadzor
Foto: Photo Mix / Pixabay

Mnogi od najvećih gradova u svijetu ubrzano postaju domovi desetinama milijuna ljudi, sa svim njihovim sudbinama, interesima, uvjerenjima, kulturom, bogatstvom i siromaštvom, vrlinama i negativnostima, što je za gradske i državne vlasti dovoljan razlog za hitno jačanje video-nadzora, u smislu broja sigurnosnih kamera na javnim prostorima. Zbog trenda koji sada imamo  – “svi žele u gradove“, procjenjuje se da će udjel stanovništva koji žive u urbanim sredinama porasti sa sadašnjih 55%  na očekivanih 68% u 2050. Znači li to i puno više kamera? I što znači, općenito, jačanje video nadzora nad mnogim aspektima života ljudi?

***

Gradovi-prvaci u video nadzoru u svijetu 2022 – TOP 10

Da bismo shvatili sadašnje razmjere nadzora, promotrilo se gradove sa najviše kamera na svijetu iz izvještaja kojeg je 2022. priredila kompanija Comparitech . 

U ovom prikazu zbog netransparentnosti izvora podataka izuzeta je Kina, kao tehnološki gigant i najmnogoljudnija zemlja, čiji mnogi gradovi premašuju brojku od 100 kamera na 1000 stanovnika. 

      TOP lista 10 gradova na svijetu (bez Kine) po broju kamera za video nazor:

grad/država br. stanovnika (mil.) br. kamera kamera/1000 st.
Indore, Indija 3,2 200.600 63
Hiderabad, Indija 10,5 440.299 42
Delhi, Indija 16,3 436.600 27
Chennai (Madras), Indija 11,5 282.126 25
Moskva, Rusija 12,6 213.000 17
Bagdad, Irak 7,5 120.000 16
London, V. Britanija 9,5 127.373 13
Sankt Peterburg, Rusija 5,5 70.000 13
Los Angelos, USA 3,9 34.954 9

 

Prva četiri grada pripadaju Indiji, koja je i druga najveća zemlja na svetu po broju stanovnika. U Indiji kažu da kamere za nadzor igraju glavnu ulogu u naporima zemlje da se smanji zločine nad ženama, ali nije samo to – Indija je zemlja snažnog prihvaćanja svake digitalne tehnologije u sve moguće svrhe, kao i prihvaćanja kulture „nužnosti“ javnog nadzora nad privatnošću. U kastinskom društvenom poretku, visoke kaste teže što većem nadzoru.

Dalje na listi su gradovi iz raznih zemalja. Jedna od njih je Rusija, koja je posljednjih godina naglo proširila upotrebu kamera za video nadzor. Možda je to u vezi s naporima Putina, njegove vlasti da ojača svaku vrstu nadzora, jer Rusija je poznata po ograničavanju slobode medija, gušenju slobode izražavanja različitih mišljenja pa i ometanju istinske demokracije i suzbijanju svake oporbe općenito, do onog najstrašnijeg – progona i likvidacija istaknutih oporbenjaka, novinara, gospodarstvenika. Nije li rast video-nadzora u toj zemlji u snažnoj korelaciji sa svime time – rastom apsolutističke i diktatorske vladavine jednog čovjeka i jednog mišljenja?

Od svih američkih gradova jedini na ovoj listi TOP 10 je  Los Angelos, koji uključuje i općinu Beverly Hills, sa populacijom od samo 32.500 ljudi i više od 2.000 kamera. Beverly Hills je poznat kao jedno od najelitnijih naselja u SAD, u kojem obitavaju najpoznatiji hollywoodski glumci, filmaši, pjevači, diplomati, direktori vodećih firmi i drugi celebrityji. Objektivno, oni i jesu osobe od velikog interesa i medija i mnogih (ne)dobronamjernih pojedinaca i organizacija. 

Sa 62 kamere na 1.000 ljudi, Beverly Hills zauzima #2 poziciju globalne rang liste, ako se promatra kao poseban slučaj.

Sad pogledajte i druge članke o video-nadzoru.

Referenca: OVDJE

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

Crveni alarm (6): Zanimljivost video-nadzora u Kini

video nadzor
Foto: Freepik

Kompanija IHS Markit procjenjuje da je u 2021. u svijetu korišteno više od milijardu raznih kamera za nadzor. Ova kompanija također vjeruje da se 54% ovih kamera nalazi u Kini. 

