Ja, Đurđica Orepić – Ironwoman: „U pedesetoj istrčah svoj prvi triatlon… Onda utrčah među najbolje u svijetu.“

Foto: Đurđica Orepić

Zovem se Đurđica Orepić. Rođena sam 30. svibnja 1964. na otoku Rabu. Majka sam troje djece, poduzetnica već 26 godina. Sve do svoje 47. godine jedini „sport“ na koji sam bila spremna bio je shoping i slično. Putovanja i lijepe stvarčice bile su moj hobi. No kako to već u životu biva ˗ nikad ne reci nikad. 

(Nakon što pročitate ovaj tekst kliknite na drugi, povezani, da zaokružite kompletnu priču o Đurđici – Ironwoman)

Slučajno koje to nije. Klik za promjene! Bila sam spremna. 

Kao potpuni antisportaš, bez sportskih tenisica u ormaru, jedne sam zimske večeri na proslavi Vincekova u Krauthakerovoj vinskoj kleti u Kutjevu, negdje oko ponoći, prihvatila „pijanu“ okladu da ću u rujnu te 2011. istrčati cijeli „Marathon du Medoc“, najljepši i najpoznatiji vinski maraton na svijetu, koji prolazi kroz 23 vinske postaje u Francuskoj. Onako veseli, mnogi oko mene prihvatili su izazov, ali sutradan u podne jedino sam ja odlučila ne pogaziti riječ i pokušati savladati tih „strašnih i neshvatljivih 42.195 metara“! Do tada sam znala pretrčati možda tek koji isprekidani kilometrić na onima uvijek iznova započinjanim proljetnim rekreacijama „za bolju liniju“. Na koncu, ispalo je da je taj moj prvi maraton u Medocu bio inicijacija – priključenje jednoj novoj vrsti života;   promijenila sam sav moj dotadašnji životni stil. Od tada je svako moje putovanje bilo povezano s nekim od svjetskih maratona. 

Prvi pravi podvizi – 18 mjeseci nakon što obuh tenisice 

U godinu i pol dana od početka istrčala sam deset pravih maratona: Barcelona, Pariz, Valencia, Roterdam, New York, San Sebastian, Tromso – Sjeverni pol… i dvadesetak polumaratona. Sve te utrke bile su mi velik izazov: biti sve brža, uživati u energiji tisuća trkača koji teže cilju ˗ 42.195 metara! Sve je ispalo i ljepše jer sam svojom strašću odmah zarazila i svog partnera, dragog Ivicu (Matoševića, istarskog vinara), koji je također počeo trčati i hrabro me pratio na četiri maratona. 

Onda je došao Dugi triatlon ˗ Poreč 2013! „Što je to?“, pitala sam se stojeći pred plakatom za „Dugi triatlon“ i čitajući o tome nešto na društvenim mrežama. Proguglala sam – što je to triatlon, i izazov se pojavio, odluka je već kuckala u mojoj glavi. To ljeto naučila sam ispravno plivati kraul, no sljedeći mi je problem bio još veći. Cestovnu brzinsku biciklističku utrku dotad nikad nisam ni vidjela; dapače, ježila sam se već gledajući bicikliste na cesti u njihovim uskim, pripijenim odijelima i tankim biciklima. Petnaest dana prije porečke utrke Ivica me uvjerio da ja to mogu i otišli smo u Ljubljanu te na čudenje prodavača kupili svu potrebnu profesionalnu opremu za bicikliranje. Počelo je učenje vožnje bicikla s 33 brzine. Četiri puta sam pala, zakačivši se tenisicama o bicikl, naravno sve pred publikom, a jedan me je automobil srušio na kružnom toku. Nakon sedam dana treninga rekla sam si: Dju, to je to! Pokušat ću, valjda neću poginuti. U svome gradu odradih sve po planu! Čitavih 1,9 kilometara swima, 90 kilometara bajka i 21 kilometar trčanja. Bilo je užasno, bilo je uzbudljivo, inat je pobjeđivao strah od potpunog odustajanja i poniženja. Nakon plivanja jedva sam disala, nakon dionice bajka, gdje sam bila uvjerljivo zadnja, zbog grčeva i boli u kukovima uopće nisam mogla stajati na nogama. Zalivena suzama koje su se kotrljale niz moje obraze, uspjela sam uhvatiti ritam u dionici trčanja.Tu se moja upornost isplatila: ušla sam u cilj kao treća u kategoriji. Otkrivala sam novu sebe, novu Dju. Nakon ovog iskustva čvrsto sam odlučila – ostat ću na maratonu jer triatlon nije za normalne ljude; osjećala sam se kao da me pregazio šleper, i to nekoliko puta!

Sljedeće godine na našem putovanju kroz Australiju, posmatrajući natjecanje triatlonaca, ponovno sam postala svjesna ljepote i izazova toga ekstremnog sporta. Po povratku kući našla sam trenera i avantura života je počela. Iste godine, 28. rujna 2014., sudjelovala sam na svome prvom triatlonu na Mallorci – Ironmanu, najnapornijoj utrci na svijetu. 

Ironman, najnapornija utrka na svijetu! Moj test hrabrosti i sposobnosti.

