Prekarni rad – konačno svjetlo u tunelu! U završnoj fazi izrada EU direktive o poboljšanju radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih platformi. Ali…

Objavio
Odgovorno
-
prekarni rad
Foto: postcardtrip / Pixabay

Postoje blaža i tvrđa verzija nacrta buduće direktive. Tko zastupa koga?

U EU danas radi 28 milijuna osoba za poslodavce 21. stoljeća, tzv. digitalne platforme, a 2025. bit će ih čak 43 milijuna. Mnogi su već kazali: sramota za moderno društvo u kojim uvjetima oni rade, bez minimuma radničkih prava kao povijesne tekovine ove civilizacije. No, očito je da još nema potpunog slaganja o svim važnim zakonskim odredbama koje će jednog dana popraviti njihov budući radni status.

Naime, ministri svih članica EU na sastanku u lipnju predložili su jednu blažu verziju od one koju je izradio EU Parlament u 2022. Ministri koji čine Vijeće EU, dakle – popustljivi su prema digitalcima – Woltu, Glovu, Uberu… Ne znamo kako je glasao na toj konferenciji sastanku naš ministar Marko Pavić, koje je stajalište zagovarao kao hrvatsko. Zna se da na sadržaj budućih zakona u Briselu jako utječe i ekipa od preko 3000 profesionalnih lobista, koji zastupaju one koji mogu dobro platiti njihov rad.

***

Gotovo godinu i pol nakon prijedloga Europske komisije, ministri i ministrice država članica EU nadležni za zapošljavanje i socijalna pitanja su 12.06.2023. u Luxembourgu postigli dogovor o općem pristupu Vijeća za predloženu direktivu o poboljšanju radnih uvjeta osoba koje rade putem platformi. Postignuti privremeni politički dogovor država članica služit će kao pregovaračka pozicija Vijeća EU u pregovorima s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.

Prijedlogom se uvode dva ključna poboljšanja: doprinosi se ispravnom utvrđivanju radnog statusa osoba koje rade putem digitalnih platformi i utvrđuju prva pravila na razini EU-a o upotrebi umjetne inteligencije na radnom mjestu.

Rad putem digitalnih platformi u EU

Ekonomija platformi posljednjih je godina eksponencijalno rasla, pri čemu su se prihodi povećali s procijenjenih 3 milijarde eura 2016. na oko 14 milijardi eura 2020. Prema podacima Komisije, danas više od 28 milijuna ljudi u Uniji radi putem digitalnih platformi dok u proizvodnji npr. radi 29 milijuna ljudi.

Infografika – Najvažnije činjenice o radnicima u EU-u koji rade putem digitalnih platformi – kliknite na sliku za pregled

Iako je razvoj digitalnih platformi donio koristi i poduzećima i potrošačima, doveo je do nastanka sive zone za mnoge osobe koje rade putem platformi kada je posrijedi njihov radni status. Prema podacima Komisije, oko 5,5 milijuna radnika i radnica koji su trenutačno klasificirani kao samozaposleni de facto su u radnom odnosu s digitalnim platformama te bi stoga trebali imati radna i socijalna prava jednaka onima koja su pravom EU-a zajamčena zaposlenim osobama.

Ispravna klasifikacija samozaposlenih radnika i radnica

Cilj Vijeća je ispraviti slučajeve pogrešne klasifikacije i olakšati reklasifikaciju ‘samozaposlenih’ u zaposlene radnike. U skladu s općim pristupom Vijeća, polazit će se od pravne pretpostavke da su osobe koje rade putem platforme zaposlenici te digitalne platforme (a ne samozaposlene osobe) ako njihov odnos s platformom ispunjava najmanje tri od sedam kriterija utvrđenih u direktivi. Ti kriteriji uključuju:

  • gornje granice novčanih iznosa koje radnici i radnice mogu primiti
  • ograničenja njihove sposobnosti da odbiju radnu zadaću
  • pravila kojima se uređuje njihov izgled ili ponašanje.

U slučajevima u kojima se primjenjuje pravna pretpostavka, digitalna platforma bit će ta koja će morati dokazati da ne postoji radni odnos u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

Serijal PREKARNI RAD

Transparentnija upotreba algoritama

Upotreba algoritama u radu putem platformi otvorila je i pitanja o obradi podataka radnika te transparentnosti i odgovornosti u donošenju odluka.

Digitalne radne platforme redovito upotrebljavaju algoritme za upravljanje ljudskim resursima. Zbog toga se osobe koje rade putem platformi često suočavaju s nedostatkom transparentnosti u pogledu načina na koji se donose odluke i upotrebljavaju osobni podaci.

Vijeće želi osigurati da radnici i radnice budu informirani o upotrebi automatiziranih sustava praćenja i donošenja odluka. Prema novim pravilima te će sustave pratiti kvalificirano osoblje koje je posebno zaštićeno od nepovoljnog postupanja. Ljudski nadzor biti će zajamčen i za određene važne odluke, kao što je suspenzija računa.

Kompromisno rješenje ne štiti sve zaposlenike

Nesumnjivo su ministri EU-a napravili važan korak prema sljedećoj fazi pregovora o boljoj regulaciji rada platformi jer zaposleni na platformama ne mogu više čekati na svoja prava. No mnogi smatraju da ovaj kompromisni sporazum koji je Vijeće konačno postiglo značajno razvodnjava ne samo stajalište Parlamenta, već i izvorni prijedlog Komisije, dopuštajući platformama poput Ubera i Deliverooa da nastave iskorištavati radnike pod krinkom lažnog samozapošljavanja.

Ljeva zastupnica u Europskom parlamentu Leïla Chaibi izjavila je: „Pro-Uberov stav Vijeća koji je jutros dogovoren je suprotan onom koji je zauzeo Europski parlament prošle veljače, a čak je u suprotnosti s prijedlozima Europske komisije.”

Konfederalni tajnik ETUC-a Ludovic Voet zaključio je: “Nadamo se da će pregovori u trijalogu, uz čvrstu poziciju Europskog parlamenta, započeti brzo i proizvesti direktivu koja će radnicima dati stvarno pravo na status zaposlenosti.”

Izvor: Vijeće EU-a i Europsko vijeće

DOBRA HRVATSKA

Svaka 6 starija osoba je zlostavljana! – Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba
Foto: pressfoto / Freepik

U Hrvatskoj kao i drugdje širom svijeta o zlostavljanju starijih osoba malo se priča. Ovaj ozbiljan društveni problem uglavnom se skriva u privatnosti. Zlostavljanje starijih osoba u brojnim je kulturama i dalje tabu, društvo ga uglavnom podcjenjuje i ignorira. Nažalost, činjenice ukazuju da je zlostavljanje starijih osoba važan javnozdravstveni i društveni problem.

Zlostavljanje starijih osoba problem je koji postoji i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama, ali se općenito o njemu slabo prijavljuje na globalnoj razini. Stope prevalencije ili procjene postoje samo u nekim razvijenim zemljama — u rasponu od 1% do 10%. U Hrvatskoj je procjena da se manje od 20% slučajeva zlostavljanja prijavljuje. Iz zdravstvene i socijalne perspektive, osim ako i sektor primarne zdravstvene zaštite i socijalne službe nisu dobro opremljeni za prepoznavanje i rješavanje problema, zlostavljanje starijih osoba i dalje će biti nedovoljno dijagnosticirano i zanemareno.

Iako razmjer zlostavljanja starijih osoba nije do kraja poznat, njegov društveni i moralni značaj je očit. Kao takav, zahtijeva globalni cjeloviti odgovor koji će biti usmjeren na zaštitu prava starijih osoba.

Što se porazumijeva pod zlostavljanjem starijih osoba?

Zlostavljanje starijih osoba podrazumijeva fizičko ili psihičko maltretiranje, zanemarivanje ili financijsko izrabljivanje. Slučajevi zlostavljanja i zanemarivanja mogu biti jednokratni ili višestruki i utjecati na jednu ili više osoba. Također može se dogoditi i više od jedne vrste zlostavljanja u isto vrijeme. Zlostavljanja može biti namjerno ili nenamjerno. Počinitelji su uglavnom odrasla djeca, ali mogu biti i drugi članovi obitelji te plaćeni ili neslužbeni njegovatelji. Zlostavljanje obično postaje češće i izraženije s vremenom.