Zbog ograničene transparentnosti, nemoguće je precizno odrediti koliko kamera ima u svakom kineskom gradu. 

No visoke brojke upućuju na opću ocjenu o masovnom korištenju video-nadzora u Kini, što potiče na nužan oprez, pa i opravdava stavljanje ove teme u rubriku Crveni alarm

Budućnost – jedna kamera za jednog građanina? 

Međutim, ako pretpostavimo da Kina ima 540 milijuna kamera na sveukupno 1,46 milijarde stanovnika, moglo bi se ustvrditi da na 1.000 ljudi dolaze 373 kamere (napomena: brojke zaokružene). 

U prilog tome, spomenimo da smo u hrvatskom tisku prošle godine mogli naći podatak kako jedan kineski grad od 15 milijuna stanovnika ima otprilike 12 milijuna kamera.

Prepoznavanje lica – nadzor 100% 24 sata

U medijima je naširoko dokumentirana i kineska ekspanzivna upotreba kamera i tehnologije za prepoznavanje lica, što se sa sigurnosnog aspekta smatra korisnim i opravdanim.

Kineske mreže za prepoznavanje lica omogućuju i državni program socijalnih kredita koji lokalnim samoupravama daje veliku količinu podataka o građanima. Dodatno, na primjer, kineske mreže kamera mogu se koristiti za verifikaciju podizanja novca na bankomatima, omogućavanje pristupa kućama, pa čak i sramoćenja prekršitelja u javnosti za prekršaje koji su “uhvaćeni“ kamerom. Ovo zadnje ne bi smjelo biti moguće, bez sudske presude, ako bi ga uopće trebalo dopustiti. 

A građani prihvaćaju 

Zapadnoj publici ovo može zvučati kao distopijska noćna mora, ali prema kineskim građanima, to je uglavnom dobra ili dostatno tolerantna stvar. 

U anketi iz 2018. na 2.209 građana,  80%  ispitanika odobrilo se sustav „osiguranja“ ispravnog korištenja socijalnih kredita praćenjem građana pute video-nadzora. Nama je to vjerojatno neprihvatljivo, barem zasad. 

No u Kini su mogući i mnogi drugi, po nama, čudni sustavi. Od onog važnijeg, na primjer, društveni ustroj: kapitalistički poredak + jednopartijska vlast komunističke partije.

U Kini je pokrenuta rasprava o problematici video-nadzora. Zanimljivo je što će donijeti. 

Korišteni izvor: OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Na mitskoj planini Rila – Bugarska, podno Musale, najvećeg vrha na Balkanu, 2925 m

Goran Tudor – moje ljeto 2023. na mitskoj planini Rila – Bugarska, podno Musale, najvećeg vrha na Balkanu, 2925 m

Pozdravimo Bale, prvu općinu u Hrvatskoj u članstvu pokreta „Spori grad – dobro življenje“ (CittaSlow)

Foto: Bale - Cittaslow

Ljeti 2023., održana je u Parmi – Italija, Generalna skupština organizacije CITTASLOW na kojoj je Općina Bale primljena u članstvo i time postala dio međunarodne mreže gradova dobrog življenja – Cittaslow (Slow Town). Bale je prva općina u Hrvatskoj koja je postala dio te međunarodne mreže pa Hrvatska sad ima dva člana-promotora Sporog grada; prije Bala u taj krug ušla je Makarska. Inače, članom organizacije mogu postati samo gradovi i naselja veličine do 50.000 stanovnika. (O načelima i organizaciji pokreta pisat ćemo više narednih dana – pratite nas!)


„Spori grad“ kao dobar model održivog grada!


Međunarodni pokret Cittaslow svojim programom okuplja više od 300 gradova bogate tradicije, kulture i snažnog identiteta s ciljem povratka izgubljene kvalitete svakodnevnog življenja. Sama ideja javila se još 1999. godine u Toscani, a do danas se proširila na gotovo 300 gradova, u čak 33 svjetske zemlje. Svjetsko središte Pokreta CITTASLOW je mali gradić Bra u Italiji, od kuda je sve i krenulo.