To je utrka izdržljivosti, u svemu. Moraš pobijediti sebei druge. Naziv sve govori: željezni čovjek ! Plivanje 3,8, bicikliranje 180 te 42 kilometra kompletnog maratona! Bio je to izazov koji se teško opisuje riječima. Noć uoči uopće nisam spavala, izašli smo iz soba u četiri sata ujutro. Zajednički plivački start 3000 triatlonaca bio je „gladijatorski“, a nas žena samo deset posto. Niti sto metara od starta bila sam potopljena mnoštvom uzgibanih tijela. No pravi šok dogodio se nakon 500 metara – odjednom osjetih strašnu bol u predjelu sljepoočnice, kao elektrošok, uz jak bljesak pred očima… Bila je to meduza koja se zalijepila preko pola moga lica…totalni šok i panika… sekunde traju kao sati… pomislih, mrtva sam, naći će me možda negdje iduće jutro! No tada se u meni probudi ona hrabra Ironwoman ˗ kidam meduzu i bacam je mahnito preko sebe, ona pada u gomilu iza. Nastavljam plivati, puna adrenalina, izlazim iz mora, lice opečeno, i ja to itekako osjećam, trčim do prostora gdje čekaju bicikli… Liječnik-volonter ulazi u šator i pokušava me odvući u priručnu ambulantu da mi namažu opekotinu, ali ja stavljam kacigu, u sekundi oblačim tenisice za bajk … otrgnem se i krenem na vožnju dugu 180 kilometara. Mislim si kasnije, bilo bi bolje da me onaj doktor sanirao… Na stotom kilometru jedno oko mi se potpuno zatvorilo. Boljelo je no ja sam odlučila pjevušiti jer mi se to činilo bolje od plača i zapomaganja. Jak vjetar i užasno duga završna uzbrdica na planinu (15 kilometara) obrušili su se na onaj moj pozitivan stav: „da, ja to mogu“. Siđem s bicikla totalno iscrpljena, dolazim na prijelaznu postaju , gdje počinje dionica trčanja. Gledam junake oko sebe i govorim si: „Pa svi prolaze isto što i ti… Došla si ovdje nakon osam mjeseci treninga i priprema odraditi najekstremniji sport, svojom voljom, vjerom i podrškom najbližih… I što očekuješ, massage, relaxing? Hello, ovo je faking Ironman, diži dupe i trči koliko bolje možeš… puži ako treba, no odustati nećeš!“ To sam ja! Just Dju it! Istrčah 42 kilometra za 3,59 sata – a sveukupno vrijeme za 226 kilometara triatlona  -12,10 sati. Bila sam peta u kategoriji 50-54 godina, među 38 kolegica-gladijatorica! Prolazak kroz cilj bila je pobjeda nad svim mojim sumnjama i strahovima. Bacila sam se gospodinu-davatelju medalje oko vrata i ridala u suzama radosnicama. 

Godinu poslije, 2015., odlučim osvojiti slot, tj. kvalifikaciju za svjetsko prvenstvo u Ironmanu koji će se u listopadu 2016. održati u Koni na Havajima. Bila sam svjesna te „gluposti“ i ludosti da je to uopće moguće. Daleko spremniji i mlađi triatlonci muče se i po deset godina da osvoje takvu kvalifikaciju. No eto, ja sam poželjela baš to. 

Prvi pokušaj odveo me 30. lipnja 2015. u Klagenfurt, gdje sam uz svoje najdraže imala još i potporu ekipe HRT-a, koja je odlučila tamo snimiti dokumentarni film o „čudesnoj ženi koja ruši sve postavljene granice, koja hrli kroz život k svome cilju, prema vrhu, u svojoj 51., u najekstremnijem sportu na svijetu ˗ Ironmanu!“. 

Đurđica Orepić i Nevena Rendeli
Foto: Đurđica Orepić i Nevena Rendeli

Nevena Rendeli, urednica ˗ i sama polumaratonka, jedna od onih žena koje sve probleme vidi kao izazove ˗ osvojila me već pri upoznavanju. Njezina ideja da snimi dokumentarni film o meni, Đurđici˗Ironwoman, bila mi je simpatična i pristadoh! U Klagenfurtu sam dala sve od sebe i s vremenom od 11 sati i 19 minuta pobijedila neka od doista jako dobrih triatlonskih imena, i to na vrlo zahtjevnoj utrci. Ali, treće mjesto nije bilo dovoljno za kvalifikaciju. Iako su me nakon dolaska u cilj iscrpljenu odmah odveli na infuziju, već ujutro sam svog Ivicu tražila da me prijavi na prvi sljedeći Ironman. I on me pokušao odgovoriti od te ludosti, no ustrajala sam u namjeri da te 2015. godine negdje osvojim prvo mjesto u kategoriji i time osvojim slot za Havaje, utrku World Championship Ironman, u listopadu 2016. 

Samo dva mjeseca poslije iskoristila sam novu priliku u francuskom gradu Vichyiju. Ekstremni uvjeti, temperatura od 38 do 40 °C, vjetar… ali utrku sam završila kao prva u kategoriji! Slot osvojen! Godinu 2015. završih kao treća na svijetu u kategoriji 50-54 godine, i to među 3846 žena triatlonki. Ljudi su me počeli nazivati Đurđica – Ironwoman.

Koliko je motivacije u nama, toliko je i snage. Savršen je osjećaj pri ulasku u cilj, kao i sjećanje na prevaljeni put do njega. Pomicanje granica, ne samo fizičkih već i mentalnih, čini nas boljima, jačima, strpljivijima. 

Sada me očekuju Havaji i „World Championship Ironman“, 8. listopada 2016. Dati sve od sebe za svoj važan cilj i uživati u putovanju do njega najveće je bogatstvo života, ma čime se bavili i kakav god cilj imali! 

Anything is possible! 

Itd, po godina. Stepenica pa stepenica, osobni razvoj. Uspjeh, sreća.

Đurđica
Poreč, 2016.

(napisano za knjigu-planer UM 2017, knjigu u koju se piše)

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024.

