Pratite HRT – HTV 1! Poznato društveno poduzeće HUMANA NOVA u dokumentarcu; sakuplja tekstil sa školama, kreira održivu modu, zapošljava potrebite, nudi rješenja!

Objavio
Odgovorno
-
Humana Nova

Humana Nova, društveno poduzeće koje je u svojih 12 godina utrlo put mnogim temama na području gospodarenja tekstilnim otpadom, zapošljavanja osoba s invaliditetom te zadrugarstva u Hrvatskoj, ovih dana na raznim frontama govori o problemima društva, zajednice i pojedinaca. Najvažnije od svega – za mnoge od tih problema Humana Nova ima i rješenje. 

Serijal četvrtkom na HRT 1 u 21.10 ,  od 6. 4. do 11. 5. 2023.
DOBRA EKONOMIJA – vrsno društveno poduzetništvo zadovoljnih zadrugara koji ulažu, rade, odlučuju o svom biznisu

Jeste li se ikad pitali kako osigurati da se glasovi i perspektive onih koji su najviše pogođeni društvenim i ekološkim problemima istinski čuju? Dokumentarna serija koja traži odgovore na ovakva pitanja emitirat će se u razdoblju od 6. travnja do 11. svibnja 2023., svakog četvrtka u 21.10 na HRT – HTV 1, i uključuje sugovornike s različitih područja poput gospodarenja otpadom, radne integracije, turizma, energetike, hrane i graditeljstva. 

U seriji Dobra ekonomija razgovara se s onima koji pokušavaju učiniti svijet boljim i održivijim mjestom. Jedan od protagonista je i Humana Nova o kojoj se govori u prve dvije epizode i to: 

  • Prva epizoda: četvrtak, 6. 4., 21.10 sati : Uvodno o HUMANI NOVOJ i njezinu zalaganju za održiv, ekologičniji i humaniji svijet 
  • Druga epizoda: četvrtak, 13. 4, 21.10 sati: Humana Nova, posebna uloga u prikupljanju i korištenju tekstilnog otpada.  

***

Socijalna zadruga Humana Nova, poslovno uspješna kao najbolje tvrtke (I. dio)

Humana Nova i zaposlenici – tamo gdje se zadovoljstvo stvara i dijeli između svih (II. dio)

HUMANA NOVA – zajedno sa školama sprečava da tekstil završi na otpadu

Materijale upitne kvalitete, masovnu proizvodnju, sweatshopove, rad na normi, uobičajeno niske plaće u svijetu tekstilne industrije i odricanje od odgovornosti o odlaganju tekstilnog otpada – sve su to u Humani Novoj zamijenili recikliranim materijalima, iskorištavanjem viškova u krojenju, eko certificiranim materijalima, radom bez norme, zapošljavanjem osoba s invaliditetom i ostalim društveno marginaliziranim skupinama ljudi te zaokruženim modelom gospodarenja tekstilnim otpadom.

Ovakve je priče potrebno širiti i u njih uključiti lokalnu i širu zajednicu, jer od nje svi imaju koristi. Budući da u Humani Novoj znaju da na mlađima svijet ostaje, svoj rad dijele i sa školama. Osim Kreativnih radionica o recikliranju tekstila koje održavaju u osnovnim i srednjim školama, pa i u vrtićima, opet organiziraju veliku proljetnu čistku – sakupljanje tekstila. 

Nakon uspješne Jesenske čistke, održane u rujnu 2022. u kojoj je sakupljeno čak 14.250 kg tekstila u suradnji sa školama s područja Međimurske, Varaždinske i Karlovačke županije, ove godine očekuju još i više. Ovog puta u akciju su uključena ista područja, no sudjeluje više škola. 

HUMANA NOVA – održiva moda, koja osim profita poštuje ljude, okoliš i kreativnost

Iako se u čakovečkoj zadruzi i prije radilo na redizajnu i upcyclingu, ove su se godine odlučili još više posvetiti razvoju redizajn kolekcija. Zato, uz sve nabrojeno čime se bave, nastavljaju davati odgovore i na goruća pitanja brze mode koja funkcionira nauštrb ljudi i planeta. 

Nova kolekcija priprema se za modnu reviju na Ilici u sklopu Projekta Ilica koja će se održati 30. travnja, te za čakovečki Vatromet mode, koji će se održati 23. svibnja. Održive kolekcije pokazuju da je od odbačenog tekstila prekrojavanjem ili dodatnim pletenjem moguće dobiti potpuno nove odjevne predmete, da se viškovi u krojenju mogu iskoristiti u raznim patchwork kombinacijama te da sve to u kombinaciji s novim ekocertificiranim materijalima može stvoriti funkcionalne i unikatne odjevne predmete. 

Može li se ili ne može bez promjena? 

I dok s jedne strane marljivo rade na području gospodarenja tekstilnim otpadom, šivanju tekstilnih proizvoda i zapošljavanju te radnoj integraciji, s druge strane u svom poslovanju nailaze na različita pitanja na koja zasad nemaju odgovor – o porezima, zadrugarstvu, institucionalnim okvirima… S tim se, da bi im bilo lakše, vole našaliti. Budući da im je Dubioza Kolektiv dugogodišnji partner, na ovu su temu snimili i video na svom novom TikTok profilu gdje ih, uz Facebook, Instagram, YouTube i LinkedIn možete pratiti te saznati sve novosti u radu. 

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Bolja EU pravosudna suradnja za učinkovito suzbijanje kriminala i korupcije. Komisija predlaže pravila o prijenosu kaznenih postupaka između država.

Objavio
Odgovorno
-
EU pravosudna suradnja
Foto: jessica45 / Pixabay

Prijenos kaznenih postupaka između država Članica EU važan je budući instrument za jačanje borbe protiv organiziranih kriminalnih skupina koje djeluju u cijelom EU-u. Komisija predlaže uredbu koja je izravno primjenjiva i u cijelosti obvezujuća u svim državama članicama. Ovim rješenjem Komisije dugoročno će se pridonijeti učinkovitom i pravilnom kaznenom sudovanju u državama članicama. Didier Reynders, EU povjerenik za pravosuđe, kaže tim povodom: „Kriminalne aktivnosti mijenjaju se i prilagođavaju novim okolnostima pa tako moraju i naši instrumenti za suzbijanje tih aktivnosti!”

***

Europska komisija je  danas, 5.4.2023. donijela prijedlog uredbe o prijenosu kaznenih postupaka među državama članicama. Zbog povećanja prekograničnog kriminala sve je veći broj slučajeva u kojima je više država članica nadležno za kazneni progon u istom predmetu. Usporedni ili višestruki kazneni progon može biti neučinkovit, ali i naštetiti pravima dotičnih pojedinaca jer se osobu ne može dvaput kazneno goniti ni kazniti za isto kazneno djelo.

Prijedlogom će se stoga spriječiti dvostruki postupci i izbjeći nekažnjavanje u slučaju odbijanja predaje na temelju europskog uhidbenog naloga. Osim toga, osigurat će se da se kazneni postupci vode u državi članici koja je za to u najboljem položaju, primjerice, u državi u kojoj je počinjen najveći dio kaznenog djela.