Oblici zlostavljanja starijih osoba

Financijsko zlostavljanje – obuhvaća novčane manipulacije ili iskorištavanje, a uključuje prijevare, krivotvorenje, ucjene, zloupotrebu. Odnosi se na korištenje novca ili vlasništva starije osobe na nepošten način ili korištenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit. Svako postupanje bez dopuštenja na način da se neprikladno ili protuzakonito koristi nečija imovina ili novac je novčano izrabljivanje odnosno financijsko zlostavljanje. Tu spadaju i oni već ozloglašeni posmrtni i dosmrtni ugovori.

Tjelesno zlostavljanje – uključuje bilo koji čin nasilja neovisno od toga jeli rezultat neka tjelesna ozljeda ili nije. Namjerno izazivanje boli ili ozljede, a koje rezultira tjelesnom ozljedom ili duševnom boli smatra se zlostavljanjem.

Seksualno zlostavljanje – uključuje različite oblike seksualnog ponašanja, iskorištavanja i uznemiravanja bez njihove volje i pristanka: neželjene dodire, sve vrste seksualnih napada poput silovanja, sodomije, razgolićavanja i fotografiranja…

Psihičko (i emocionalno) zlostavljanje – uključuje pokušaje dehumanizacije i podcjenjivanja starijih osoba. Bilo koje verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo samopoštovanje ili dignitet i tretiranje njihovog psihološkog i emocionalnog integriteta je zlostavljanje.

Najčešći oblik zlostavljanja je financijsko, nakon čega slijedi fizičko zlostavljanje, zanemarivanje i emocionalno zlostavljanje. Većina žrtava ovisi o svom zlostavljaču za osnovne potrebe.

Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba - Najčešći oblik zlostavljanja je financijsko zlostavljanje
Foto: Najčešći oblik zlostavljanja je financijsko zlostavljanje / Drazen Zigic – Freepik

Kao posebni oblik diskriminacije (zlostavljanja) starijih osoba možemo navesti i ageizam o kojem smo već pisali, a koji porazumijeva isključivanje i potiskivanje starijih iz raznovrsnih aktivnosti svakodnevnog života.

Početak 21. stoljeća donio je i novi vid nasilja nad starijim osobama koji se u psihologiji naziva “Sindromom bake robinje”. Ovaj fenomen novijeg je datuma a u pitanju su starije žene koje dobrovoljno podnose veliki teret u okviru svoje obitelji. Obveze starijih žena tako se gomilaju: čuvanje unuka, kućanski poslovi, njega članova obitelji koji su bolesni…

Zabrinjavajuće činjenice

Zlostavljanje starijih osoba pogađa ljude različitog kulturnog podrijetla, ljude s različitim razinama obrazovanja i bogatstva, te gradske i seoske stanovnike.

  • Otprilike 1 od 6 osoba od 60 godina i starijih doživjelo je neki oblik zlostavljanja u društvenim okruženjima tijekom prošle godine.
  • Žene često u većem riziku od zlostavljanja
  • Zlostavljanje starijih osoba najčešće se događa u domu u kojem starija osoba živi, uključujući i institucionalno okruženje, posebno ustanove za dugotrajnu njegu.
  • Stope zlostavljanja starijih osoba porasle su tijekom pandemije COVID-19.
  • Predviđa se da će se zlostavljanje starijih osoba povećati jer se mnoge zemlje suočavaju s brzim starenjem stanovništva.
  • Globalna populacija ljudi u dobi od 60 godina i starijih više će se nego udvostručiti, s 900 milijuna u 2015. na oko 2 milijarde u 2050. godini.
  • Ako udio starijih žrtava zlostavljanja ostane konstantan, broj žrtava će se ubrzano povećavati zbog starenja stanovništva, te će do 2050. porasti na 320 milijuna žrtava.

Izvor: WHO Fact Sheets

Posljedice zlostavljanja su često vrlo ozbiljne. Procjenjuje se da starije osobe koje su bile zlostavljane imaju tri puta veći rizik od smrti u sljedeće tri godine u odnosu na vršnjake koji nisu bili zlostavljani.

Starije osobe u hitnim slučajevima

Hitne i izvanredne situacije poput prirodnih katastrofa, pandemija ili sukoba nesrazmjerno utječu na starije osobe, pogoršavajući njihovu postojeću ranjivost. Rješavanje njihovih potreba u planiranju i odgovoru na hitne slučajeve je ključno jer se starije osobe često suočavaju s problemima mobilnosti, kroničnim zdravstvenim problemima ili društvenom izolacijom. Ti čimbenici mogu spriječiti njihovu sposobnost pristupa pomoći, sigurne evakuacije ili pravovremene medicinske skrbi i usluga podrške. Osim toga, stres i kaos u hitnim slučajevima mogu povećati rizik od zlostavljanja starijih osoba, uključujući fizičko, emocionalno i financijsko zlostavljanje kao i zanemarivanje.

Svjetski dan podizanja svijesti o zlostavljanju starijih osoba naglašava hitnu potrebu zaštite i podrške starijim osobama tijekom kriza. Poziva vlade, međunarodne donatore, organizacije i zajednice da daju prioritet sigurnosti i dobrobiti starijih osoba u svojim strategijama pripravnosti i odgovora na hitne slučajeve. Potiče razvoj uključivih politika koje osiguravaju da starije osobe nisu zanemarene tijekom kriza.

Također se naglašava važnost obrazovanja i obuke za hitne službe, njegovatelje i javnost. Podizanjem svijesti o specifičnim izazovima s kojima se starije osobe suočavaju u hitnim slučajevima, može se inicirati inkluzivnije i zaštićenije okruženje.

Rješavanje zlostavljanja starijih osoba

“Pozivam vlade i sve zainteresirane aktere da osmisle i provedu učinkovitije strategije prevencije i strože zakone i politike za rješavanje svih aspekata zlostavljanja starijih osoba. Radimo zajedno na optimizaciji životnih uvjeta za starije osobe i omogućimo im da daju najveći mogući doprinos našem svijetu.”

– Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon

Svjetski dan podizanja svijesti o zlostavljanju starijih osoba (WEAAD) obilježava se svake godine 15. lipnja. Pokrenula ga je Međunarodna mreža za prevenciju zlostavljanja starijih osoba (INPEA) 2006. godine, a 2011. ga je rezolucijom potvrdila Opća skupština UN-a. Rezolucijom se pozivaju sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i druge međunarodne i regionalne organizacije, kao i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije i pojedinci da na primjeren način obilježe ovaj dan.

Za poboljšanje života starijih ljudi, njihovih obitelji i zajednica u kojima žive, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenuli su program “Desetljeće zdravog starenja (2021. – 2030.)“. Temelji se na Madridskom međunarodnom akcijskom planu o starenju i usklađen je s rokovima Agende Ujedinjenih naroda za 2030. o održivom razvoju i ciljevima održivog razvoja. Program obuhvaća četiri glavna područja djelovanja:

Važno je štititi prava i dostojanstvo starijih osoba, osiguravajući da nitko ne bude zapostavljen, osobito u vremenima krize.

DOBRA HRVATSKA

Krug za život – prepoznaj stablo (Sonja Šarunić)

Objavio
Sonja Šarunić
-
Prepoznaj stablo
Foto: Freepik

Svatko na ovome svijetu trebao bi moći prepoznati barem pet vrsta ptica iz svoga kraja i barem deset stabala u svom okruženju. Tko to ne zna, koga to ne zanima, vjerojatno ne zna ni imena svojih susjeda u zgradi i ulici. Takav odnos, nemar zove se – otuđenje. Okružen s mnogo ljudi, dio prirode, a na koncu – što je otuđen čovjek?

Pred više desetljeća stručnjaci su ocijenili kako prosječan čovjek provede svoj život među tek poznatih 300-injak ljudi. To je njegov krug za život, krug života. Danas, u digitalno vrijeme, je li se taj krug smanjio? 

Kojim duhom puniš svoj krug 

Zanimljivo za ovu temu ima jedno istraživanje: studenti koji su znali imena osoblja s kojim se često sreću na fakultetu – asistenata, podvornika, čistačica, bili u kasnijem životu sretniji i uspješniji. 

Kad ne znaš imena najbližih susjeda, otuđen si od ljudi, a ako ne znaš prepoznati ni deset stabala, otuđen si od prirode. 