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Euroazijski ris (Lynx)
Euroazijski ris (Lynx) je najrjeđe uočena zaštićena životinja u Hrvatskoj. Živi u gustim planinskim šumama Gorskog kotara (Nacionalni park Risnjak), Velebita (Nacionalni park Sjeverni Velebit) i Like (Nacionalni park Paklenica). / Foto: vladimircech - Freepik

Međunarodni dan bioraznolikosti, koji se svake godine obilježava 22. svibnja, ima za cilj povećati razumijevanje i svijest o pitanjima biološke raznolikosti te ukazati na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju. Na taj dan Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor RH.

Naše blagostanje ovisi o prirodi i bioraznolikosti

Bioraznolikost je živo tkivo našeg planeta. Iako se često shvaća kao široka raznolikost biljaka, životinja i mikroorganizama, bioraznolikost također uključuje genetske razlike unutar svake vrste — na primjer, između sorti usjeva i pasmina stoke — i raznolikost ekosustava (jezera, šume, pustinje, poljoprivredni krajolici) koji ugošćuju više vrsta interakcija među svojim članovima (ljudi, biljke, životinje). Bioraznolikost podupire ljudsko blagostanje u sadašnjosti i budućnosti, a njezino brzo smanjivanje prijeti i prirodi i ljudima. Ljudsko zdravlje, hrana, gospodarstva i blagostanje ovise o prirodi. Pa ipak, priroda je u krizi. Neograničeno iskorištavanje prirode dovelo je do nestanka mnogih biljnih i životinjskih vrsta alarmantnom brzinom, uništavajući tako biološku raznolikost Zemlje i narušavajući ekološku ravnotežu.

Značaj bioraznolikosti u brojkama

Unatoč svom tehnološkom napretku i dalje smo u potpunosti ovisni o zdravim i vitalnim ekosustavima. O njima ovisi naša voda, hrana, lijekovi, odjeća, gorivo, sklonište i energija… Riba daje 20% životinjskih bjelančevina za oko 3 milijarde ljudi. Više od 80% ljudske prehrane čine biljke. Čak 80% ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu skrb. Otprilike polovica svjetskog BDP-a – oko 44 trilijuna USD – ovisi o prirodnim resursima, dok priroda godišnje pruža usluge u vrijednosti od najmanje 125 trilijuna USD.

Degradacija bioraznolikosti i ekosustava

Ljudski negativni utjecaj na biološku raznolikost dosegnuo je razmjere bez presedana. Oko 75% kopnenog okoliša i 66% morskog okoliša značajno je izmijenjeno ljudskim djelovanjem. Milijunu od procijenjenih 8 milijuna vrsta biljaka i životinja na svijetu prijeti izumiranje. Degradacija ekosustava utječe na dobrobit 40% globalne populacije. Gubitak bioraznolikosti prijeti svima, uključujući i naše zdravlje. Dokazano je da bi gubitak bioraznolikosti mogao proširiti zoonoze – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude – dok, s druge strane, ako očuvamo bioraznolikost netaknutom, ona nudi izvrsne alate za borbu protiv bolesti i pandemija poput onih uzrokovanih koronavirusima. Sve se više shvaća da je biološka raznolikost globalno bogatstvo od ogromne vrijednosti za buduće generacije.

Bioraznolikost i ciljevi održivog razvoja

Trenutačni negativni trendovi u bioraznolikosti i ekosustavima potkopavaju napredak prema ciljevima održivog razvoja. Glavni globalni pokretači gubitka bioraznolikosti su klimatske promjene, invazivne vrste, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i urbanizacija. Gubitak bioraznolikosti, globalno zagađenje te klimatske promjene dio su međusobno povezane trostruke planetarne krize s kojom se svijet danas suočava. Njih treba hitno rješavati ako želimo unaprijediti ciljeve održivog razvoja i osigurati održivu budućnost na ovom planetu. Znanstvenici ukazuju da rješenja postoje i da još nije kasno za djelovanje. Potrebne su brze i ambiciozne akcije za preokret ovih trendova i očuvanje prirode.

bioraznolikost i ciljevi održivog razvoja
Zdrava biosfera, s bogatom bioraznolikošću i funkcionalnim ekosustavima, temelj je za postizanje društvenih i gospodarskih ciljeva održivog razvoja. / Izvor: Stockholm Resilience Center

Plan bioraznolikosti

Dok se čovječanstvo suočava s isprepletenom trostrukom planetarnom krizom klimatskih promjena, gubitka prirode i biološke raznolikosti te onečišćenja, potrebna je suradnja svih strana društva kako bi se obnovio sklad s prirodom i potaknuo prijelaz na održive društveno-ekonomske sustave.

Usvajanje Globalnog okvira za bioraznolikost u prosincu 2022. bio je važan korak za predanost djelovanju koje štiti prirodu. Ovaj povijesni okvir podupire postizanje ciljeva održivog razvoja i nadovezuje se na prethodne strateške planove Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), ključnog međunarodnog instrumenta za održivi razvoj. Plan bioraznolikosti postavlja ambiciozan put za postizanje globalne vizije svijeta koji živi u skladu s prirodom do 2050. Među ključnim elementima okvira su 4 cilja do 2050. i 23 cilja do 2030.

Četiri sveobuhvatna cilja koja se trebaju postići do 2050. usredotočena su na zdravlje ekosustava i vrsta, uključujući zaustavljanje izumiranja vrsta izazvanog ljudskim djelovanjem, održivo korištenje bioraznolikosti, pravedno dijeljenje koristi te na provedbu i financiranje kako bi uključili zatvaranje manjka u financiranju bioraznolikosti od 700 milijardi dolara po godina.

Među dvadeset i tri cilja koja treba postići do 2030. uključeno je očuvanja 30 posto kopna i mora, 30 posto obnove degradiranih ekosustava, prepolovljenje uvođenja invazivnih vrsta i 500 milijardi dolara godišnje smanjenje štetnih subvencija.


Povijesni Sporazum UN-a o svjetskim morima s ciljem: 30 % do 2030. Uspjeh Konferencije UN, New York, 2023!