Zajednička pravila uključivat će:

  1. popis zajedničkih kriterija za prijenos postupka, kao i razloga za odbijanje prijenosa postupka
  2. rok za donošenje odluke o prijenosu postupka
  3. pravila o troškovima prevođenja i učincima prijenosa postupka
  4. obveze u pogledu prava osumnjičenika i optuženika te žrtava
  5. pravila o upotrebi prekograničnih digitalnih kanala za komunikaciju među nadležnim tijelima.

Kako bi postupak prijenosa bio učinkovitiji, prijedlogom uredbe uređena je i nadležnost u posebnim slučajevima.

Očekuje se da će se time smanjiti fragmentacija, pružiti veća pravna sigurnost i u konačnici povećati broj uspješno prenesenih kaznenih postupaka.

Sljedeći koraci

Da bi predložena uredba mogla stupiti na snagu, Europski parlament i Vijeće moraju raspraviti o njoj i prihvatiti je.     

Kontekst ovog zakona

Države članice trenutačno međusobno prenose kaznene postupke na temelju različitih pravnih instrumenata, a ne na temelju jedinstvenog pravnog okvira na razini EU-a.

Stanje je zabrinjavajuće, što se može vidjeti i na primjeru:

O mjeri prijenosa postupaka raspravlja se od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, kojim je izmijenjen način na koji se pravila EU-a u području kaznenog prava predstavljaju i donose. Prijedlogom se ostvaruju ciljevi Strategije EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala, u kojoj se naglašava da je prijenos kaznenih postupaka važan instrument za jačanje borbe protiv organiziranih kriminalnih skupina koje djeluju u cijelom EU-u.

Budući da se prijedlog odnosi na prekogranične postupke u kojima su potrebna jedinstvena pravila, Komisija predlaže uredbu koja je izravno primjenjiva i u cijelosti obvezujuća u svim državama članicama. Njome se jamči ujednačena primjena pravila u cijeloj Uniji i njihovo istodobno stupanje na snagu. Ona osigurava pravnu sigurnost izbjegavanjem različitih tumačenja u državama članicama, čime se sprečava pravna rascjepkanost.

Prijedlogom Komisije pridonijet će se učinkovitom i pravilnom kaznenom sudovanju u državama članicama.

Više informacija

Izjava:  Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe
„Kriminalne aktivnosti mijenjaju se i prilagođavaju novim okolnostima pa tako moraju i naši instrumenti za suzbijanje tih aktivnosti. Iznimno je važno da nastavimo modernizirati pravosudni sustav kako bismo bili spremni prevladati današnje prepreke, posebno u Europi sa sve manje granica. Uredbom će se uštedjeti vrijeme, spriječiti dvostruki kazneni progon i izbjeći nekažnjavanje u prekograničnim predmetima.

DOBRA HRVATSKA
Travanj 2023.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Zdravlje čovjeka ovisi o zdravlju Zemlje (kolumna Matija Hlebar)

Objavio
Matija Hlebar
-
Zdravlje i sudbina čovjeka ovise o zdravlju Zemlje
Foto: - depositphotos.com
Foto: wirestock / Freepik

Razmišljam, dvojim, pobojavam se.

Na pisanje ovog uvida potakao me ljudski „običaj“ da prirodne pojave i svijet oko sebe
doživljava iz perspektive vlastitih cipela. Pitam se kako bi danas izgledao svijet i život na
Zemlji da je čovjek bio sposoban odmaknuti se iz vlastite perspektive i staviti se, npr., u
perspektivu Planeta na kojem živi? Zato bi rado vidio da čovjek više i češće doživljava svijet
oko sebe iz perspektive planeta Zemlje, o čijem zdravlju izravno ovise njegovo zdravlje i
sudbina.

Sklon sam vjerovati da je Zemlja snažan i izdržljiv planet. Usprkos tome, sve više osjećam da je Zemlja sve osjetljivija i ranjivija na neodgovorno ponašanje čovjeka. I da je njezino
„strpljenje“ na zadiranja, uništavanja i onečišćenja, zagađenja tla, vode i zraka, pri kraju.
Izvjesno je da će i ona u određenom trenutku početi „pucati po šavovima“, kao i čovjek
preopterećen životnim problemima. Sigurno i ona ima točku „pucanja“ (čovjeku nedokučivu), nakon koje se svi prirodni sustavi ruše domino efektom kao kule od karata. Na žalost, o svemu tome ovisi i sudbina čovjeka.

Zdrav čovjek, i još kad živi u blagostanju, vjeruje da zdravlje mora potrajati zauvijek,
uzimajući ga „zdravo za gotovo“, kao neiscrpan resurs. No, onda se u životu čovjeka često
dogodi neka neočekivana bolest ili nevolja koja ga odvede u nerješivu situaciju, očaj i
naposljetku smrt.

Matija Hlebar
Matija Hlebar, autor

Analogija koja potiču na razmišljanje i djelovanje

Često se pitam može li čovjek shvatiti da…

…onako kao što i on sam ima razne dijelove tijela (kožu, glavu, kosu, čelo, oči, obrve, uši, nos, usta, ruke, noge, prste, …), koji čine jednu manju funkcionalnu cjelinu,…

…tako i Zemlja ima svoje dijelove tijela (površinu, tlo, travu, livade, nizine, oranice, travnjake, pašnjake, polja, vodu, močvare, mora, oceane, ledenjake, šume, planine, …) koji, kad su zdravi, čine nama za život najvažniju funkcionalnu cjelinu. 

Shodno tome, pitam se i koliko će još dugo trajati ta beskonačna čovjekova neutaživa glad za prirodnim resursima potrebnim za zadovoljenje potreba globalnog potrošačkog društva?

Jedno od mojih pitanja je – može li čovjek, prije nego što postane prekasno za njegov vlastiti opstanak, shvatiti da je stanje kritično i da hitno mora postati obziran prema svom jedinom domu, odgovorno ga koristiti i čuvati za buduće generacije?  

Jesu li ljudi, oni koji su toliko obuzeti svojim kratkoročnim interesima i problemima, uopće i kadri i sposobni u pravom svjetlu prepoznati sve učestalija upozorenja koje nam Zemlja šalje u vidu goruće okolišne i klimatske, sveopće planetarne krize?

Ima li nade da čovjek shvati ozbiljnost situacije u kontekstu vlastitog zdravlja i opstanka?

Može li čovjek barem na tren osvijestiti kako se osjeća prilikom prehlade, bolova u određenom dijelu tijela (grlobolja, glavobolja) ili sasvim male ozljede (kad zagrebe kožu ili natuče prst)? Nije mu ugodno, trpi. Ili kako se osjeća kad mu tjelesna temperatura poraste za 1,5 ili 2 °C? Osjeća li se zdravo? 

Može li čovjek – iz perspektive vlastitog bolesnog stanja – zamisliti kako se „osjeća“ Zemlja u situaciji kad joj je prosječna temperatura već porasla za 1,2 °C u odnosu na normalnu temperaturu iz predindustrijskog razdoblja?