Sve baš tako stoji u uvodu zadnje knjige doktorice bioloških znanosti Zorane Sedlar „P.S. Prepoznaj stablo“. Iskreno, mene je baš ona, moje dijete, od malena propitivala pa poslije i učila koje je koje stablo i kako ga prepoznati. Malo me je sram kad ne znam, kao što me je sram kad me netko pozdravi u mojoj ulici, a ja ne znam tko je ta osoba. Ponekad se pravim da ga znam, da ga ne povrijedim, a zapravo bih trebala upitati – kako se zoveš, tko si ti. 

Stablo ne možeš pitati tko si ti, ali možeš naučiti barem deset/dvadeset (u Zoraninoj knjizi je slikovito objašnjeno puno više stabala u Hrvatskoj) – iz poštovanja prema Zemlji. Iz najvećeg poštovanja! 

Zdrave šume za zdrave ljude

Stabla su spasitelji planeta! Znanstvenici su izbrojili da na prosječnom hrastu ima oko 250 tisuća listova, koji pomažu atmosferi planeta apsorbirajući ugljikov dioksid. Izmjerili su koliko se razina ugljikovog dioksida smanjuje kad stabla u proljeće prolistaju. Lišće proizvodi kisik – bez rezultata fotosinteze ne bi bilo, doslovce, ni života na Planetu. 

Stabla na Zemlji žive već 3,5 milijuna godina, a ljudska vrsta (u ovom obliku, s ovim značajkama), tek nekih 300.000 godina. No, kao pridošlice u svijet stabala, flore i faune, uspjeli smo im u kratkom vremenu nanijeti veliku štetu. Od 60.000 vrsta stabala na Zemlji 17.000 vrsta ih je ugroženo, a 440 je pod bliskom prijetnjom izumiranja. O stablima ovisi opstanak oko polovice kopnenih biljnih i životinjskih vrsta, a bez njih nezamisliv je i ljudski život. 

Tko to tamo šušti? Kako šušti lišće?

Slušajući šuštanje lišća, čovjek nehotice počinje misliti da drveće pokušava nešto reći, odati tajnu, ili možda pozvati te da ga poštuješ. Prije desetak godina u šumi pokraj Torina svjedočila sam razgovoru s drvećem u jednom zanimljivom eksperimentu. Instalirali su neke štipaljke na lišće i sve spojili sa zvučnikom. Svrstani smo u nekoliko grupa različitih nacionalosti (bili su tu Japanci, Amerikanci, Francuz i mi) i svaka grupa je dobila zadatak na svom jeziku uputiti stablu poruku srdžbe i potom poruku ljubavi.

Bez obzira na jezik komunikacije stablo je na svaku poruku srdžbe odgovaralo zvukom čuđenja, a na svaku poruku ljubavi zvukom nježnosti. Sumnjičava, kakav bi bio svatko racionalan, pregledala sam cijelu okolicu, ali nisam našla nikakve dodatne uređaje… Kasnije sam čitala i gledala brojne dokumentarce na tu temu, kako stabla međusobno komuniciraju i kako zovu upomoć bubamare da ih spase od lisnih uši; i tako sam srećom ugasila Nevjernoga Tomu u sebi.

Što zaključujem

Valjalo bi se naviknuti živjeti poput stabla – svjedočiti životu i naučiti se strpljenju i prihvaćanju uvjeta života (neka stabla su stara i strpljiva već pet tisuća godina). Mogli bismo ponekad zagrliti stablo i to je predivan osjećaj sjedinjenja s prirodom. A možda i stablo uživa, jer ga netko grli. Pa kad ga već grliš, bilo bi lijepo znati mu ime.

Valjalo bi znati djetetu odgovoriti na pitanje :“Koje je ovo stablo?“ 

I na koncu, hajd’ da opišemo puni krug i ovoj priči.

Životni krug u kojem provedemo/trošimo život, treba puniti blagošću, harmonijom, odnosom poštovanja. Krajolici, ljudi, biljni i životinjski svijet, atmosfera, kad su naši, tada smo i mi njihovi, i život može postati dobar. Ovako kratak, da je lijep!

Treba nam biti na sunčanoj strani kruga, 

na sunčanoj strani tamo gdje lišće stabala izvodi čaroliju fotosinteze, jer bez te čarolije ne bi bilo niti života na Zemlji.”

Sonja Šarunić

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023.

www.odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Prvi prijatelj /prijateljstva u trogodišnjaka – važno za čitav život! Roditelji to pospješuju. (Biti odgovoran građanin.)

Objavio
Odgovorno
-
prijatelj
Foto: Hai Nguyen Tien / Pixabay

Tek s oko tri godine djeca stječu svoje prve prijatelje – opisuju ih kao djecu koju vole i s kojom se najradije druže i igraju. 

Za mlađu školsku djecu važan aspekt prijateljstva je uzajamno pomaganje i dijeljenje dobrobiti. Fizička dopadljivost prijatelja, zanimljivo, ali očekivano, važnija je mlađima nego starijima. U skupinu nepopularne i „netražene“ djece ubrajaju se ona sramežljiva i povučena; druga djeca ih jednostavno ignoriraju.

Djeca koja imaju prijatelje otvorenija su, miroljubiva, više pričaju, radije ustupaju drugima svoje igračke… Zato su uostalom i stekli prijatelje. Popularniji su, prihvaćeni, rado se s njima družiti. S druge strane, djeca bez prijatelja češće reagiraju agresivno, a kad se suoče s problemom, više traže pomoć sa strane nego što pokušavaju naći rješenje sami. 

Kvaliteta roditeljstva i djetetovi izgledi na više prijateljstava i uspjeh života

Nije nikakvo fascinantno otkriće da su međusobni odnosi male djece i razvijanje njihovih prijateljstava pod – roditeljskim utjecajem, točnije, pod utjecajem odnosa koji postoje između roditelja i njihove djece. Djeca koja se razvijaju u sigurnosti roditeljske ljubavi (makar koliko to možda patetično zvučalo), imaju više prijatelja, samopouzdana su, pokazuju više suosjećanja za druge i općenito se bolje snalaze u socijalnim odnosima i situacijama, a sve to pripomaže njihovu budućem sretnom životu.

Kakvi su roditelji nepopularne djece, one bez puno prijatelja?

Kako pokazuju istraživanja, majke djece koja su odbačena ili ignorirana od drugih i same imaju manjak samopouzdanja i vjere u svoje roditeljske vještine, rijetko hvale djecu i – stalno su im za vratom, ne dopuštajući tako razvoj njihove samostalnosti i vrlo nužnog osjećaja ja mogu nešto i sam… Očevi takve djece pak imaju vrlo određene zamisli o tomu kako bi se dijete moralo ponašati i to od njega očekuju, ali ujedno niječu potrebu većeg vlastitog uključivanja u odgoj jer to je, po „narodski“, obveza majke. Tek u zadnjih desetak godina ti se stereotipi mijenjaju, pa se danas sve češće u kvalitetnim poduzećima govori o podršci koju poslodavac treba davati roditeljima, a ne samo majkama djece. 

Jedan šaljiv, a dobar aforizam kaže: „Nekad dijete potroši čitav život da bi ispravilo pogreške svojih roditelja.“ 

Ipak, i na sreću, ono što roditelji zabrljaju u odnosu na djecu, roditelji mogu i popraviti. A i ono što je dobro može se uvijek učiniti još boljim. 