Plan bioraznolikosti nudi mogućnosti suradnje i partnerstva među različitim akterima. Potiču se vlade, autohtoni narodi i lokalne zajednice, nevladine organizacije, zakonodavci, poduzeća i pojedinci da istaknu načine na koje podupiru provedbu Plana biološke  raznolikosti. Svatko ima svoju ulogu i stoga može biti dio plana.

Europski zeleni plan i Strategija bioraznolikosti za 2030.

Zemlje EU-a, uključujući Hrvatsku, predane su postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjenju svojih obveza na temelju Pariškog sporazuma. Europski zeleni plan strategija je EU-a za postizanje tog cilja za 2050. Sadrži paket inicijativa u području politika kojim se želi osigurati zelena tranzicija EU-a. Krajnji cilj je postići klimatsku neutralnost do 2050. Europski zeleni plan naglašava potrebu za sveobuhvatan i međusektorski pristup u kojem sva relevantna područja politike doprinose krajnjem klimatskom cilju. Paket obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja. Sve te inicijative međusobno su snažno povezane.

Kao ključni dio Europskog zelenog plana Strategija bioraznolikosti EU-a za 2030. sveobuhvatan je, ambiciozan i dugoročan plan za zaštitu prirode i preokret degradacije ekosustava. Strategija ima za cilj dovesti europsku bioraznolikost na put oporavka do 2030. godine. Sadrži konkretne radnje i obveze koje treba provesti:

  • EU će proširiti postojeća područja Natura 2000 uz strogu zaštitu područja vrlo visoke biološke raznolikosti i klimatske vrijednosti.
  • Kao dio ovog plana, Komisija je predložila prvi zakon EU-a o obnovi prirode  koji uključuje sveobuhvatni cilj obnove za dugoročni oporavak prirode u kopnenim i morskim područjima EU-a, s obvezujućim ciljevima obnove za određena staništa i vrste.
  • EU je spreman dati primjer u rješavanju globalne krize biološke raznolikosti radom na uspješnom usvajanju ambicioznog globalnog okvira bioraznolikosti prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti.

Hrvatska je na kopnu već ostvarila cilj od 30 posto zaštite, a obećala je povećati i zaštitu mora do 30 posto. 

Situacija u Hrvatskoj je bolja nego u velikom dijelu EU-a zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj povijesti, dosadašnjim klimatskim uvjetima te velikom broju zaštićenih područja. No iako je priroda Hrvatske još uvijek dobro očuvana, bogata i raznolika neke vrste su ipak ugrožene. Trendovi zabrinjavaju te upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem.

Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, Republika Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Taj dan se svake godine održavaju razne odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.

DOBRA HRVATSKA

Razine ugljičnog dioksida u atmosferi rastu 10 puta brže nego ikad prije u posljednjih 50.000 godina

Isječak antarktičke ledene jezgre
Foto: Isječak antarktičke ledene jezgre / Katherine Stelling, Oregon State University

Analiza drevnog antarktičkog leda otkrila je da aktualne razine ugljičnog dioksida u atmosferi rastu 10 puta brže nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 50.000 godina. Led koji se na Antarktici nakupljao stotinama tisuća godina pomaže znanstvenicima da razumiju današnju klimu.

Led se na Antarktici nakupljao stotinama tisuća godina i uključuje atmosferske plinove zarobljene u mjehurićima zraka unutar tog leda. Znanstvenici traže elemente u tragovima u uzorcima ovog leda kako bi zabilježili kakva je klima bila u prošlosti. Istraživači sa Sveučilišta Oregon State u SAD-u i Sveučilišta St Andrews u Škotskoj promatrali su uzorke leda prikupljene bušenjem jezgri do 3,2 km dubine.

Nalazi, objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences, pružaju važno novo razumijevanje razdoblja naglih klimatskih promjena u Zemljinoj prošlosti i nude novi uvid u potencijalne utjecaje klimatskih promjena danas.

Proučavanje prošlosti uči nas koliko je danas drugačije. Stopa promjene CO2 danas je doista bez presedana…Naše istraživanje identificiralo je najbrže stope prirodnog porasta CO2 u prošlosti ikada primijećene, a stopa koja se događa danas, uglavnom potaknuta ljudskim emisijama, 10 je puta veća.

Kathleen Wendt, docentica na Fakultetu znanosti o Zemlji, oceanu i atmosferi Državnog sveučilišta Oregon i glavna autorica studije.

Ugljični dioksid je staklenički plin. U prirodi nastaje kao produkt izgaranja i oksidacije. Kada ugljični dioksid uđe u atmosferu, pridonosi globalnom zagrijavanju zbog efekta staklenika. U prošlosti su razine fluktuirale CO2 zbog ciklusa ledenog doba i drugih prirodnih uzroka, ali danas rastu zbog ljudskih emisija.

Prethodna istraživanja pokazala su da je tijekom posljednjeg ledenog doba, koje je završilo prije otprilike 10.000 godina, bilo nekoliko razdoblja u kojima su razine ugljičnog dioksida skočile mnogo više od prosjeka.

Ta mjerenja nisu bila dovoljno detaljna da otkriju punu prirodu brzih promjena, ograničavajući sposobnost znanstvenika da razumiju što se događa. Ali naš je interes bio potaknut i željeli smo se vratiti u ta razdoblja i provesti detaljnija mjerenja kako bismo saznali što se događa.