Općina Bale – dio zajednice Cittaslow

Kao dio zajednice Cittaslow, Općina Bale će rasti i razvijati se kao Cittaslow grad, grad u kojem je život lijep, promovira sličan, osviješteni promišljeniji životni stil u skladu s prirodom, tradicijom, uživanje u izvornoj hrani, odnosno prema principu „slowfood“ pokreta, bogatstvu obrtničke tradicije, a sve zajedno prožeto radošću pozitivnog polaganog življenja.

Kao jedan od prioritetnih ciljeva razvoja Općine Bale je i revitalizacija starogradske jezgre, na način koji je u skladu s načelima SlowTown. 

Foto: Edi Pastrovicchio / Općina Bale

– Pripremamo događanja koja oživljavaju staru gradsku jezgru u suradnji s građanima – ugostiteljima, obrtnicima, umjetnicima i udrugama. Radili smo pola godine na pripremama i dokumentaciji koji su bili temelj ulaska u međunarodnu organizaciju Cittaslow i smatramo da se Bale svojom tradicijom, načinom življenja, i identitetom savršeno uklapa u Cittaslow filozofiju – izjavio je načelnik Bala Edi Pastrovicchio.

Na Skupštini su inače sudjelovali načelnik Bala Edi Pastrovicchio, direktor Turističke zajednice Sandi Drandić, Martina Poropat Suljić, voditeljica projekta i Nina Levičnik, idejna začetnica projekta.

Kako je dobro živjeti u „Sporom Gradu“!

Pozitivna sporost, istinska jednostavnost življenja, kružna ekonomija, posvećenost onom vrijednom, važnom, dobrom i lijepom koje tradicija njeguje, a budućnost razvija, samoodrživost i kultura, socijalna pravda, ali i zdrava hrana i lokalni proizvodi, to su vrijednosti na kojima se svjetski pokret Cittaslow temelji. Cilj Sporih gradova – mjesta dobrog življenja, čiji je slogan „innovation by tradition“, je i očuvanje duha zajednice, prenošenje sjećanja i znanja na nove generacije, osvještavanje njihove kulturne baštine. Ali također promicati i na razuman način primijeniti i suvremene tehnološke, sustavne i upravljačke inovacije u korist održivosti.

Danas sve više ljudi teži za spokojni, smireni, promišljeni način života. Cittaslow promiče radost polaganog i tihog življenja. To je ono čemu većina gradova u današnjem užurbanom i konzumeristički usmjerenom društvu teži, povratak izvornim vrijednostima, sporijem i u konačnici kvalitetnijem životu.

Referenca: Glas istre

Goran Tudor

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Osobna eko-izjava: Vrtlarenje – moj svakodnevni spori dodir s prirodom (Samir Kalit)

vrtlarenje i zdrava hrana
Foto: gpointstudio / Freepik

Dvojeći svojedobno o tome kako riješiti naše stambeno pitanje, pao je dogovor: nek’ to bude obiteljska kuća. Kao i većina odluka u životu i ova ima dobre i loše strane. Jedna od dobrih ili vrlo dobrih strana življenja u kući je ta što ste u mogućnosti imati povrtnjak, makar i mali, koji možete dodirivati, mirisati i promatrati svako jutro. Mali komad prirode koji daje povrtlaru mnogo više od svježeg povrća, iako je i to dovoljno. Kažu kako bi dan, svaki dan, trebalo započeti time da se nečim posvetite sebi, onome što okrepljuje, što jako volite. Za mene je idealan početak dana kada gotovo u polusnu po rosnoj travi odšetam do našeg 30 metara udaljenog povrtnjaka, uberem nešto svježeg peršinovog ili celerovog lista, poneku mrkvu, rotkvicu, rajčicu, malo rikole ili matovilca da bih od toga servirao doručak (u raspodjeli naših obiteljskih dužnosti ja sam izabrao pripravu doručka, večernje palačinke, i naravno drugo). 

Ali nikad se ne dogodi da iz vrta iziđem samo odnoseći, a da prije toga nisam vrtu dao nešto zauzvrat. Uvijek si priuštim nekoliko minuta jutarnjega vrtlarskog razgibavanja, pa okopam jednu gredicu, pokupim koji korov ili povežem stabljike uz potporni kolac. 