NAČINI 

  • Organizirajte bogat socijalni život svojoj djeci. Izgradite prilike za međusobno upoznavanje i razvoj prijateljstava u djeteta: upriličite proslavu rođendana, zajedničko gledanje crtića… Ako u vašoj blizini nema vršnjaka s kojim se dijete može podružiti –  trudite se pronaći ih pa povremeno odvedite dijete na igru u drugi kvart, na udaljenije dječje igralište. Ako prilike ne postoje, stvorite ih! 
  • Kad ste u parku ili na dječjem igralištu – ne igrajte se vi s djetetom, jer time priječite poznanstva među djecom. Dovoljno je da dijete držite „na oku“. Jednom oku! Drugo posvetite ostalim mamama u parku. (I tatama, ako ih ima.) Upravo su tako, s djecom u parku, započela i mnoga lijepa tzv. obiteljska prijateljstva;
  • Ako je dijete stidljivo, bojažljivo i povučeno, ne uguravajte ga odmah ili prerano u veću skupinu djece: prvo ga smjestite uz jedno ili dvoje djece (jednako osamljene) i onda se držite više po strani. Dajte djeci dovoljno vremena da sami započnu neku zajedničku aktivnost, a ako se to ne događa ili ide s poteškoćama, tek onda malo pomozite;
  • Podučavajte dijete vještini prijateljevanja i na indirektne načine: čitajte mu i pričajte priče o traženju i zadržavanju prijatelja, o razvijanju prijateljstva, o prijateljstvu „u akciji“ u određenoj životnoj situaciji, zajedno pogledate crtane i igrane filmove o prijateljstvu;
  • Pokazujte djetetu svoju ljubav, hvalite ga kad učini nešto dobro; nemojte se bojati da ćete ga razmaziti (to je uostalom manja šteta nego kad dijete raste s uvjerenjem da ga ne volite i da je „druga klasa“!);
  • Ako dijete trebate disciplinirati, razgovarajte s njime o lošem postupku čim prije, ukažite mu jasno ali odmjereno (nikad vikom) na negativne posljedice i neprimjerenost takva postupanja, do toga da loš postupak osudite, ali nikad povodom toga ne proglašavajte dijete ukupno lošim. Usmjerite se na konkretnu situaciju, određeno ponašanje, jedan problem, a ne na osobu djeteta u cjelini („Tebi se loše stvari stalno događaju.“, „Pogledaj malo na druge, oni ne rade te gluposti.“…);
  • Odredite jasna pravila kojih se dijete treba pridržavati i budite u tomu dosljedni: nemojte da vaše trenutno raspoloženje određuje što ćete djetetu na igralištu, i općenito, dopustiti, a što ne;
  • Ponašajte se i sami onako kako očekujete od svog djeteta, pa i vi razvijajte svoje socijalne odnose, pokazujte prema drugima razumijevanje i suosjećanje, njegujte svoja „odrasla prijateljstva“

Dubravka Miljković, prema autorskoj knjizi „Zapisi iz tri ženska kuta“

Izvor: preneseno, uz prilagodbu OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Iskorištavanje dječjeg rada – pogledajte mobitel, odjeću, čokoladu…

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Dječji rad u tvornici tekstila u Dhaki, Bangladeš. / Zoriah.net 2009. godine

Mislite da je dječji rad u industriji stvar prošlosti i prva su vam asocijacija Dickensovi romani. Zastanite i promislite ponovo. Nažalost, početkom 2020. jedno od 10 djece u dobi od 5 i više godina bilo je uključeno u dječji rad u cijelom svijetu. 

Vjerojatno niste svjesni da i sami sudjelujete u iskorištavanju djece kroz dječji rad. Činite to npr. kao konzument brze mode. Kupujući onu majicu, košulju, čarape, gaće i sl. za svega par eura, jer skoro je sigurno da je dječji rad bio uključen u njihovu proizvodnju. Dječji rad u modi može se dogoditi u bilo kojoj fazi opskrbnog lanca, od uzgoja i žetve sirovine do predenja pređe i izrade stvarnih odjevnih predmeta. Najvjerojatnije se događa u proizvodnji pamuka, budući se 71% cjelokupnog dječjeg rada odvija u poljoprivredi.

Dječji rad u modnoj industriji

Dječji rad u modnoj industriji još je uvijek značajno prisutan iako je u većini zemalja zakonom zabranjen. To je posebno problem u nedovoljno razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Nije slučajno da su upravo to zemlje iz kojih većina brendova brze mode outsourca svoju odjeću. I, kao da nije dovoljno porazna činjenica da dječji rad u modi još uvijek postoji, on nažalost i raste. Smanjio se za 30% između 2000. i 2012., no tada je broj djece u dječjem radu porastao za 8,4 milijuna (dosegavši ​​160 milijuna u svijetu) unutar 4 godine. Pandemija COVID-19 bila je jedan od glavnih čimbenika, od zatvaranja škola do ekonomskih izazova koje je predstavljala.

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada
Foto: Djevojčica od dvanaest ili trinaest godina u tvornici za proizvodnju pamuka u Sjevernoj Karolini pozira 1908. Lewisu Hineu, dokumentarnom fotografu čije fotografije su inicirale stvaranje zakona o zabrani dječjeg rada u SAD-u.

Dječji rad u svakom punjivom elektroničkom uređaju

I ne samo u industriji brze mode, dječji rad ugrađen je i u naše mobitele, laptope i električne automobile. U gotovo svakom punjivom elektroničkom uređaju nalaze se litij-ionske baterije koje koriste kobalt. Prosječna automobilska litij-ionska baterija sadržava oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kg kobalta i 5,9 kg litija. Dvije trećine svjetskog kobalta dolazi iz Konga gdje proces vađenja minerala iz zemlje ima veliku ljudsku cijenu. Istraga Sky Newsa pokazala je da djeca od četiri godine rade u opasnim i bijednim uvjetima u rudnicima kobalta u Demokratskoj Republici Kongo za samo 8 penija dnevno.

Dječji rad u čokoladi, kavi, čaju, duhanu…

Mars, Nestlé i Hershey obećali su prije gotovo dva desetljeća da će prestati koristiti kakao koji beru djeca. Ipak, velik dio čokolade koju kupujete još uvijek uključuje dječji rad.

I ne samo čokolada, većina djece radnika radi na farmama koje proizvode kakao, kavu, pamuk, gumu, čaj, duhan i druge usjeve. Studije u Brazilu, Keniji i Meksiku pokazale su da djeca ispod 15 godina čine 25-30 posto ukupne radne snage u tim robama.

Američki Ured za međunarodne poslove rada (ILAB) održava popis robe i zemalja njezinog izvora za koje ima razloga vjerovati da su proizvedene dječjim radom pa provjerite sami.

Što je dječji rad

Ne treba sav rad koji obavljaju djeca klasificirati kao dječji rad koji treba eliminirati. Sudjelovanje djece ili adolescenata iznad minimalne dobi za zapošljavanje u poslovima koji ne utječu na njihovo zdravlje i osobni razvoj niti ometaju njihovo školovanje općenito se smatra nečim pozitivnim. To uključuje aktivnosti kao što je pomoć u obiteljskom poslu ili zarađivanje džeparca izvan školskih sati i tijekom školskih praznika. Ovakve aktivnosti doprinose razvoju djece i dobrobiti njihovih obitelji; pružaju im vještine i iskustvo te ih pripremaju da budu produktivni članovi društva tijekom svog odraslog života.

Pojam “dječji rad” definira se kao rad koji djeci oduzima djetinjstvo, njihove potencijale i dostojanstvo, a koji šteti tjelesnom i psihičkom razvoju. Odnosi se na posao koji je psihički, fizički, društveno ili moralno opasan i štetan za djecu i/ili ometa njihovo školovanje.

Djeca mogu biti prisiljena na posao iz raznih razloga. Najčešće se dječji rad pojavljuje kada se obitelji suočavaju s financijskim izazovima ili neizvjesnošću – bilo zbog siromaštva, iznenadne bolesti roditelja ili gubitka posla primarnog hranitelja u obitelji.

Danas u cijelom svijetu oko 218 milijuna djece radi, mnoga puno radno vrijeme. Ne idu u školu i imaju malo ili nimalo vremena za igru. Mnogi ne dobivaju odgovarajuću prehranu ili njegu. Uskraćena im je prilika da budu djeca. Više od polovice njih izloženo je najgorim oblicima dječjeg rada kao što su rad u opasnim okruženjima, ropstvo ili drugi oblici prisilnog rada, nedopuštene aktivnosti uključujući trgovinu drogom i prostituciju, kao i sudjelovanje u oružanim sukobima. Osobito su ugrožene djevojčice koje često nose “trostruki teret” – škole, posla i kućanskih poslova. To im povećava rizik od zaostajanja, čineći ih još ranjivijima na siromaštvo i isključenost.

Bez obzira na uzrok, dječji rad povećava društvenu nejednakost i diskriminaciju.

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada
Foto: ILO NO Child Labour

Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!

Svjetski dan borbe protiv dječjeg radaMeđunarodna organizacija rada (ILO) pokrenula je Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2002. godine kako bi usmjerila pozornost na globalnu raširenost dječjeg rada te radnje i napore potrebne za njegovo uklanjanje. Svake godine 12. lipnja, Svjetski dan okuplja vlade, organizacije poslodavaca i radnika, civilno društvo, kao i milijune ljudi iz cijelog svijeta kako bi istaknuli muku djece radnika i što se može učiniti da im se pomogne.