– rekla je Kathleen Wendt, autorica studije

Analiza antarktičkog leda
Foto: Razne vrste istraživanja koje se odvijaju na Arktiku, kao što je prikupljanje podataka o povijesti klime iz bušenja leda, imaju globalne utjecaje. / Svjetska meteorološka organizacija

Što drevni led otkriva o klimatskim promjenama

Koristeći uzorke iz ledene jezgre West Antarctic Ice Sheet Divide znanstvenici su istražili što se događalo tijekom tih razdoblja. Identificirali su obrazac koji je pokazao da su se ti skokovi u ugljičnom dioksidu dogodili uz sjevernoatlantske hladne intervale. Ovi hladni intervali nazivaju se Heinrichovi događaji i povezani su s naglim klimatskim promjenama diljem svijeta.

Heinrichovi događaji doista su izvanredni. Mislimo da su uzrokovani dramatičnim kolapsom sjevernoameričkog ledenog pokrivača. To onda pokreće lančanu reakciju koja uključuje promjene u tropskim monsunima, zapadnim vjetrovima južne hemisfere i ovim velikim podrigivanjem CO2 koji izlazi iz oceana.

Christo Buizert, izvanredni profesor na Fakultetu znanosti o Zemlji, oceanu i atmosferi i koautor studije

Tijekom najvećeg prirodnog porasta, ugljični dioksid se povećao za oko 14 dijelova na milijun u 55 godina. Skokovi su se događali otprilike jednom svakih 7000 godina. Po današnjim stopama, taj porast traje samo 5 do 6 godina.

Dokazi sugeriraju da su tijekom prošlih razdoblja prirodnog porasta CO2 zapadni vjetrovi  također jačali. Ovi vjetrovi igraju važnu ulogu u cirkulaciji dubokog oceana. To je dovelo do brzog ispuštanja CO2 iz Južnog oceana.

Druga istraživanja predviđaju kako će ovi zapadni vjetrovi ojačati tijekom sljedećeg stoljeća zbog klimatskih promjena. Istraživači ističu kako nova otkrića sugeriraju da će to smanjiti kapacitet Južnog oceana za apsorbciju CO2 koji stvaraju ljudi.

Izvor: Central Oregon Daily News i euronews.green

DOBRA HRVATSKA

Ostat bez riže?! Što je novo u „3 x po 3 ključna“ u klimatskoj krizi?! Kako osiguravati strateške sirovine za život čovječanstva za 20, 30 godina?

polje riže
Foto: polje riže, Yunnan, Kina / Pixabay

Bakar, kobalt…, pšenica, riža…, željezo aluminij… Osiguranje proizvodnje vitalnih sirovina – ključnih za globalno stanovništvo i gospodarstvo, postaje pitanje broj 1, dramatično važno, s obzirom rizike od toplinskog stresa i suše koje su u porastu diljem svijeta. Potrebe za nekim sirovinama jako rastu i uslijed intenziteta i smjera razvoja nove digitalne civilizacije. Navodi se to između ostaloga u nedavno objavljenom PwC-ovu izvješću pod nazivom “Klimatski rizici za devet globalnih ključnih sirovina: Zaštita ljudi i prosperiteta”.

NE OSTATI BEZ RIŽE

Izvješće, u kojem je analizirana sudbina i izazovi dobave i proizvodnje devet ključnih sirovina za tehnološki orijentiranu i brojčano naraslu civilizaciju, od najvažnijih minerala (bakar, kobalt, litij), ključnih usjeva (pšenica, riža, kukuruz) do esencijalnih metala (cink, željezo, aluminij), otkriva da, pa i u uvjetima (možda) smanjenih emisija, i (možda) kontroliranih rizika od vrućine i suša, ključne sirovine i dalje će biti izložene znatnom stresu.

  • U scenariju sa s niskim emisijama, riziku će do 2050. biti izloženo 87 % svjetske proizvodnje riže, 
  • više od 70 % proizvodnje kobalta i litija te 
  • oko 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza

Rizici u proizvodnji ključna 3 minerala

Danas su ti rizici gotovo jednaki nuli. Do 2050. godine, 70 % proizvodnje kobalta i litija moglo bi biti izloženo znatnom, visokom ili ekstremnom riziku od suša. Manje od 10 % proizvodnje bakra danas je izloženo znatnom ili većem riziku od suše, koji bi porastao na više od polovine prema scenariju s niskim emisijama do 2050. godine, odnosno na više od 70 % prema scenariju s visokim emisijama. Kobalt, bakar i litij neizostavni su u elektronici i tehnologijama čiste energije.

Rizici u proizvodnji 3 ključne žitarice

Sve tri vrste usjeva – pšenica, riža, kukuruz – suočavaju se s rastućim rizicima od toplinskog stresa i suše. Promatrane zajedno, ove tri kulture čine 42 % kalorija koje ljudi unesu prehranom. Najrasprostranjenijem i najozbiljnijem riziku izložena je riža ; prema scenariju s visokim emisijama, čak 90 % riže biti izloženo znatnom ili većem riziku od toplinskog stresa do 2050. godine. Mogu li se dobro proizvođači riže uspješno prilagoditi tome, najvažnije je pitanje!. Trenutačno je samo oko 1 % kukuruza i pšenice izloženo znatnom riziku od suše, koji će porasti na više od 30 %, odnosno 50 % prema scenariju s visokim emisijama do 2050. godine.

Rizici u proizvodnji 3 ključna metala

PwC-ovo istraživanje otkriva da su najvažniji metali izloženi sve većem riziku. U scenariju s niskim emisijama, više od 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od toplinskog stresa do 2050. godine (odnosu prema trenutačnih 30 – 50 %). U scenariju s visokim emisijama 40 % svjetske proizvodnje cinka moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od suše do 2050. godine (danas je rizik od suše jednak nuli). Aluminij (iz boksita), željezo i cink naširoko se koriste u industrijskoj proizvodnji, transportu i infrastrukturi.