Taj vrt potiče našu obitelj na rutinu – naviku odgovornoga građanskog ponašanja tako što u vrtni komposter, koji smo dobili od grada Velike Gorice, ide sve, pa i najmanji biljni ostatak. Ostale vrste otpada sortirane po vrstama odnosim u obližnju reciklažu. Pa kad četvrtkom ujutro kamion Gradske čistoće prođe mimo kuće na broju 16 nađe u onoj našoj kanti za smeće, skoro metar visokoj, tek jednu, najviše tri male vrećice miješanog otpada. Ponosni smo na to.

***

Kao što već rekoh, naša obitelj – dva malca i dvoje odraslih – čvrsto njeguje naviku zdrave prehrane, pa tako – uz sve drugo – i onog jutarnjeg konzumiranja svježeg, sirovog povrća. Takav se doručak uklapa odlično u obrazac konzumiranja hrane nazvan “nula kilometara”. Od naše gredice do stola je 30 metara, praktično – nula. Nema tu onog lošeg utjecaja kemikalija/konzervansa na hranu ili zagađivanja okoliša od transporta. Sjetim se često u tom malom vrtu kako je lokalna, sezonska i što manje obrađena hrana “nulti zakon” zdrave hrane. 

U Europi, ponajviše u Italiji, prilično je razvijen i pokret Slow food, odnosno “spora hrana”, u koje se povrće iz našeg vrta vrlo dobro uklapa, rastući prirodno na otvorenom tijekom cijele godine (bez forsiranja rasta i plodnosti umjetnim gnojivima i zaštitom), dajući nam od svoje svježe listove krcate hranjivima ranog proljeća, baš onda kada zima iscrpi iz naših organizama skoro sve zalihe minerala i vitamina.

Inače, uređivanje okućnice, uzgajanje cvijeća ili povrća i slično što čini “spori život” smijete raditi samo sporo i temeljito. Tijekom vrtlarenja, čovjek mijenja ritam iz brzog u spori, odvaja sebe od stresne svakodnevice, napaja dušu novom energijom. Zato obrađivanje vrtova u svijetu i kod nas u 21. stoljeću doživljava pravu renesansu. 

Sagledavši sve to, na ovaj moj mali vrt ne gledam tek kao na riznicu svježe hrane i obiteljsku ljekarnu, već i kao prostor za svakodnevan tihi dodir s prirodom. Osjećam suptilne promjene godišnjih doba doslovce baš svaki put kad vrtu priđem. 

prof. dr. sc. Samir Kalit

DOBRA HRVATSKA
Rujan 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Ljudi vrlina: Mihail Gorbačov, pro memoriam

Mihail Gorbačov
Foto: Mihail Gorbačov - grafit na belinskom zidu / Anja / Pixabay

Na današnji dan, 30. kolovoza, prošle godine umro je Mihail Gorbačov. Samo Winstonu Churchillu i njemu Europa zahvaljuje toliko slobode. 

Ja osobno, osjećam njezin veliki dah (Slobode), koji je struji ovim kontinentom. Obuzima  me. Pad Berlinskog zida, njegovo djelo, Mihaila Gorbačova, zapravo su bili padovi svih berlinskih zidova po istočnoj i srednjoj Europi i znače naprosto Slobodu, uvijek s velikim slovom S. U samoj Rusiji, a on je bio Rus, učinio je sve da i tamo počnu padati zidovi u glavama te priredio teren za demokraciju, koja je uslijedila vrlo brzo potom. Ta se zemlja tada zvala SSSR.

***

Mihail Gorbačov
Foto: Mihail Gorbačov i njegova supruga Raisa Maksimovna / Jurij Lizunov, Aleksandar Čumičev – TASS

Kad je bio na vrhuncu moći, kao šef sovjetske komunističke partije, sa suprugom je negdje osamdesetih unajmio kola i s njom se desetak dana vozikao Francuskom, svraćajući u mala mjesta, obične, usputne restorane i hotele. Ništa me kod njega nije impresioniralo kao to: volja i sentimentalnost privatnog.

***

Politički je kasnije podijelio sudbinu Winstona Churchilla – obojica su završili u zapećku. Churchill je slikao, a Gorbačov je živio život privatnog čovjeka, gotovo anoniman. 

Da mu supruga Raisa nije prerano umrla, vjerojatno i sretan.