Vođen načelima sadržanim u Konvenciji ILO-a o minimalnoj dobi br. 138 i Konvenciji o najgorim oblicima dječjeg rada br. 182 , Program ILO-a o dječjem radu (IPEC) radi na postizanju učinkovitog ukidanja dječjeg rada.

Naglašavajući vezu između socijalne pravde i dječjeg rada, slogan Svjetskog dana 2023. je ‘Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!‘.

Što kao odgovorni potrošači možemo učiniti u vezi s dječjim radom

Potrošači danas imaju vrlo snažan glas. Kompanije ulažu velike napore i novac kako bi izbjegle negativne recenzije potrošača i loš publicitet. Dječja radna snaga koristi se jer je jeftina i povećava profitne marže kompanija. Pohlepa je razlog i vi to možete zaustaviti – jednostavno prestanite kupovati takve proizvode:

  • Educirajte se i podijelite svoje znanje. Možda prije čitanja ovog članka niste znali koji sve proizvodi u sebi sadrže dječji rad. Biti svjestan toga već je odličan prvi korak!
  • Ako možete, razmislite o doniranju organizacijama koje aktivno rade na borbi protiv dječjeg rada.
  • Zahtijevajte transparentnost i izbjegavajte modne marke koje vam ne govore tko je za njih napravio odjeću. Zapamtite: ako je odjevni predmet toliko jeftin da zvuči predobro da bi bio istinit, obično krije užasnu cijenu.
  • Podržite etičke i transparentne proizvode i proizvođače.
  • Odaberite proizvode koji garantiraju da dječji rad nije uključen u njihovu proizvodnju.
  • Potražite certifikate trećih strana kao što su Fair Trade International, Better Cotton Initiative ili Fair Wear Association…

DOBRA HRVATSKA

DOP PROLJEĆE: Naš doprinos održivoj budućnosti kroz akciju ZelEn priča – HEP OPSKRBA uz Svjetski dan zaštite okoliša

Objavio
Odgovorno
-
HEP Opskrba ZelEn
Foto: HEP Opskrba - ZelEn

HEP Opskrba, vodeći opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj, nedavno je još jednom provela svoju tradicionalnu volontersku inicijativu pod nazivom “Naša ZelEn priča”. Akcija je održana u susret Svjetskog dana zaštite okoliša, kojeg uvijek slavimo 5. lipnja.

2023.

Svake godine, ovaj hvalevrijedan projekt  seli se u druge dijelove Hrvatske kako bi dotakla što više lokalnih zajednica kojima je potrebna pomoć. Ovogodišnja akcija odvila se na izletištu Močilo u Ogulinu. Uz podršku Karlovačke županije, zaposlenici HEP Opskrbe su posadili čak 600 sadnica kalina što je rezultiralo stvaranjem 200 metara duge žive ograde od kalina koja je jasno označila granicu između područja za odmor i rekreaciju te prometne ceste. Na taj način, posjetiteljima je omogućen siguran i ugodan boravak u prirodi.

Naša ZelEn priča nije prvi projekt koju smo proveli s ciljem zaštite okoliša i u kojoj volontiraju zaposlenici. Provedeno je niz projekata koji su imali trajan utjecaj na lokalne zajednice. Bez obzira jesmo li čistili obalu, bojali dječje domove, sudjelovali u humanitarnim utrkama ili pružali pomoć stradalima od potresa, HEP Opskrba uvijek je bila tu da pomogne onima kojima je to bilo najpotrebnije.  

HEP Opskrba ZelEn
Foto: HEP Obskrba – ZelEn

Ponosni na Fond ZelEn, na svoja zalaganja 

Naša ZelEn priča duboko je povezana i ukorijenjena u proizvod ZelEn, kojim HEP Opskrba osigurava svojim partnerima energiju isključivo iz obnovljivih izvora. S ponosom ističemo i Fond ZelEn, koji prikuplja sredstva od prodaje proizvoda ZelEn i koristi ih za financiranje projekata iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za potrebe ustanova javnoga sektora koje skrbe za društveno osjetljive kategorije stanovništva – vrtiće, škole i domove.

Radimo na razvoju održivih energetskih rješenja koja će doprinijeti zaštiti okoliša i stvaranju bolje budućnosti. Naša posvećenost obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i socijalnoj odgovornosti ključna je za očuvanje prirode i osiguranje kvalitetnog života za sve nas.

Kroz suradnju i međusobnu podršku, ostvarujemo pozitivne promjene i doprinosimo stvaranju društva koje brine o okolišu i dobrobiti svojih građana. 

Od smanjenja potrošnje energije, recikliranja i korištenja obnovljivih izvora energije do podrške lokalnim inicijativama za očuvanje prirode, svaka akcija ima značajan utjecaj.

Samo zajedničkim naporima možemo ostvariti pozitivne promjene i stvoriti svijet u kojem generacije koje dolaze imaju održivu budućnost. Svaki pojedinac, svaka tvrtka, svaka lokalna zajednica može malim koracima doprinijeti zaštiti okoliša. 

Zajedno gradimo svijet u kojem će okoliš biti sačuvan za buduće generacije, a kvaliteta našeg života podignuta na višu razinu.

Budimo partneri u zaštiti okoliša i gradimo svijet vrijedan nas i budućih generacija.

Učinite i vi svoj korak prema održivosti.

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

“Majka oceana” Elisabeth Mann Borgese i Svjetski dan oceana

Objavio
Goran Tudor
-
Elisabeth Mann Borgese i Svjetski dan oceana
Elisabeth Mann Borgese na terasi svoje kuće na kanadskoj obali u Sambro Head kraj Halifax/Kanada. Foto: SZ Photo / Gaudlitz, Wolf

„To što malo ljudi još uopće zna tko je Elisabeth Mann Borgese, bojim se, pokazatelj je vremena u kojemu živimo“, progovorio je nizozemski esejist i filozof Rob Riemen u knjizi „Plemstvo duha: zaboravljeni ideal“ (2008.). No, ipak, nje se sjećaju svi valovi, sva mora i svi oceani na Zemlji, zbog dobročinstva i brige koju im je darovala. Sjećaju se nje i njezini suradnici, svi oni koji se više od „nas malih“ brinu o morima. Elizabeth je bila prva koja se nakon II. svjetskog rata posve posvetila razvoju pomorskog prava i zaštiti mora. 

I dobila je zato ponosan nadimak „Majka Oceana“. 

Za svoj rad dobila je i orden Red Kanade te vladine nagrade niza drugih zemalja – Austrije, Francuske, Kine, Kolumbije, Njemačke, Britanije, kao i organizacija Ujedinjenih naroda i Svjetske zajednice za očuvanje okoliša. 

„Hoćemo li možda“, pita se još Riemen, „Elizabeth lakše pamtiti po dva njezina znamenita prezimena?“ Naime, bila je kći čuvenog njemačkog književnog nobelovca Thomasa Manna, odnosno supruga talijansko-američkog stručnjaka za književnost, svjetski utjecajnog društvenog aktivista i antifašista Giuseppea Borgesea. I Mannovi i Borgese izbjegli su potkraj 1930-ih u SAD pred najezdom njemačkog nacizma i talijanskog fašizma i ondje nastavili svoj aktivizam.

Ta dva prezimena nešto govore o miljeu u kojem se Elizabeth kretala, ali o njoj ipak najviše govore – svjedoče njezina djela po kojima je postala međunarodno priznata znanstvenica, stručnjakinja za pomorsko pravo i pionirka zaštite okoliša, posebno mora, onda kad su o tome govorili samo vizionari. S Elizabeth se počinju mjeriti zalaganja i uspjesi u svjetskoj zaštiti mora, započeti dalekih 1960-ih, koji traju i danas, već 50 godina.

I Al Gore, američki potpredsjednik 1993. – 2001., a poslije aktivist za ekološki spas Zemlje, svojim dojmljivim filmom i knjigom „Neugodna istina“ zapravo nastavlja rad koji je započela Elizabeth Mann Borgese. I sva postignuća klimatologa i oceanologa ukorijenjena su u pregnućima ekoloških entuzijasta iz sredine druge polovice XX. stoljeća. Ono najveće i najlakše pamtljivo treba istaknuti i ovdje: Elizabeth je zaslužna za to što su oceani postali vlasništvo i briga čovječanstva, a ne tek „posjedi“ priobalnih država. 