“Poslovni sektor i vlade najvažniji su subjekti!“

Poduzeća moraju razumjeti sve svoje povezane segmente i svoj utjecaj, a zatim surađivati s vladama i zajednicama na transformaciji svojih obrazaca potrošnje i proizvodnje. Iako predsjednici uprava poduzimaju mjere s ciljem smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama, potrebno je činiti mnogo više. Čak i ako se globalne emisije ugljika u kratkom roku smanje, klimatski poremećaji ozbiljna su i nadalje najveća/sve veća prijetnja svjetskoj sposobnosti proizvodnje osnovnih sirovina, uključujući hranu, ali i materijale koji su sami po sebi ključni za tranziciju na neto nultu stopu emisija. To je ključno za cjelokupno zdravlje i prosperitet globalnog stanovništva, a ne samo za uspjeh pojedinih poduzeća”, kaže Emma Cox, globalna voditeljica aktivnosti povezanih s klimatskim pitanjima iz PwC-a UK.

Koncentracija ključnih sirovina u malom broju zemalja – nova briga

I dodatna je pogibeljna činjenica – proizvodnja svih devet najvažnijih sirovina koncentrirana je u ograničenom broju zemalja, a mnoge od njih suočavaju se sa sve većim klimatskim rizicima. Najmanje 40 %, pa čak i do 85 %, globalne opskrbe svakim pojedinim resursom dolazi čovječanstvu iz liderske skupine od najviše tri zemlje. Ako zbog klime proizvodnja u nekoj od njih zaškripi, ako se samo nekoliko zemalja – lidera u proizvodnji neke ključne sirovine dogovori o monopolnim cijenama i ucjenama, stradat će najveća većina svijeta!

SURADNJA ČOVJEČANSTVA 

Ugroženi smo svi. 

Neki su od najsnažnijih i najpotrebnijih načina djelovanja i odgovora civilizacije 21. stoljeća na sve ovo su i osnaženje uloge Organizacije UN te primjena načela suradnje, pravedne distribucije i zajedničke odgovornosti za sudbinu naroda, uz kontroliranu, pa čak i svjesno smanjenju krajnju potrošnju. Zasigurno nam danas ne treba toliko predmeta i  nekretnina naokolo nas i hedonizma u nama…, toliko da ugrožavamo budući život, posebno mladih. Izguštirali smo dosad valjda i pomodarstvo, šopingiranje i mnoge suvišne tehnološke inovacije i novotarije bez pravog smisla.

Treba nam proaktivan i pametan razvoj pod vodstvom razboritih ljudi. 

Dakle, promjena našeg ponašanja važna je koliko i prilagodba klimatskim promjenama.

Referenca: Glas Slavonije – Zdenka Rupčić
(Obrada i djelomična prilagodba teksta: uredništvo odgovorno.hr) 

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024 

RUGLO NA ROGLI? ŠETANJE KORIDOROM, UMJESTO SLOBODOM ŠUME!

POT MED KROŠNJAMI

Znamo za ljepote Pohorja, svake šume.

Hod prirodom… stazom, puteljkom ili makadamom, ljekovit je. 

Priroda, Zemlja je ono nama sveto.

„Pot med krošnjami“, novo čudno zdanje na Rogli. 

Zašto je onda bilo potrebno graditi ovakvu golemu (grotesknu) građevinu usred šume, srušiti tolike jele, a proizvodnjom tolike građe i samom gradnjom itekako pridonijeti devastaciji izvornih predjela, emisijama i ozonskim rupama?!

Ugroziti, ubiti i protjerati kukce, ptice, leptire, gmazove i srne, iz njihovog doma. 

Buka u šumi.

Ali ima i većih pitanja:

Kojim to ljudima, posjetiteljima, treba biti na raspolaganju u šumi gotovo 40 metara visok toranj, za zabavu? Nije li ushit provlačenja putićima, kroz šumu, najveći! A napravljen je tamo  i golemi adrenaliski tobogan, s vrha tornja! 

Tužno se pitamo: zašto nama ljudima 21. stoljeća treba toliko izvanjskih uzbuđenja?

Da bismo smirili nemir u sebi?

Nećemo ga naći u ovakvim građevinama. Kojih koliko čujemo ima još dvije u Europi.

I konačno, koji se uredi, agencije, ministarstva … dali dozvole na gradnju ovog; što je pisalo u obrazloženju – koje koristi za čovjeka i društvo? Koje sjedinjenje čovjeka i prirode? Što bi o tome rekla Planinarska sveza Slovenije, da su je pitali?

KRATKA PRIČA, USPREDBA 

Upravo mi je tragikomična veza između dvije priče, ove sa Rogle i jedne nekdašnje iz Zagreba. Prije par godina jedna je velika inozemna tvrtka u Hrvatskoj saopćila partneru da više neće, odnosno ne može od njega nabavljati tiskane knjige, jer da su im iz centrale u Italiji javili da imaju napustiti svako papirnato poslovanje, pa izbaciti svaki papir, pa i knjige iz ureda (papir-less). Dobro, uštedjelo se nešto na papiru, ali, po meni, tamo gdje ne treba. Važniji je duh čovjeka, nego papir. S druge strane, za ovo zdanje na Rogli posječeno je na tisuće stabala, da bi se proizvela ta ogromne mase drvene građe potrebna za RUGLO NA ROGLI.

Zašto ljudi dopuštaju da ih namame i utjeraju u umjetne koridore, da im zamijene slobodu šetanja podno stabala na sve strane, za hodanje zadatim stazama. 

Kič i novotarije. Površni gen čovjeka ne razaznaje ih! 

Zašto se ljudi tako lako prodaju, za sitniš!

Pustimo projekt Rogla da usahne sam.

Još mi trebamo rasti; a jele, onako visoke, izrasle su odavna. 

Nema mira (u) šumama. 

Naše osunčano mjesto na zemlji, Zemlji, čeka na nas.