Mnogo je simptoma bolesne Zemlje, poput: 

  • dugih suša, potopa, uraganskih oluja, sada i izvan obiju Amerika, 
  • zagađenog zraka u čitavim gradovima (gdje svatko pametan nosi zaštitnu masku čim izađe iz stana),
  • u siječnju o.g. odlamanja od Antartike drugog najvećeg ledenjaka u povijesti (1550 km2) ili 
  • potpunog pomora ribljeg fonda u australskoj rijeci u ožujku o.g., zbog nedostatka kisika u vodi. Slika površine vode potpuno prekrivene bjelkastim trbusima ribe obišla je i užasnula svijet (Nije to prvi put; bilo je u Novom Zelandu…).

I da naša bolesna Zemlja, s povišenom temperaturom, mora nastaviti obavljati sve životne funkcije koje su neophodne za nju, ali i za održanje zdravlja čovjeka, svekolike flore i faune? Koliko će još Zemlja uzmoći pročišćavati zrak, vodu i tlo, proizvoditi hranu, održavati povoljnu klimu za život i opstanak čovjeka?

Foto: wirestock / Freepik

Zaključno

Obzirom na čovjekovu prirodu i navadu da sebe stavlja u centar svemira i sveg života na planetu Zemlji…i da sve ljude, bića i zbivanja oko sebe  prosuđuje prema svojim vrijednostima, stavovima, uvjerenjima, predrasudama, pretpostavkama, razmišljanjima i ponašanjima… kad ćemo se osposobiti za sagledavanje zdravlja čovjeka u kontekstu zdravlja Zemlje?

Odgovornost čovjeka za osobnu sigurnost i zdravlje u neraskidivoj je vezi i sa zdravljem Planeta! Kako to da ne umijemo povezati te dvije dimenzije i krenuti u trenutačnu akciju. Donekle znamo i odgovor: da, to je zbog čovjekove nesavršenosti i brojnih ograničenja! Iz nekog razloga (naše prirode), nas ljude stanje uopće puno ne „dira“ ovo vitalno u daljoj budućnosti (godina 2030., 2050.? Ta to je tako daleko!). 

S druge važnom nam se čini i ona neka posve beznačajna sitnica samo zato jer se događa i vidi odmah, danas. Mnogom je čovjeku bliži onaj njegov mali/veći današnji egoizam, negoli sve zajedništvo kao presudan uvjet budućnosti. Na žalost, ne umiju svi zaključiti kako je upravo to zajedništvo vodilo čovjeka kroz veličanstveno odmicanje od vlastite životinjske prirode ka umnom biću, uzvišenom homo sapiensu (ljudi su nekad bili tek životinje s pozicijom negdje u sredini hranidbenog lanca), gospodaru koji se bahati da može postati gospodarom Zemlje i svemira, koji ne shvaća da zdravlje i sudbina čovjeka izviru iz zdravlja Zemlje.

Eto, to mi se čini toliko važnim, da moram o tome i razmišljati i s vama dijeliti.

Imam osjećaj da se postojećim načinom života čovjek ubrzano približava tom neodredivom trenutku u svojoj povijesti i nedokučivoj točki „pucanja po šavovima“ prirodnih sustava Zemlje. I to me sve više brine i zaokuplja, potiče na zauzimanje aktivnog stava, pisanje, komunikaciju s drugima, na javno dijeljenje vlastitih promišljanja, slutnji, upitnika i spoznaja. Možda do razrješenja onog krajnjeg pitanja: biti ili ne biti? Ostati ili nestati?

Zdravlje Zemlje je krhko, krhko kao i ovo naše, jer smo u suštini jedno.

No, ipak, čini mi se da djelujemo…polako, mukotrpno. Sve veći broj ljudi se odaziva razumom i djelovanjem na dramu Zemlje, klimatsku i okolišnu. 

Da barem stignemo na vrijeme!

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)
U Koprivnici, 2. travnja 2023.

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

San o pameti: Oduzeto prije 40-ak godina, sad se vraća: pravo potrošača na kvalitetniji i popravljivi proizvod u EU. (Goran Tudor)

Objavio
Goran Tudor
-
Foto: gpointstudio / Freepik

I Biljana Borozan, i ja, i mnogi, mnogi slave – popravljivi proizvod. Mlada Šveđanka Greta Thunberg također, ali nije zadovoljna tempom akcija. A povod? Iznimno vrijedna direktiva u EU (u postupku usvajanja), reafirmira pravo potrošača na popravljivost i na dulje korištenje proizvoda.

Inicijativa EU Komisije u vidu Prijedloga o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe, svakako će pridonijeti afirmaciji održive potrošnje i poboljšati kružno gospodarstvo. Nametanje obveze proizvođačima /trgovcima da osiguraju kvalitetan servis tijekom i nakon jamstvenog roka, mijenja stanje. Jednako ili važnije u tome je implicite ugrađena premisa da se trebamo više služiti s onim što dobro služi, nasuprot stavu da je stvar dobra kad je nova ili u modi. 

U ozračju razmišljanja o tom novom zakonu i pobjedi Biljane Borozan i njezine skupine u Europskom parlamentu usnio sam san koji obrađuje stanje i mogućnosti na dosta širi način.

SAN O PAMETI
– VRAĆANJU RAZBORA I REAFIRMACIJI PRAVA POTROŠAČA NA DOBAR PROIZVOD
Proizvodi trebaju/mogu biti trajniji, dijelovi zamjenjivi pa će i svakog trošenja resursa i gomilanja otpada po svijetu biti manje! „Jeftina“ kvaliteta dugoročno je štetna svijetu. Nužna je preraspodjela svjetskog narodnog bogatstva, i s time povezano, razvoj nove srednje klase koja će si moći priuštiti kvalitetniju kupnju! „Ugrađeni kvarovi“, a da bi se u kraćem roku „izmuzlo“ još novca od kupca, jest neetična praksa i takvih bi proizvođača trebalo biti čim manje, pa i pritiskom i osudom! Naša civilizacija može živjeti itekako sretno (sretnije) s manje hedonizma i stvari uza se.

***

Proizvodi će ubuduće morati biti popravljiviji

Ne budu li takvi, samo će rasti naš otpad, a padati održivost! Naime, već i ova EU direktiva će potaći naredna, zahtjevnija, zakonska rješenja – pravo potrošača na kvalitetan, popravljiviji i trajniji proizvod! Ako ste mlađi među nama, možda ćete se začuditi kad čujete da se zakonom prisiljava proizvođače na – kvalitetu. Nije li samo po sebi normalno očekivati da se proizvod tijekom korištenja da popravljati! Nije, zapravo jest, ali nije! U „starom nenormalnom kao novonormalnom“ društvu, ukotvio se stav kako se stvari oko mene/na meni trebaju ubrzano zamjenjivati novima, čim se jednom pokvare ili moda na to pozove. Od servisera ste često čuli: „ To ne treba popravljati. Isplativije vam je kupiti novo!“. Formula je dugo funkcionirala: u 10-ak godina čovjek kupi dva (polu-kvalitetna) hladnjaka, a ne samo jedan (kvalitetan). Model je osmišljen pred 40-ak godina, kada su i globalizacija i neoliberalizam krenuli svijetom!