U nastavku, dalje, možete čitati o svim tim važnim događajima koji su obilježili prvu epohu zajedničke brige svijeta za mora i oceane, dakle, od Elisabethinih početaka do naših dana.

Elizabeth označava početak svjetske brige za mora i oceane

Dvoje supružnika, Elizabeth Mann Borgese i Giuseppe Borgese, već su potkraj II. svjetskog rata postali duša i srce međunarodne inicijative za osnivanje svjetske federacije svih država i usvajanje svjetskog ustava, uz koju se okupila sva progresivna intelektualna i znanstvena elita onoga vremena: prvi indijski predsjednik Mahatma Gandhi, filozof Jean-Paul Sartre, tri nobelovca – filozof Bertrand Russell, književnik Albert Camus i fizičar Albert Einsten – i drugi. Ideja je bila zanosno lijepa i utopijska.

Shvativši da je ta zamisao neostvariva, a uvjerena da se nešto ipak sama može učiniti, Elizabeth se sredinom 1960-ih posvetila okolišu, kako bi osvijestila i obavijestila čovječanstvo kakva se nova opasnost pojavljuje. Kao jedina žena i najmlađa među članovima Rimskog kluba, uvažene intelektualne skupine, sastavljala je proklamacije i lobirala za Zemlju. Bili su to zaista pionirski istupi u svijetu. Željna veće aktivnosti, sama je 1970. organizirala Prvu međunarodnu konferenciju Mir u oceanima (Peace in the Oceans). Malo potom postala je suosnivačicom Međunarodnog instituta za oceane na Malti, koji je od 1972. postao predvodnikom ideje o „oceanima za buduće generacije – oceanima imovini čovječanstva“. Nastavljaju se rad, susreti…, znanstvene i stručno-popularne knjige – 11 naslova ukupno.

Zakon o morima

Nakon desetak godina, 1982., Ujedinjeni narodi napokon su usvojili Konvenciju o Zakonu o morima, prvi takav budući pravno obvezujući akt za sve ljude svijeta. Do 2016. Zakon o morima ratifikacijom je u svoje zakonodavstvo unijelo čak 167 zemalja. Elizabeth je bila i svjedok priprema povijesne Prve konferencije UN-a o okolišu u Rio de Janeiru 1992., prethodnici Protokola iz Kyota 1997. i Pariškog sporazuma 2016.

Tako je svih pet oceana (latinski prema grčkom bogu svih voda Okeanu) – Arktički, Atlantski, Indijski, Tihi i Južni – koji zajedno sa svim morima čine Svjetski ocean (71% površine planeta Zemlje)  u Elizabeth dobilo svoju prvu pokroviteljicu. 

Ali, nenadano, još veoma vitalna, Elizabeth 2002. je preminula u 84. godini života za vrijeme skijaškog odmora u Švicarskoj. (I uz njezin odlazak treba spomenuti onaj nadasve mudri aforizam: „Ogroman je gubitak za svijet kad neki ljudi umru. Naime, puno su potrebniji Zemlji nego nebu“)

Svjetski dan oceana

Šteta što Elizabeth nije doživjela zasjedanje UN-a 2008. na kojem je donesena odluka o obilježavanju Svjetskog dana oceana, 8. lipnja svake godine, čime je još više intenzivirana organizirana briga ljudi za mora i oceane. Važan događaj u tom dugom nizu nastojanja bila je –  i to punih 25 godina nakon onog Rio de Janeira, konferencija UN-a u 2017., posvećena provedbi 14-og cilja održivog razvoja UN-ove Agende za održivi razvoj do 2030., koji glasi: 

„Očuvati i održivo upotrebljavati oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj svijeta.“

Znamo li kako se za oceane boriti! 

Putokaze nam je postavila „Majka oceana“ – izniman čovjek i stručnjakinja – Elizabeth Mann Borgese.

Članak je iz tradicionalne knjige-planera UM 2022

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA

P.S.
Nedavno su se svjetski čelnici globalno obvezali zaštititi 30% našeg plavog planeta do 2030. (30×30). Za stvaranje zdravog oceana bogatog životom i za stabilizaciju klime, ključno je da 30% kopna, voda i oceana našeg planeta bude zaštićeno.

Za ovogodišnji Svjetski dan oceana, 8. lipnja 2023., Ujedinjeni narodi udružuju snage s donositeljima odluka, znanstvenicima, rukovoditeljima privatnog sektora, predstavnicima civilnog društva, autohtonim zajednicama, slavnim osobama, mladim aktivistima i ostalima kako bi ocean stavili na prvo mjesto. Moto ovogodišnjeg obilježavanja je Plima se mijenja.

Menadžeri, tvrtke i DOP! Novi pritisak EU na tvrtke da smanje negativan utjecaj i na ljude i na Zemlju. Poziv na više korporativne dužne pažnje (zapamtite taj termin).

Objavio
Odgovorno
-
EU
Foto: Simon / Pixabay

EU zastupnici žele brze promjene! Europski parlament snažno gura zelenu politiku naprijed i kontinuirano poziva na veću korporativnu odgovornost i novo zakonodavstvo za više tzv. korporativne dužne pažnje. 

Menadžeri bi mogli imati manje bonuse, poduzeća kazne i javna prozivanja, u obvezi su surađivati sa zainteresiranim civilnim sektorom …

Zahvaljujući većini EU parlament je na svojoj plenarnoj sjednici početkom lipnja usvojio stajalište za finalne razgovore s državama članicama EU-a o pravilima za obavezno uključivanje ljudskih prava i utjecaja na okoliš u upravljanje tvrtkama (planiranje, kontrolu, realizaciju, korekciju, odlučivanje na svim razinama). Pregovaračko stajalište Parlamenta usvojeno je s 366 glasova za, 225 protiv i 38 suzdržanih.

Od poduzeća će se zahtijevati da:

  1. identificiraju
  2. spriječe,
  3. prekinu 
  4. ili ublaže negativan učinak 

svojih aktivnosti na ljudska prava i okoliš, kao što je dječji rad, ropstvo, izrabljivanje radne snage, onečišćenje, degradacija okoliša i gubitak bioraznolikosti.
Važna je obveza tvrtki, također, da će morati:

  • pratiti i procjenjivati i utjecaj svojih partnera u lancu vrijednosti, uključujući ne samo  dobavljače, kao dosad, 
  • već i subjekte povezane s prodajom i distribucijom, 
  • kao i  transportom, skladištenjem 
  • te gospodarenjem otpadom i s drugim područjima.

„Potpora Europskog parlamenta prekretnica je u promišljanju uloge korporacija u društvu. Zakon o korporativnoj odgovornosti mora osigurati da budućnost leži u poduzećima koja se prema ljudima i okolišu odnose na zdrav način – a ne u poduzećima koja su napravila model prihoda na temelju uništenja okoliša i izrabljivanja. Većina poduzeća ozbiljno shvaća svoju dužnost prema ljudima i okolišu. Tim poduzećima pomažemo ovim „zakonom o poštenom poslovanju“. Istovremeno šaljemo jasnu poruku onoj nekolicini velikih kaubojskih poduzeća koja se oglušuju o pravila.” – izjavila je nakon glasanja izvjestiteljica Lara Wolters (S&D, Nizozemska).

Tko je obveznik ?

Nova pravila primjenjivat će se na poduzeća sa sjedištem u EU-u, bez obzira na sektor kojem pripadaju, uključujući financijske usluge, i to s više od 250 zaposlenika i prometom većim od 40 milijuna eura te na matična društva s više od 500 zaposlenika i globalnim prometom većim od 150 milijuna eura. Pravilima će se obuhvatiti i poduzeća izvan EU-a s prometom većim od 150 milijuna eura, ako je u EU-u ostvareno najmanje 40 milijuna eura od tog iznosa.

Politika dužne pažnje sadrži također …

Poduzeća će morati provesti plan tranzicije s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5°C, a u slučaju velikih tvrtki s preko 1000 zaposlenika, ispunjavanje ciljeva tog plana utjecat će na varijabilni dio plaće direktora (npr. bonusi).

Nova pravila također zahtijevaju od poduzeća da:

  • surađuju s onima na koje njihove radnje utječu, uključujući aktiviste za ljudska prava i zaštitu okoliša, 
  • uvedu žalbeni mehanizam 
  • i redovito prate učinkovitost svoje politike dužne pažnje. 

Kako bi se olakšao pristup ulagačima, korporativne informacije o politici dužne pažnje poduzeća također bi trebale biti dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP).