***

Tehnički podaci:

  • Ukupna dužina puta 1043 metra
  • Dužina pješačkog puta 522 metra
  • Dužina puta na tornju 521 metara
  • Visina razglednog tornja 37 metara
  • Visina puta do 20 metara
  • Broj stupova 18
  • Uspon puta maksimalno 6 %, uključujući toranj
  • Ulaz na toranj na 14 metara
  • Promjer tornja 22 metra
  • Širina puta 1.94 metra

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2024.

Austrija uvodi besplatan KlimaTicket za mlade kako bi ih dugoročno usmjerila na javni prijevoz

klima Ticket Austrija

Austrija od 01. srpnja 2024. uvodi besplatan KlimaTicket za 18-godišnjake. Javni prijevoz jedan je od načina putovanja s najmanjom emisijom ugljika. Besplatnim KlimaTicketom Austrija želi što više mladih ljudi dugoročno usmjeriti na javni prijevoz.

Mladi će između svog 18. i 21. rođendana moći birati kada žele započeti s korištenjem svoje godišnje karte. Očekuje se da će pravo na besplatanu kartu KlimaTicket ostvariti oko 88.000 ljudi godišnje. Ova karta normalno košta između 821 i 1095 eura. Za projekt je  predviđeno 120 milijuna eura godišnje, prema najavi koalicije konzervativnog ÖVP-a i Zelenih.

Što je to KlimaTicket Ö

KlimaTicket Ö je jedinstvena karta koja omogućuje korištenje svih usluga javnog prijevoza unutar cijele Austrije. Obuhvaća sve gradske prijevoznike, autobusne tvrtke kao i ÖBB vlakove i privatne željezničke tvrtke. Austrija ga je uvela na jesen 2021. godine s namjerom da promovira  klimatski prihvatljivije oblike kretanja umjesto vožnje automobilima.

KlimaTicket Austrija

U Austriji je i prije uvođenja KlimaTicketa javni prijevoz bio dosta popularan. Kombinacija pouzdanih, visokokvalitetnih, integriranih usluga, jednostavne prodaje karata i atraktivnih cijena odavno ga je učinila poželjnim za putnike. Pa ipak, prema službenim vladinim podacima za 2018., iako su Austrijanci godišnje prešli više kilometara vlakom nego svi u Europi osim Švicaraca, samo je 16% putovanja obavljeno javnim prijevozom. Kako bi se javni prijevoz u Austriji dodatno promovirao uveden je KlimaTicket.

Svaki sedmi stanovnik Austrije koristi KlimaTicket

Velika popularnost KlimaTicketa pokazuje da ljudi u Austriji žele putovati na klimatski prihvatljiv način. Spremni su prijeći na javni prijevoz ako je jednostavan, ugodan i jeftin. Trenutno više od 280.000 ljudi ima KlimaTicket za Austriju. To znači da već svaki sedmi stanovnik Austrije putuje s KlimaTicketom.

Ankete kupaca pokazuju da se ponašanje vlasnika KlimaTicketa u vezi s mobilnošću mijenja. U samo godinu dana 50% ih je promijenilo svoje ponašanje i češće bira javni prijevoz. Navode da za jedno od pet putovanja koja su prije bila automobilom sada koriste vlak.

Austrija svojim planom mobilnosti ima za cilj smanjiti korištenje osobnih automobila sa 70% ukupno godišnje prijeđenih kilometara na 54% do 2040. Povećati udio javnog prijevoza sa 27% na 40% i udvostručiti aktivna putovanja (pješačenje i vožnja biciklom) od 3% do 6%.

Europski trend uvođenja klimatskih karata

Putnik u električnom vlaku troši samo 55% energije koju troši električni automobil za isto putovanje. To znači da se velika smanjenja emisije ugljika mogu postići s relativno malim postotkom prelaska na održivije načine putovanja.

Zadnjih par godine se sve više zemalja i gradova u Europi odlučuje za uvođenje klimatskih karata. Uz rastuće troškove života i stalnu zabrinutost oko emisije ugljičnog dioksida, ova vrsta karata za nacionalni javni prijevoz postaje sve popularnija u javnosti. Pri tome treba naglasiti da trošak javnog prijevoza mora biti niži od troška vožnje automobilom i vrijedan cijene ili ga ljudi neće koristiti.

Foto: Deutschlandticket karta za drugi razred u cijeloj Njemačkoj i to u lokalnom i regionalnom prijevozu (autobus, TaxiBus, tramvaj, S-Bahn, RRX, RB i RE) po cijeni od 49 eura dostupna je od 1. svibnja 2023.

Njemačka, Mađarska, Slovenija i Portugal bile su među europskim zemljama koje su 2023. krenule s uvođenjem svojih klimatskih karata. Francuska je ciljala na shemu sličnu njemačkoj željezničkoj karti, Deustchlandticket, od 49 eura mjesečno. To je međutim smanjeno na kartu koja omogućuje neograničeno putovanje TER i Intercity vlakovima, ali isključuje brze TGV vlakove.

Nisu se svi programi poticanja ljudi da koriste vlakove i autobuse pokazali učinkovitim. Nepristupačnost, prenapučenost i rijetke mreže javnog prijevoza na nekim mjestima uzrokuju probleme u realizaciji. Čak i ako se smanje troškovi i pojednostavi kupnja karata, željezničke i autobusne usluge moraju se poboljšati kako bi ih ljudi htjeli koristiti. Natjerati ljude da se odreknu automobila i aviona pokazalo se daleko složenijim nego samo osigurati besplatne ili jeftine karte.