Naravno i dijelovi trebaju biti zamjenjivi i popravljivi, a ne samo (skupi) sklopovi! Krajem 20. st. izumljena je „spasonosna logika“ lego-kocaka. U tili čas zamijeni se čitav sklop ili čak čitava stvar! Popravljanje led-lustera, kompleksnog sklopa televizora, nečeg na automobilu, sata.. danas baš tako funkcionira. Naravno da nam to nameće golem otpad, a troši resurse. 

Trebamo reafirmirati profesiju servisera – razvijati nova zanimanja i sačuvati stara,  onih ljudi koji „umiju popraviti“. Popravka i prepravaka skoro da i nema. Servisni obrti su skoro nestali. U Hrvatskoj se (odnedavno) brzo razvijaju samo radnje za popravak i prepravak tekstila, što je za pozdraviti. I zna se zašto je tako – osiromašeni sloj nema novca za novo.

G. Tudor, autor – Rastoke u kasnu jesen

Može li se razdoblje trajanja proizvoda produljiti osjetno iznad jamstvenog roka?!

U pučanstvu i biznisu udomaćio se stav da je ekonomski vijek trajanja predmeta smije biti kratak, osjetno kraći nego u 60-im i 70-im. Pa zar vijek trajanja nekih marki/tipova nije danas samo malo dulji od jamstvenog roka?! „Ovi kuhinjski uređaji trajat će vam do desetak godina“, saopćio mi je neki dan prodavač za jednu marku hladnjaka. Koliko je nekad trajala Bosh perilica ili stari dobri televizor Grunding? Triput više od današnjih proizvoda! I bilo je moguće izvršiti i sasvim mali popravak na njima. Koliko traje uložak-nožić za brijanje (od onog najrazvikanijeg proizvođača na svijetu), ako kupite tzv. ekonomično pakiranje od 12 komada. Pet do sedam brijanja, nakon čega počne grebanje i čupanje, a nestane lakog skidanja dlačica. A koliko traje četkica za zube? Manje od mjesec dana!!!

A plansku ugradbu nekvalitenih rješenja i materijala, tzv „ugrađeni kvar“, treba brzo i ispravno prepoznavati. Pojedini proizvođači planiraju trajnost dijelova/sklopova na kraći rok, ne bi li se kupac naveo na brzo/brže vraćanje sa zahtjevom za popravak ili čak kupnju novog proizvoda. Takvo poslovanje radi protiv načela društveno odgovornog. 

Trajniji proizvodi omogućuju da se proizvod predaje od mene drugome, dalje na korištenje, iz ruke u ruku. Produljenje lanca korištenja postiže se na više načine: darivanjem, kupnjom second-hand , rentiranjem, dobrosusjedskom posudbom, zajedičkoj kupnji stroja i sl. 

Filozofija „4R“ fascinira svojom cjelovitošću. Reduce (smanji kupovinu) & Repair (popravi staro) & Reuse (omogući novu upotrebu proizvoda, na način da rabljeni proizvod prepustiš drugom; uložit ćeš i vrijeme i energiju da pronađeš osobu-budućeg korisnika. Tek na kraju punog vijeka korištenja – dolazi ono poznato Recycle – oporaba odbačenog proizvoda u novu sirovinu. Afirmirat će se uskoro i drugi Re.

Zašto moram biti vlasnik da bih bio korisnik? Zašto jedini vlasnik?

  • Ni jedan proizvod ne treba odbaciti u otpad, dok se ne iscrpe sve mogućnosti u traženju osobe koja bi ga rado preuzela na daljnje korištenje. 
  • Treba afirmirati filozofiju „uzastopnih vlasnika“ i „lanca dugog korištenja“; uvijek postoji neka druga osoba kojoj će rabljeni proizvod biti dovoljno dobar. 
  • I na kraju, ako se predmeti zajme, a ne kupuje, i tada će biti manje stvari na svijetu,. Posudba susjed susjedu, najam alata u Bauhausu, zajednička kupnja nečeg u krugu više prijatelja ili rodbine, zašto ne ?

Zašto je poticana i povećana potrošnja i proizvodanja toliko opstala, pola vijeka, bez pokušaja da suspregne?

Redukcija kvalitete donosi jeftiniju proizvodnju, a time i cjenovno prihvatljiviji proizvod. Osiromašeni srednji i niži sloj nema izbora, kupuje, kupuje ono jeftino jer mora! I unaprijed ga se „navine“ na požurenu drugu kupnju, jer nakon X vremena prvi proizvod se pokvari ili dođe nova moda. Planski isproducirani modni trendovi potiču stalnu kupnju novog i novog. „Robica za jedno ljeto“ popunjava nam izloge, štandove, kataloge – 100%! Nevjerojatne količine otpada prosljeđuju se tamo-nekome da ih pospremi, i što dalje od „naše kuće“. Još uvijek proizvođači ne haju mnogo za to, ali jednog dana morat će brinuti i za sve ono što ostaje iza potrošača njihove robe! 

Stalna težnja sektora gospodarstva ka povećanju rasta, prodaje i profita, sve više se pokazuje u punom blijedom svjetlu, popraćena sa previše negativnih nus-efekata. Mjerenje blagostanja nacije kroz kriterij (obaveznog) rasta BDP, nije dostatno, i krivo je, jer ne govori ništa o pravom holističkom blagostanju sreći čovjeka.

Posljedice po održivost su prevelike 

Gomile i gomile… goleme količine otpada naslagane su po svijetu, nemilosrdno odmiče „raubanje“ resursa Zemlje i jeftinog rada milijardi Zemljana. 

I zato je donošenje ovog EU zakona toliko važno, jer naznačuje nove, posve drugačije filozofije! 

Možda je ovo san kojeg ću opet jednom za pet ili godina sanjati. Ali neka. Kako je kazao Oscar Wilde: „sanjari vide zoru prije drugih.“

Za dobar život ne treba nam mnogo. A i bez toga bi nekako prošli.
(Dušan Radović, kultni beogradski radijski voditelj, od prije 50-ak godina)

Goran Tudor
Urednik portala, pokretač projekata i promotor DOP i OR, poduzetnik, menadžer, višestruki autor, volonter i dobrotvor

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Dva nova zakona EU, za potrošače dobro: suzbijanje proizvoljnih eko-informacija o proizvodu i pravo na popravak proizvoda

Objavio
Odgovorno
-
Evropska komisija
Foto: Dimitris Vetsikas / Pixabay

Europska komisija poduzela je u srijedu, 22.03.23. korak prema boljoj zaštiti potrošača u EU, predlažući dva nova zakona: za rješavanje nejasnih i obmanjujućih ekoloških tvrdnji i promicanje popravka proizvoda.