Ozbiljne mjere, sankcije i nadzorni mehanizam

Poduzeća koja se ne pridržavaju pravila smatrat će se odgovornima za štetu i mogu ih sankcionirati nacionalna nadzorna tijela. Sankcije uključuju mjere kao što su:

  • javno prozivanje, 
  • uklanjanje robe s tržišta ili 
  • novčane kazne u iznosu od najmanje 5% neto globalnog prometa poduzeća. 
  • a poduzećima izvan EU-a koja se ne budu pridržavala pravila bit će zabranjen pristup postupku javne nabave u EU-u.

Nove zakonske obveze u primjeni će biti za tri ili četiri godine, ovisno o veličini poduzeća. Manja poduzeća moći će odgoditi primjenu novih pravila za dodatnih godinu dana. 

Europski parlament kontinuirano poziva na veću korporativnu odgovornost i zakonodavstvo o korporativnoj dužnoj pažnji. Prijedlog Europske komisije predstavljen je 23. veljače 2022. i njime se nadopunjuju drugi postojeći i nadolazeći zakonodavni akti, kao što su uredba o krčenju šuma, uredba o mineralima koji potječu iz sukobima pogođenih područja i nacrt uredbe kojom se zabranjuju proizvodi proizvedeni prisilnim radom.

S obzirom da je Parlament usvojio svoje stajalište, pregovori sa državama članicama o konačnom tekstu zakona mogu započeti. Države članice EU-a usvojile su svoje stajalište o nacrtu direktive u studenom 2022.

Usvajanjem ovog zakonodavstva Parlament odgovara na očekivanja građana u pogledu održive potrošnje kako je navedeno u prijedlogu 5(13), jačanja etičke dimenzije trgovine kako je navedeno u prijedlozima 19(2) i 19(3) i modela održivog rasta kako je navedeno u prijedlogu 11(1) i 11(8) zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvor: Eko vjesnik i EU tijela

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

 

Kako znamo da je hrana koju jedemo sigurna? – Svjetski dan sigurnosti hrane

Objavio
Odgovorno
-
jagode na tržnici
Foto: Freepik

Vodite računa o zdravoj prehrani? No, kako znate da je hrana koju jedete sigurna tj. zdravstveno ispravna? Vjerojatno ste kod pripreme hrane oprali ruke, očistili kuhinjsko posuđe i skuhali hranu na odgovarajućoj temperaturi. Sve su to dobre prakse za sigurnost hrane. No možete li biti sigurni kakva je hrana stigla do vaše kuhinje ili stola?

Vjerojatno ste čitali etikete na ambalaži hrane da biste vidjeli koje sastojke proizvod sadrži ili kako ga kuhati. Pri tome ste svjesno ili nesvjesno poklonili povjerenje svima koji sudjeluju u uzgoju, preradi, pakiranju, distribuciji i pripremi vaše hrane. Povjerenje da to čine na pravi način kako bi vi u svojoj hrani mogli uživati, a da se ne razbolite. Vaša je hrana bila sigurna, a vaše povjerenje opravdano jer su ljudi uključeni u pripremu vaše hrane – bilo u blizini vašeg doma ili na drugom kraju svijeta – slijedili utvrđenu praksu sigurnosti hrane, koja je transparentno dostupna u obliku standarda. Drugim riječima, prehrambeni standardi temelj su povjerenja za sve nas.

Lanac opskrbe hranom uključuje mnoštvo ljudi sa svih strana svijeta: proizvođače, prerađivače, prijevoznike, distributere, trgovce na malo, kuhare i na kraju potrošače. U svakoj fazi ovog procesa postoje opasnosti koje mogu uzrokovati kontaminaciju. Svi  uključeni imaju odgovornost čuvati hranu sigurnom.

Važnost prehrambenih standarda

Prehrambeni standardi su način osiguranja zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane. Oni daju smjernice o higijenskom rukovanju hranom za proizvođače i prerađivače. Oni definiraju maksimalne razine aditiva, kontaminanata, ostataka pesticida i veterinarskih lijekova koje svi mogu sigurno konzumirati. Nadalje, standardi određuju kako se hrana treba mjeriti, pakirati i transportirati kako bi bila sigurna. Zahvaljujući primjeni standarda o stvarima kao što su prehrambena vrijednost i označavanje alergena, potrošači mogu znati hoće li hrana biti dobra za njih.

Sigurnost hrane zajednička je odgovornost vlada, proizvođača i potrošača. Od farme do stola, svatko ima svoju ulogu da bi u konačnici hrana koju konzumiramo bila zdravstveno ispravna. Većina vlada i organizacija usvaja i provodi standarde za hranu koji se temelje na znanstvenim procjenama rizika, pokrivajući opasnosti biološke, kemijske i fizičke prirode. Standarde mogu razviti pojedinačne vlade ili organizacije ili regionalna ili međuvladina tijela za postavljanje standarda. Jedno takvo međunarodno tijelo za postavljanje standarda sigurnosti i kvalitete hrane je Komisija za Codex Alimentarius ili skraćeno Codex. To je mjesto gdje predstavnici 188 zemalja članica i 1 organizacije članice (Europska unija) rade zajedno kako bi osigurali sigurnost hrane.

Ovogodišnji Svjetskoi dan sigurnosti hrane kao svoju temu je istaknuo: “Prehrambeni standardi spašavaju živote“. Tema se poklapa sa 60. obljetnicom Codexa Alimentariusa i potiče zagovornike sigurnosti hrane diljem svijeta da se usredotoče na važnost primjene standarda u svakom aspektu proizvodnje hrane.

Svjetski dan sigurnosti hrane

Dodatne informacije:

Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava se svake godine 7. lipnja. Ustanovila ga je 20. prosinca 2018. Glavna skupština Ujedinjenih naroda rezolucijom 73/250., a prvi put je obilježen 2019. Obilježavanje su podržale SZO i FAO kako bi podigli svijest o mjerama sigurnosti hrane.

Glavni cilj Svjetskog dana sigurnosti hrane je zaštititi potrošače prehrambenih proizvoda od bolesti koje se prenose hranom ili bolesti povezanih s konzumacijom hrane.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) promiče sigurno rukovanje hranom kroz Pet ključeva za sigurniju hranu. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je jedina međunarodna organizacija koja nadzire sve aspekte prehrambenog lanca. Kroz komplementarne mandate, FAO i WHO pokrivaju niz pitanja kako bi podržali globalnu sigurnost hrane i zaštitili zdravlje potrošača. WHO obično nadzire i održava snažne odnose s javnozdravstvenim sektorom, a FAO se općenito bavi pitanjima sigurnosti hrane duž lanca proizvodnje hrane.

Sigurnost hrane je globalno pitanje

Pristup dovoljnoj količini sigurne i kvalitetne hrane ključan je za održavanje života i promicanje dobrog zdravlja. Hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske tvari može uzrokovati više od 200 različitih bolesti, u rasponu od proljeva do raka. Prema procjeni oko 600 milijuna ljudi (svaki 10 čovjek) se svake godine diljem svijeta razboli nakon što je pojelo kontaminiranu hranu. Bolesti koje se prenose hranom koče socioekonomski razvoj opterećujući sustave zdravstvene zaštite i nanose štetu nacionalnim gospodarstvima, turizmu i trgovini.

Osiguranje dovoljno hrane, prehrana i sigurnost hrane usko su povezani. Hrana koja nije sigurna tj. zdravstveno ispravna stvara začarani krug bolesti i pothranjenosti. To posebno pogađa dojenčad, malu djecu, starije i bolesne osobe. Djeca mlađa od 5 godina nose 40% tereta bolesti koje se prenose hranom, sa 125.000 smrtnih slučajeva svake godine.

Svjetski dan hrane

Nakon desetljeća stalnog pada, glad u svijetu ponovno je u porastu od 2015. godine. Procjenjuje se da je 2018. godine 821 milijun ljudi u svijetu patio od gladi. Ako se ništa ne promijeni, prema Stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu 2019., golemi izazov postizanja cilja nulte stope gladi do 2030. neće biti postignut

Globalizacija trgovine hranom, rastuća svjetska populacija, klimatske promjene i prehrambeni sustavi koji se brzo mijenjaju utječu i na sigurnost hrane.