Nenad Popović, 30.8.2023.
Preuzeto: Radio Gornji grad

DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

FAUNA: Priključi se borbi Udruge BIOM protiv krivolova! Volonterski sastanci su već ovoga tjedna…

U sklopu svoje dugoročne strategije, Udruga BIOM ustrajno radi na uspostavljanju mreže volontera za praćenje krivolova na ptice. Sezona lova na prepelice počinje 21.8., a nju, nažalost, prati sezona krivolova na te malene ptice otvorenih staništa.

POSEBNA PORUKA SVIM PODRŽAVATELJIMA UDRUGE BIOM,
RAZNOLIKOSTI I DOBROBITI ŽIVOTINJSKOG SVIJETA

BIOM i BirdLife

BIOM organizira dva volonterska sastanka uživo u Križevcima i Zagrebu: 

Pozivamo te: priključi se da zajedničkim snagama krenemo u borbu protiv krivolova na prepelice! Na sastancima ćemo održati predavanje o problematici krivolova na ptice u Hrvatskoj i predstaviti akciju praćenja krivolova na prepelice. Ujedno ćemo objasniti ulogu volontera u ovoj akciji i otići na teren pokazati kako se otkriva krivolov na prepelice.

BIOM
Foto: BIOM

Volonterski sastanci će trajati po 3 sata i bit će podijeljeni na dva dijela: teoretski i praktični. Teoretski dio će trajati približno 1-1,5 sat. Nakon kraće tehničke pauza planiran je praktični, tj. terenski rad kako bismo u sigurnom okruženju pokazali načine otkrivanja, prepoznavanja i potencijalnog prijavljivanja krivolova na prepelice. Praktični dio će trajati maksimalno do 22 h. U slučaju kiše, organizirat ćemo samo teoretski dio sastanka.

Ukoliko si zainteresiran/-a, prijavi se na sastanak putem obrasca te odaberi mjesto i termin na želiš sudjelovati.

Što podrazumijeva volonterski angažman?

Volonter/ka će doprinijeti uspješnijem skupljanju podataka o korištenju električnih vabilica tijekom sezone lova na prepelicu. Volonterski angažman uključuje: 

  • samostalno obilaženje 5-8 točaka dodijeljenih od strane koordinatora,
  • osluškivanje zvukova na dodijeljenim točkama u potrazi za vabilicama,
  • snimanje videa (mobitelom) na mjestima gdje se čuje zvuk vabilice,
  • ispunjavanje kratkog izvještaja,
  • prijava krivolova policiji (direktno na broj 112 ili anonimno preko MUP aplikacije)
  • ispunjavanje kratkog izvještaja i slanje koordinatoru 

Sastanci su u Križevcima i Zagrebu, ali volontirati se može svugdje na području RH.

Što će volonter dobiti za svoje vrijeme uloženo u rad organizacije? 

  • Povrat troškova benzina
  • Majicu „Ujedinjeni protiv krivolova“
  • Dodatnu edukaciju o pticama
  • Mogućnost promatranja sova (mala ušara, kukuvija)
Foto: BIOM

U prilogu možete naći detaljniji poziv i opis volonterske pozicije koji će vam pružiti dodatne informacije. Ukoliko ne znaš je li “borba protiv krivolova” za tebe, možeš pogledati nekoliko video materijala koji bi ti mogli pomoći u odluci: 

  • Prilog RTL Potraga o krivolovu na prepelice, snimljen u rujnu 2021. godine. Možete ga naći OVDJE
  • Prezentacija našeg zasluženog volontera, Darka Podravca, koju je održao tijekom TEDxNKPPBjelovar OVDJE
  • Kratak prilog HRT Puls o našoj akciji OVDJE

Ukoliko poznaješ nekog tko bi bio potencijalno zainteresiran za sudjelovanje u volonterskoj akciji praćenja krivolova na prepelice, slobodno proslijedi ovaj poziv ili povedi tu osobu sa sobom na jedan od sastanaka. 
 
Prijavi se, dođi, priključi se borbi protiv krivolova!
 
Ukoliko imaš pitanja, pošalji ih na krivolov@biom.hr

Udruga BIOM, Zagreb

DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2023

odgovorno@odgovor.hr
www.odgovorno.hr

NAJČITANIJE