Prema Prijedlogu Direktive o novim pravilima o dokazivanju zelenih tvrdnji, potrošači će dobiti veću jasnoću i pouzdanost, te kvalitetnije informacije za odabir ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga. Tvrtke će također imati koristi jer će potrošači lakše prepoznati i nagraditi one koji se istinski trude poboljšati ekološku održivost svojih proizvoda. To bi im trebalo omogućiti povećane prodaje bez nepoštene konkurencije. Na taj će način prijedlog pomoći uspostaviti jednake uvjete za sve kada je riječ o informacijama o ekološkoj učinkovitosti proizvoda.

Ovaj zakonski prijedlog nadopunjuje prijedlog iz ožujka 2022. o ‘osnaživanju potrošača za zeleni prijelaz’ pružanjem specifičnijih pravila o ekološkim tvrdnjama, uz opću zabranu obmanjujućeg oglašavanja. Predložena direktiva predstavljena je zajedno s prijedlogom o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe, što će također pridonijeti održivoj potrošnji i poboljšati kružno gospodarstvo.

Kružno gospodarstvo u EU

Riječ je o trećem paketu prijedloga o kružnom gospodarstvu. Prvi i drugi paket kružnog gospodarstva usvojeni su u ožujku i studenom 2022. Prvi paket uključivao je novu predloženu Uredbu o ekodizajnu za održive proizvode, Strategiju EU-a za održivi i kružni tekstil i predloženu Direktivu o zaštiti potrošača o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Drugi paket uključivao je prijedloge Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, komunikaciju o biorazgradivoj plastici, plastici na biološkoj osnovi i kompostirajućoj plastici te predloženu Uredbu o certificiranju EU-a za uklanjanje ugljika. 

Pouzdane, usporedive i provjerljive informacije za potrošače

Studija Komisije iz 2020. istaknula je da je 53,3% ispitanih ekoloških tvrdnji u EU bilo nejasno, obmanjujuće ili neutemeljeno, a 40% ih je bilo nepotkrijepljeno. Nepostojanje zajedničkih pravila za tvrtke koje iznose dobrovoljne ekološke tvrdnje dovodi do ‘greenwashinga’ i stvara nejednake uvjete na tržištu EU-a, na štetu istinski održivih tvrtki.

Greenwashing – forsiranje ili zlouporaba zelenog imidža radi egoistične koristi kompanija

Prema prijedlogu, kada se tvrtke odluče za ‘zelenu tvrdnju’ o svojim proizvodima ili uslugama, morat će poštovati minimalne norme o tome kako potkrijepljuju te tvrdnje i kako ih komuniciraju.

Prijedlog cilja na eksplicitne tvrdnje, kao što su, na primjer: ‘majica od recikliranih plastičnih boca’, ‘isporuka uz naknadu CO2’, ‘ambalaža od 30% reciklirane plastike’ ili ‘krema za sunčanje prihvatljiva za oceane’. Također se nastoji uhvatiti u koštac s proliferacijom oznaka, kao i novih javnih i privatnih oznaka zaštite okoliša. Pokriva sve dobrovoljne tvrdnje o utjecajima na okoliš, aspektima ili izvedbi proizvoda, usluge ili samog trgovca. Međutim, isključuje tvrdnje koje su obuhvaćene postojećim pravilima EU-a, kao što je EU Ecolabel ili logo organske hrane, jer postojeći zakoni već osiguravaju da su te regulirane tvrdnje pouzdane.

Prije nego što tvrtke potrošačima priopće bilo koju od obuhvaćenih vrsta ‘zelenih tvrdnji’, takve će tvrdnje morati biti neovisno provjerene i dokazane znanstvenim dokazima. Kao dio znanstvene analize, tvrtke će identificirati utjecaje na okoliš koji su stvarno relevantni za njihov proizvod, kao i identificirati sve moguće kompromise, kako bi dale potpunu i točnu sliku.

Jasna i usklađena pravila i oznake

Nekoliko pravila će osigurati da se zahtjevi jasno komuniciraju. Na primjer, tvrdnje ili oznake koje koriste agregirano ocjenjivanje ukupnog utjecaja proizvoda na okoliš više neće biti dopuštene, osim ako nisu postavljene u pravilima EU-a. Ako se proizvodi ili organizacije uspoređuju s drugima, takve se usporedbe trebaju temeljiti na ekvivalentnim informacijama i podacima.

Prijedlogom će se regulirati i oznake zaštite okoliša. Trenutno postoji najmanje 230 različitih oznaka i postoje dokazi da to dovodi do zbunjenosti i nepovjerenja potrošača. Kako bi se kontroliralo širenje takvih oznaka, novi javni sustavi označavanja neće biti dopušteni, osim ako nisu razvijeni na razini EU-a, a svaki novi privatni sustav morat će pokazati veću ekološku ambiciju od postojećih i dobiti prethodno odobrenje da bi bio dopušten. Postoje detaljna pravila o oznakama zaštite okoliša općenito: one također moraju biti pouzdane, transparentne, neovisno provjerene i redovito pregledavane.

Pravo na popravak proizvoda

Inicijativom „pravo na popravak” dopunjuje se više drugih prijedloga Komisije za održivu potrošnju tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, čime se uspostavlja okvir za istinsko pravo na popravak u cijelom EU-u.

Tijekom posljednjih desetljeća često smo neispravne proizvode zamjenjivali umjesto da ih popravimo, a potrošači nisu imali dovoljan poticaj da ih poprave nakon isteka jamstva. Sad će se potrošačima popravak olakšati i učiniti isplativijim nego kupnja novog proizvoda. Osim toga, veća potražnja potaknut će oporavak sektora popravaka, a proizvođači i prodavatelji imat će poticaj za razvijanje održivijih poslovnih modela.

Rasprava: Može li Europa, prva u svijetu, natjerati proizvođače na novu politiku proizvoda

Beč podržava popravak stvari, a ne kupnju novih

Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da 77 % Europljana smatra da su i oni odgovorni za ograničavanje klimatskih promjena. Godišnje u EU nastane 35 milijuna tona otpada i 261 milijun tona emisija stakleničkih plinova, a odbaci se 30 milijuna tona resursa. Procjenjuje se da se godišnje potroši 12 milijardi eura na nove uređaje iako su se stari mogli popraviti. Stoga se na temelju ove inicijative u EU očekuje rast ulaganja u iznosu od 4,8 milijardi eura.

Pokušaj je to EU-a da poveća svijest europskih potrošača o mogućnostima popravka, što je ključno za kružno gospodarstvo. Nevladine organizacije posebno pozdravljaju obvezu svake države članice da stvori internetsku platformu s popisom servisera, obnavljača i kupaca rabljenih uređaja. Takav registar pomoći će potrošačima da lakše nađu opcije za popravak, pojednostaviti kružno ponašanje i legitimizirati ulogu neovisnih servisera.

Ovaj će prijedlog doprinijeti postizanju cilja Europske komisije da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. To se može ostvariti samo ako potrošnja i proizvodnja postanu održivije.