Sigurnost hrane i ciljevi održivog razvoja

Sigurnost hrane ključna je za postizanje nekoliko ciljeva održivog razvoja, a Svjetski dan sigurnosti hrane stavlja ih u središte pozornosti. Sigurna hrana pridonosi gospodarskom prosperitetu, jačanju poljoprivrede, trgovine, turizma i održivog razvoja.

CILJ 2: Sigurnosti hrane nema bez dostupnosti hrane. Zaustavljanje gladi znači da svi ljudi imaju pristup sigurnoj te nutritivno i količinski adekvatnoj hrani tijekom cijele godine.

CILJ 3: Sigurnost hrane ima izravan utjecaj na zdravlje i prehranu ljudi. Bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti.

CILJ 12: Kada zemlje ojačaju svoje regulatorne, znanstvene i tehnološke kapacitete kako bi osigurale da je hrana sigurna i očekivane kvalitete u cijelom prehrambenom lancu, kreću se prema održivijim obrascima proizvodnje i potrošnje hrane.

CILJ 17: Globalizirani svijet s godišnjim izvozom hrane koji trenutno premašuje 1,6 trilijuna USD i složenim prehrambenim sustavima zahtijeva međunarodnu suradnju među sektorima kako bi se osigurala sigurna hrana. Sigurnost hrane zajednička je odgovornost vlada, prehrambene industrije, proizvođača i potrošača.

DOBRA HRVATSKA

Rješenja za onečišćenje plastikom – Svjetski dan zaštite okoliša

Objavio
Odgovorno
-
zagađenje plastikom
Foto: Nayim Ahmed/ UNEP

Opća skupština UN-a je 1972. godine odredila 5. lipnja kao Svjetski dan zaštite okoliša. Cilj obilježavanja je osvjestiti da su zaštita i zdravlje okoliša veliki problem koji utječe na dobrobit ljudi i gospodarski razvoj diljem svijeta. 

Godina 1972. označila je prekretnicu u razvoju međunarodne politike zaštite okoliša, s prvom velikom konferencijom o pitanjima zaštite okoliša, poznatom kao Konferencija o ljudskom okolišu ili Stockholmska konferencija. Kasnije te godine, 15. prosinca, Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se 5. lipnja proglašava Svjetskim danom zaštite okoliša i poziva “vlade i organizacije u sustavu Ujedinjenih naroda da svake godine na taj dan organiziraju aktivnosti širom svijeta potvrđujući njihovu brigu za očuvanje i unapređenje okoliša, s ciljem produbljivanja ekološke svijesti.”

Prva proslava Svjetskog dana zaštite okoliša održana je 1973. pod sloganom “Samo jedna zemlja”. Sljedećih godina ovaj dan se razvio kao platforma za podizanje svijesti o problemima s kojima se suočava naš okoliš, kao što su onečišćenje zraka, onečišćenje plastikom, ilegalna trgovina divljim životinjama, održiva potrošnja, povećanje razine mora, sigurnost hrane, itd… Osim toga, cilj obilježavanja je pokretanje promjena u obrascima potrošnje te u nacionalnoj i međunarodnoj politici zaštite okoliša.

Ove godine je 50. obljetnica Svjetskog dana zaštite okoliša. Milijuni ljudi diljem svijeta obilježavaju ga svjesni da vrijeme ističe, a priroda je u hitnom stanju. Kako bi se globalno zatopljenje zadržalo ispod 1,5°C u ovom stoljeću, godišnja emisija stakleničkih plinova mora se prepoloviti do 2030. Bez djelovanja, izloženost onečišćenju zraka iznad sigurnih smjernica povećat će se za 50% u ovom desetljeću, a plastični otpad koji teče u vodene ekosustave će se utrostručiti do 2040. Potrebne su hitne mjere za rješavanje ovih hitnih problema.

Tema 2023.: Rješenja za onečišćenje plastikom

Ove će se godine Svjetski dan zaštite okoliša fokusirati na rješenja za onečišćenje plastikom, koristeći hashtag i slogan #BeatPlasticPollution.

Tijekom posljednjih 70 godina, plastika – nevjerojatno savitljiv, svestran i izdržljiv materijal – infiltrirala se na tržište i prožela naizgled svaki kutak i pukotinu na Zemlji. Plastika može pružiti važne prednosti, od medicinskih uređaja koji spašavaju živote do sigurnog i dugotrajnog skladištenja hrane. Međutim, nepotrebna plastika, posebice jednokratna ambalaža i jednokratni predmeti, zagađuju naš planet alarmantnim stopama. Desetljeća gospodarskog rasta i sve veća ovisnost o plastici doveli su do bujice nekontroliranog otpada koji se slijeva u jezera, rijeke, priobalna područja i konačno u more, izazivajući niz problema.

Problem plastičnog otpada – tema koju odgovorno.hr konstantno prati

Svake godine u svijetu se proizvede oko 460 milijuna tona plastike od čega 353 milijuna tona postaje otpad. Onečišćenje plastikom postalo je globalna pošast s nepovoljnim posljedicama za ljudsko zdravlje i okoliš. Svake minute 15 tona plastike ispusti se u ocean, što uzrokuje da plastični otpad čini 85% zagađujućih materijala u moru.

  • Početkom 2000-ih količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednom desetljeću nego u prethodnih 40 godina.
  • Plastika je treći najproizvođeniji materijal u svijetu (iza cementa i čelika).
  • Čak 40% sve plastike u EU potroši se samo za ambalažu.
  • 81% plastičnih proizvoda završi kao otpad u manje od godinu dana
  • Opušci cigareta su najčešća vrsta plastičnog otpada, a slijede omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za boce, plastične vrećice, plastične slamke…
  • Prosječni Hrvat godišnje napravi čak 96 kilograma plastičnog otpada.
  • Sadašnjih 11 milijuna metričkih tona plastike koja godišnje ulazi u ocean utrostručit će se u sljedećih dvadeset godina. To znači da će između 23 i 37 milijuna metričkih tona plastike odlaziti u oceane svake godine do 2040. godine. To je jednako 50 kilograma plastike po metru obale u cijelom svijetu…
  • Više od 800 morskih i obalnih vrsta pogođeno je ovim onečišćenjem kroz gutanje, zapetljavanje i druge opasnosti.
  • Identificirano je 13.000 kemikalija povezanih s proizvodnjom plastike, od kojih se više od 3.000 smatra opasnima za ljudsko zdravlje.
  • Svakog kišnog dana u Parizu iz oblaka padne i 40 kilograma mikroplastike.
  • Svaka osoba na planetu konzumira više od 50.000 čestica mikroplastike godišnje.

Program Ujedinjenih naroda za okoliš poziva na drastično smanjenje proizvodnje plastike – s 460 milijuna tona godišnje na samo 149 milijuna. To zahtijeva hitne i radikalne mjere.

Globalna odluka o zaustavljanju onečišćenja plastikom

Izvješće UNDP poziva na ubrzanje tri osnovne tržišne promjene kojima bi se znatno smanjilo onečišćenje plastikom do 2040. godine. To su: ponovna uporaba, recikliranje i preusmjeravanje plastične ambalaže na alternativne materijale. Agencija Ujedinjenih naroda za okoliš upozorava da bi svako odgađanje moglo dovesti do dodatnih 80 milijuna tona onečišćenja plastikom godišnje do 2040. godine.

Ujedinjeni narodi prošle su godine sklopili povijesni sporazum, prvu globalnu odluku o zaustavljanju onečišćenja plastikom. Na Skupštini Ujedinjenih naroda za okoliš 2022. usvojena je rezolucija za razvoj pravno obvezujućeg dokumenta o onečišćenju plastikom, uključujući morski okoliš, s ambicijom da se pregovori završe do kraja 2024. Prvi pregovarački sastanak održan je u Urugvaju krajem 2022. Drugi sastanak Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC -2) održava se u Parizu od 29. svibnja do 2. lipnja 2023. Nakon njih uslijedit će još tri zasjedanja do kraja 2024. i trebala bi olakšati usvajanje ugovora zakazano za 2025. Sporazum se treba temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike.

Važnost ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša upravo je u mobiliziranju transformativne akcije diljem svijeta. Kampanja Svjetskog dana zaštite okoliša 2023. #BeatPlasticPollution poziva na globalna rješenja za borbu protiv onečišćenja plastikom. Ovog 5. lipnja pridružite se i vi milijunima diljem svijeta.

DOBRA HRVATSKA

1...656667...188Stranica 66 od 188

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z