DOBRA HRVATSKA

Dan narcisa – upozorava na važnost prevencije jedne od najčešćih smrtonosnih bolesti u žena

Objavio
Odgovorno
-
Dan narcisa
Foto: Erika Varga / Pixabay

Narcisa, proljetnica koja simbolizira nadu i buđenje novoga života, postala je zaštitni znak borbe protiv raka dojke. Prenosi nam poruku o važnosti redovitih pregleda i ranog otkrivanja ove bolesti. Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju, kada su šanse za izlječenje i preživljenje mnogo veće.

Već tradicionalno, svake prve subote proljeća, obilježava se Dan narcisa. To je spoj humanitarne akcije i javnozdravstvene kampanje, koji je pokrenula Hrvatska liga protiv raka. Cilj akcije je podizanje svijesti o važnosti preventivnih pregleda dojki u svrhu ranog otkrivanja raka dojke i, posljedično, smanjenja smrtnosti. Tog se dana prodaju narcise, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Ova manifestacija održava se pod zajedničkim sloganom u svim gradovima Hrvatske koji imaju klubove žena liječenih i operiranih na dojci.

Akcija Dan narcisa upozorava na važnost prevencije jedne od najčešćih smrtonosnih bolesti u žena – raka dojke.

29. Dan narcisa na Trgu bana Jelačića i na Cvjetnom trgu

Hrvatska liga protiv raka, Grad Zagreb i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pozivaju sve građane da im se pridruže na 29. Danu narcisa u subotu, 22. ožujka od 10.00 do 13.00 sati kao i u drugim brojnim mjestima diljem Hrvatske.  Više…

U proteklih gotovo 29 godina napravljeni su značajni pomaci u podizanju svijesti žena, ali i cjelokupne javnosti o izazovu raka dojke, no uvijek ima mjesta za unapređenje, stoga je ovo poziv i prilika svim institucijama, udrugama i pojedincima da se aktivno uključe.

Dan narcisa - Zagreb, 2015.
Foto: Grad Zagreb

Statistika

Već dulje vremena rak dojke ubrajamo u vodeće uzroke raka u žena po pojavnosti i smrtnosti. Iako se najčešće pojavljuje u žena iznad pedesete godine života, mogu oboljeti i znatno mlađe žene, ali i muškarci. Prema posljednjim dostupnim podatcima Registra za rak HZJZ-a, za 2022. godinu, u gradu Zagrebu su zabilježene 693 novooboljele žene, a u Republici Hrvatskoj njih 3.088. Sukladno podatcima o smrtnosti u Zagrebu je od raka dojke u istoj godini umrlo 146 žena, dok je u RH umrlo njih 647.

Čimbenici rizika povezani s nastankom i razvojem raka dojke su: dob, prva menstruacija prije 12. godine, zadnja menstruacija iza 50. godine života, genetski (rak dojke u obitelji), nerađanje ili pak rađanje prvog djeteta iza 30. godine. Uz prethodno navedene, postoji i čitav niz čimbenika kojima se izlažemo tijekom života, a to su: neujednačena prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, neprimjerena konzumacija alkohola i stres. Na iste, uz malo truda i volje, možemo utjecati te tako očuvati vlastito zdravlje.

Dan narcisa je prilika da se podsjetimo kako je potrebno na vrijeme početi brinuti o svom zdravlju, ali i u većoj mjeri pomoći onima koji su već oboljeli.

DOBRA HRVATSKA

Sat za planet Zemlju – Pridruži se!

Objavio
Odgovorno
-

Sat za planet Zemlju jednostavna je ideja koja je brzo postala globalni događaj. Na jedan sat posljednje subote u ožujku u 20.30 po lokalnom vremenu, milijuni ljudi širom svijeta isključuju svjetla kako bi simbolički izrazili podršku Zemlji.

Sat za planet Zemlju (Earth Hour) je velika globalna kampanja zaštite klime i okoliša koju je pokrenuo World Wide Fund for Nature. Prva kampanja održana je 31. ožujka 2007. u Australiji, a organizirao ju je WWF zajedno s tabloidom The Sydney Morning Herald. Više od 2,2 milijuna australskih kućanstava sudjelovalo je u toj prvoj kampanji te gašenjem svjetla u svojim domovima na sat vremena poslalo poruku o nužnosti zaštite klime.

Već sljedeće godine kampanji se pridružio ogroman broj zemalja i gradova diljem svijeta. Danas je Sat za planet Zemlju najveća globalna kampanja za zaštitu klime i okoliša u svijetu.

Misija kampanje – Sat za planet Zemlju

U srži kampanje je ideja: 60 minuta tame – kako bi drugi mogli vidjeti svjetlo.

Bitan saveznik protiv klimatske krize je priroda. Pa ipak, prirodu konstantno ugrožavamo i gubimo alarmantnom brzinom. Izlažući biljne i životinjske vrste opasnosti od izumiranja i stavljamo čovječanstvo u ozbiljnu opasnost ugrožavajući svoje domove i pristup osnovnim potrepštinama kao što su hrana, čista voda i okoliš pogodan za život. Stoga hitno moramo dati prioritet oporavku prirode uz oporavak klime, s ciljem da do 2030. ovo desetljeće završimo s više prirode nego što smo ga započeli, a ne s manje.

Pa gdje se tu uklapa Sat za planet Zemlju? Usred užurbanosti našeg svakodnevnog života lako je previdjeti klimatske i prirodne krize s kojima se suočavamo. Stoga je cilj kampanje – biti globalni podsjetnik na važnost našeg planeta, potrebu da ga zaštitimo i upozoriti kako malo vremena imamo za to.

Nakon godine s brojnim vremenskim nepogodama, energetskom krizom temeljenom na ovisnosti o fosilnim gorivima te ratovima i globalnim geopolitičkim promjenama, kampanja za 2023. izuzetno je važna. Sat za planet Zemlju poziva na odlučnije mjere za zaštitu klime, jer klimatska kriza ne čeka.

Sat za planet Zemlju
#BiggestHourForEarth

Pridružite se!

Svake godine ljudi diljem svijeta zajedno odbrojavaju kako bi proslavili Sat za planet Zemlju i poduzeli jednu legendarnu akciju: ugasili svjetla. Zvuči jednostavno, no značenje  je mnogo veće. To je simbol jedinstva. To je simbol nade. To je demonstracija snage kolektivnog djelovanja za zajedničku budućnost i budućnost planeta.

Akciju pratite na WWF Hrvatska.

Pridružite se i vi ove subote ––—najvećem satu za Zemlju. Ugasite svjetla i provedite 60 minuta čineći nešto pozitivno za naš planet:

  • Saznajte više o našem planetu – Malo dodatnog znanja može mnogo doprinijeti – svjesnost je ipak prvi korak prije akcije. Stoga provedite sat produbljujući svoje razumijevanje našeg planeta, prijetnji s kojima se suočavamo i onoga što možete učiniti da pomognete!
    Naš prijedlog – pročitajte: Iskoristimo novi duh i pokažimo zahvalnost Zemlji
  • Ponovno se povežite s našim planetom – Provođenje vremena u prirodi jedan je od najboljih načina da cijenite naš planet i dobijete inspiraciju da ga zaštitite – stoga krenite van sa svojim prijateljima i obitelji!
    Naš prijedlog: Doživimo Hrvatsku, hodom!
  • Obnovite naš planet – Oznojite se i zaprljajte ruke šezdeset minuta kako bi naš planet ostao čist i zelen! – Inspirirajte se
  • Nadahnite druge da se brinu za naš planet – ovu kampanju su uvijek pokretali ljudi – i ne morate biti Greta Thunberg ili David Attenborough da biste inspirirali druge na djelovanje. Bilo da krenete s prijateljem, partnerom, vašom djecom ili vašom zajednicom, vi igrate ključnu ulogu u tome da se 8 milijardi ljudi počne više brinuti o našem planetu! – Postanite suradnik odgovorno.hr
  • Prisustvujte događaju Sat za planet Zemlju – Proslavite sa svojom zajednicom – virtualno ili osobno – i budite dio #BiggestHourForEarth, bez obzira gdje se nalazite u svijetu!
  • Organizirajte prigodni događaj i uključite svoju zajednicu – Sat za planet Zemlju svoju je snagu oduvijek crpio iz ljudi. Okupljajući svoju zajednicu – bilo virtualno ili fizički – možete pomoći u stvaranju #BiggestHourForEarth!

Dobra Hrvatska

Svjetski dan meteorologije: Budućnost vremena, klime i vode kroz generacije

Objavio
Odgovorno
-
WMD 2023

Svjetski dan meteorologije obilježava se svake godine 23. ožujka. Datum je određen u spomen na 23. ožujka 1950. godine, kada je u Ženevi službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Ovim danom obilježava se bitan doprinos nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi sigurnosti i dobrobiti društva.

WMO je međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Osnovana je s ciljem osiguranja globalne suradnje na opažanju vremeskih prilika i brze razmjene meteoroloških informacija. Osim toga WMO, u suradnji s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, ima veliki udio u osiguranju hrane za svjetsko pučanstvo, kao i za zadovoljavanje zahtjeva za slatkom vodom kućanstava, poljodjelstva, industrije i drugog.

Jedinstvena mreža, koju čine tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meterološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara, skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih informacija na dan i izrađuje 2000 vremenskih karata.

Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se učlanila u WMO u studenome 1992.

Što je meteorologija

Meteorologijom nazivamo znanstveno proučavanje atmosfere koje omogućuje prognozu vremena. Iako pokušaji progniziranja vremenskih uvjeta traju vjerojatno od kada je čovjek prisutan na Zemlji, znanstveni pristup mjerenja uz pomoć instrumenata zamjećuje se tek u 18. stoljeću. Zanimljivo je da su meteorološki instrumenati poput termometra, barometra, hidrometra, mjerača vjetra i kiše, izumljeni već krajem 16. stoljeća. Trebalo je nekoliko desetljeća da se te instrumente počne koristiti za sustavno promatranja i bilježenje vremena. Uporabom računala i satelita od druge polovice 20. stoljeća, meteorologia je poprimila neke sasvim nove razmjere. Pročitajte više: Moderna numerička vremenska prognoza slavi 70 godina…

Praćenje klimatskih promjena

Upravo su podaci WMO-a iz mreža posebnih meteorološko-ekologijskih postaja za mjerenje ozona, stakleničkih plinova i aerosola omogućili uzbunjivanje svjetske javnosti o mogućim, umjetno izazvanim globalnim promjenama klime. WMO je već 1975. izdao prvu znanstvenu objavu o promjenama ozonske ovojnice koja je bila preteča Bečkoj konvenciji, Montrealskom protokolu i njegovim naknadnim dopunama. Na poticaj Prve svjetske konferencije o klimi, održane 1976., tri godine kasnije ustanovljen je izvanredno važan Svjetski klimatski program.

Teme obilježavanja Svjetskog dana meteorologije

Od 1961. Svjetska meteorološka organizacija obilježava Svjetski dan meteorologije s drugom temom za svaku godinu. Odabrane teme odražavaju aktualna pitanja vezana uz vrijeme, klimu ili vodu.

Tema za 2022. bila je “Rano upozorenje i rana akcija” s naglaskom je na vitalnoj važnosti hidrometeoroloških i klimatskih informacija u svrhu smanjenja rizika od katastrofe.  –Vrijeme, klima i vodni ekstremi postaju sve češći i intenzivniji u mnogim dijelovima svijeta kao posljedica klimatskih promjena. Izloženiji smo više nego ikad brojnim katastrofama koje se pogoršavaju kao rezultat povećanja populacije, urbanizacije i degradacije okoliša. Vremenske prognoze koje nam govore kakvo će vrijeme biti više nam nisu dovoljne. Prognoze orijentirane na učinak, koje će javnost informirati o onome što će to vrijeme učiniti, presudne su u spašavanju ljudskih života i imovine. Unatoč tome, svaka treća osoba još uvijek nije adekvatno informirana sustavima ranog upozorenja.

Dobra je vijest da je brzi znanstveni i tehnološki napredak uvelike poboljšao točnost vremenske prognoze i ranih upozorenja koja spašavaju živote. Velike količine podataka razmjenjuju se među širom zajednicom slobodnije nego ikad prije, a tu su i novi alati koji uključuju strojno učenje i umjetnu inteligenciju. Ostvaren je značajan napredak u praćenju, simulaciji i projiciranju globalne klime u svrhu podrške donošenju odluka.

Budućnost vremena, klime i vode kroz generacije – tema za 2023.

Živimo na međusobno povezanoj planeti. Dijelimo jednu Zemlju, s jednom atmosferom i jednim oceanom. Naše vrijeme, klima i vodeni ciklus ne poznaju nacionalne ili političke granice. Međunarodna suradnja je neophodna.

Međunarodna meteorološka organizacija (IMO) – preteča Svjetske meteorološke organizacije – osnovana je 1873. godine u doba kada je zagađenje uzrokovano industrijskim i ljudskim aktivnostima bilo na samom početku.

Svjetski meteorološki dan 2023. obilježava se tijekom 150. obljetnice IMO-WMO-a. Ističe prošla postignuća, sadašnji napredak i budući potencijal – od telegrafa s kraja 19. stoljeća i pomorskih prognoza do superračunala i svemirske tehnologije.

Ova obljetnica također služi kao podsjetnik na našu klimu koja se mijenja. Prosječna globalna temperatura danas je viša za više od 1°C u usporedbi s prije 150 godina. Naše vrijeme je ekstremnije, naš ocean je topliji i kiseliji, razina mora je porasla, a ledenjaci i led se tope. Brzina promjena se ubrzava. Sada trebamo hitnu akciju kako bismo smanjili emisije i osigurali da buduće generacije mogu preživjeti i napredovati na našem planetu.

Naše vrijeme, klima i vodeni ciklus bit će drugačiji u budućnosti nego u prošlosti. Vremenske, klimatske i hidrološke usluge pomoći će nam da se uhvatimo u koštac s povezanim izazovima i iskoristimo prilike.

DOBRA HRVATSKA

Odgovoran građanin: Boravak u prirodi radost je, ali i test društvene odgovornosti. Nekoliko stručaka proljetnica, visibaba ili ljubičica… može vas koštati i 200.000 kuna.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Prva proljetnica, kukurijek; Foto: G. Tudor
Prva proljetnica, kukurijek; Foto: G. Tudor

Pazite koliko ćete cvjetova proljetnica ubrati! Najbolje za sve – ne berite. 

Zaštitimo prve proljetnice i autohtono cvijeće od sebe samih. Pustimo te čudesne cvjetove da se odmaraju u miru svog iskonskog doma. Ne berimo ih isuviše, a neke nikako… Jer njih štiti i zakon. Divimo se, pomirišimo, fotkajmo.. i neka na tome ostane. Svako uzimanje iz prirode izravno utječe na njihovu održivost. 

Doživimo Hrvatsku, hodom! Manje Googla, više prirode! Koliko ste hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode obišli?

Visibabe

Mnoge su biljke zaštićene, odredbe Zakona su jasne i represivne. S buđenjem proljeća, puno je hodača i izletnika po brdima i livadama, uz vode, koji iz neznanja ili ne, posežu za nedopuštenim praksama koje su kažnjive. Zbog nježnog i atraktivnog izgleda PRVIH PROLJETNICA, mnogi ljudi ih često požele ubrati, a neki i trgovati. Ali pazite: Uberete li nekoliko stručaka više visibaba ili, na primjer, ljubičice, mogli biste biti kažnjeni s 25.000 do 200 tisuća kuna. Iz Državnog inspektorata upozoravaju kako su za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade i prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisane novčane kazne.

Ljubičica

Poručuju nam da kao osviješteni građani, poštujemo prirodu. Kažu: „Pazite koliko ćete cvjetova ubrati!“. Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisani su posebni uvjeti i zapriječene ozbiljne novčane kazne.

Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica npr. velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca  (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje mora se ishoditi rješenje Ministarstva.

Sakupljanje za osobne potrebe – postoje granice!

Pasji zub

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.

Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. 

S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.

Kazne za branje u svrhu prerade i trgovanja zavičajnih divljih vrsta

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana je novčana kazna u iznosu:

Drijemovac
  • od 25.000,00 do 200.000,00 kn za pravnu osobu, 
  • od 7.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te 
  • od 10.000,00 do 40.000,00 kn za fizičku osobu obrtnika.

Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.

Rreferenca: Državni inspektorat OVDJE

Fotografije preuzete sa TRIS.

DOBRA HRVATSKA
MA/GT

Serijal „Pogledaj ambalažu“: Prelaskom na meku ambalažu INA MAZIVA smanjila upotrebu plastike za 70 posto

Objavio
Odgovorno
-

Ususret Europskom tjednu održivog razvoja, prošle godine u rujnu, tvrtka INA Maziva predstavila je vrijedan projekt održive (održivije) ambalaže, potvrđujući time još jednom svoju ekološku osviještenost. Tvrtka je smanjila količinu plastike potrebne za pakiranje vlastitih proizvoda. Ujedno, ponudom inovativnih rješenja na tržištu potiče i druge da čine isto u Hrvatskoj i svijetu.

Prvi na tržištu

INA MAZIVA prva je kompanija na domaćem tržištu koja je pokrenula proizvodnju proizvoda u mekim pakiranjima, a osim što u meka pakiranja puni vlastite proizvode, uslugu punjenja nudi i kupcima koji žele na tržište plasirati vlastitu robnu marku, uz brendiranje ambalaže po želji. U skladu s novim i modernim trendovima prilagodili su strategiju punjenja proizvoda u ambalažu te su u jednom dijelu proizvodnog asortimana kanistre zamijenili mekim pakiranjima. Novim modernim pakiranjem smanjena je upotreba plastike za čak 70 posto, čime INA MAZIVA potvrđuju ekološku osviještenost i održivi smjer poslovanja zacrtan u strategiji INA Grupe. 

Proizvod u mekom pakiranju nakon upotrebe se smota i odloži u za to predviđenu kantu, pri čemu ne zauzima mnogo prostora. Logistički promatrano, proizvod je prihvatljiviji jer se 1000 vrećica prevozi u dvije kartonske kutije, a 1000 kantica u šleperu pa je samim time transport kantica skuplji. Svaka je vrećica prazna površina na kojoj se vizualno mogu iskazati sve želje proizvođača, tj. kupcu se mogu pružiti sve potrebne informacije. Proizvodni strojevi koje upotrebljavaju u INA Mazivima moderni su i potpuno zadovoljavaju trenutne potrebe te omogućuje da uz svoje proizvode i drugim kompanijama nude uslugu punjenja mekih pakiranja, čime i te kompanije direktno doprinose smanjenju plastike u svojem poslovanju.

INA MAZIVA je isporučila i prvu veliku količinu personaliziranih mekih pakiranja u šest inozemnih tržišta. 

INA Maziva - ambalaza
Proizvod u mekom pakiranju nakon upotrebe se smota i odloži u za to predviđenu kantu, pri čemu ne zauzima mnogo prostora. / Foto: INA Maziva

U planu i novi ekološki čišći proizvodi

Zoran Škrobonja, direktor INA MAZIVA kaže da je od ideje do provedbe prošlo otprilike godinu dana.

„Osnovni je cilj bio smanjiti potrošnju plastike u ambalaži i na tržište plasirati moderno pakiranje vodeći pritom brigu o okolišu. Ovim potezom udio plastike u proizvodnji smanjen je za čak 70 posto pa smo samo u prošloj godini na tržište plasirali 35 tona manje plastike. Tim naših stručnjaka prihvatio je ovaj izazov s oduševljenjem i na kraju smo pokrenuli pozitivnu priču za koju vjerujemo da će biti inspiracija i poticaj i ostalim kompanijama”, izjavio je Škrobonja dodavši da u INA Mazivima ne planiraju stati sa sličnim inicijativama jer uvijek postoji prostor za razvojem.

INA Maziva tim
Foto: Zoran Škrobonja, direktor INA MAZIVA s djelatnicima / INA Maziva

Inina tradicija u proizvodnji mazivih ulja i masti počela je još davne 1883. godine pa INA MAZIVA pripadaju omanjoj skupini najstarijih proizvođača maziva u ovom dijelu Europe. Svoje proizvode miješa u vlastitim pogonima (pogoni mješaonice, masti i aditiva) u skladu s visokim standardima koje im omogućuje vlastiti stručni tim Razvoja i kontrole kvalitete. 

„To u punoj mjeri uspijevamo, a uvjereni smo da ćemo se i ubuduće moći pohvaliti još boljim svojstvima ne samo postojećih, nego i novih proizvoda“, zaključuje Zoran Škrobonja.

DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr

1...656667...182Stranica 66 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z