Gdje je najjeftiniji i najpristupačniji javni prijevoz u Europi

Prošlogodišnje izvješće Greenpeacea prikazuje stanje javnog prijevoza u 30 europskih zemalja. Države su rangirane na temelju četiri kriterija: jednostavnosti njihovih sustava za prodaju karata, pristupačnosti dugoročnih karata, popusta za socijalno ugrožene skupine i stope PDV-a. Izvješće se također bavilo pojedinačnim glavnim gradovima, rangirajući ih na temelju istih kategorija. Svakom glavnom gradu i zemlji dodijeljen je rezultat od mogućih 100 bodova.

Luksemburg, Malta, Austrija , Njemačka, Cipar i Španjolska zauzele su prvo mjesto s visokim ocjenama za jednostavne karte i popuste. Tallinn u Estoniji , Luksemburg i Valletta na Malti našli su se na prva tri mjesta na ljestvici gradova.

Grčka, Hrvatska i Bugarska bile su na dnu popisa zemalja. Bugarska niti u jednoj od četiri kategorije nije osvojila ni bod. Kad je riječ o pojedinačnim gradovima, Amsterdam u Nizozemskoj, London u Ujedinjenom Kraljevstvu i Dublin u Irskoj dobili su najgore ocjene za cijenu i pristupačnost. Grad Zagreb bio je ukupno 22. od 30 rangiranih gradova.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan muzeja 2024: Muzeji za obrazovanje i istraživanje

Međunarodni dan muzeja 2024: Muzeji za obrazovanje i istraživanje
Foto: Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu / Roberta F.

Međunarodni dan muzeja obilježava se svake godine 18. svibnja i to od 1977. kada ga je ICOM utemeljio. Cilj dana je istaknuti da su „muzeji važno sredstvo kulturne razmjene, bogaćenja kultura i razvoja međusobnog razumijevanja, suradnje i mira među narodima“.

Od 1992. godine Međunarodin dan muzeja se svake godine obilježava na temu koju predlaže ICOM.

Ovogodišnja tema, Muzeji za obrazovanje i istraživanje, naglašava središnju ulogu kulturnih institucija u pružanju cjelovitog obrazovnog iskustva. Time se potiče na svjesniji, održiviji i inkluzivniji svijet.

Muzeji za obrazovanje i istraživanje

Od umjetnosti i povijesti do znanosti i tehnologije, muzeji su vitalni prostori u kojima se spajaju obrazovanje i istraživanje kako bi oblikovali naše razumijevanje svijeta. Muzeji služe kao dinamična obrazovna središta, potiču znatiželju, kreativnost i kritičko razmišljanje. Ovogodišnjom temom odaje se priznanje njihovom doprinosu istraživanju, pružanju platforme za istraživanje i širenje novih ideja. Poziva se ljude da promisle o obrazovanju te ističe bogatstvo znanja koje muzeji mogu ponuditi u izgradnji informiranijeg i uključivijeg svijeta.

Svake godine od 2020. Međunarodni dan muzeja podupire Ciljeve održivog razvoja UN-a. Ove 2024. godine istaknut će sljedeća dva cilja održivog razvoja:

  • Cilj 4: Kvalitetno obrazovanje – Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve
  • Cilj 9: Industrija, inovacije i infrastruktura – Izgraditi otpornu infrastrukturu, promicati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovacije.

Muzeji diljem svijeta organizirat će događaje, izložbe i obrazovne programe pod temom “Muzeji za obrazovanje i istraživanje”. Zajedno će naglasiti značaj muzeja kao dinamičnih obrazovnih institucija koje potiču učenje, otkrivanje i kulturno razumijevanje. ICOM se nada da će ovaj dan potaknuti ljude da preispitaju obrazovanje i zamisle budućnost u kojoj dijeljenje znanja nadilazi barijere, gdje se inovacija spaja s tradicijom.

MDM 2024
Foto: Muzejski dokumentacijski centar

Međunarodni dan muzeja 2024. u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je nositelj manifestacije Muzejski dokumentacijski centar (MDC) iz Zagreba. Sukladno ovogodišnjoj temi muzeji su pozvani da svojim programima potaknu sve slojeve društva na odgovorno korištenje prirodnih dobara i energije, promoviraju cjeloživotno učenje, istaknu važnost demokracije i načela pravednosti u društvu kao i razvijanja osjećaja pripadnosti zajednici i čovječanstvu.

Kako bi buduće generacije motivirali na promišljanje o kompleksnim društvenim izazovima današnjice te potaknuli razvoj kritičkoga mišljenja i osobne odgovornosti nužne za održivost, hrvatski muzeji organizirali su brojne obrazovne tematske izložbe i stručna vodstva, posjete arheološkim lokalitetima, radionice i susrete sa stručnjacima na kojima posjetitelji mogu postavljati pitanja kustosima, restauratorima i ravnateljima o svemu onome što se događa i radi u muzeju. Provjerite ovogodišnji program obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Prema svom interesu planirajte odlazak u neki od muzeja, a svakako povedite i djecu (svoju ili od rodbine i prijatelja).

U povodu dana muzeja MDC je između ostalog priredio i online izložbu o plakatima Borisa Bućana. Ovaj svjetski poznati i priznati umjetnik svojim je plakatima utisnuo dubok trag u začetcima obilježavanja MDM-a u Hrvatskoj.  Boris Bućan preminuo je 18. svibnja 2023., upravo na Međunarodni dan muzeja. Time je njegova veza s MDM-om poprimila i simbolički značaj.

DOBRA HRVATSKA

Digitalne inovacije za održivi razvoj – Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2024.

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva 2024: Digitalne inovacije za održivi razvoj
Foto: ITU

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva obilježava se svake godine 17. svibnja, još od 1969. godine. Prilika je to za podizanje svijesti o mogućnostima koje korištenje interneta i drugih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) može donijeti društvima i gospodarstvima, kao i o načinima premošćivanja postojećeg digitalnog jaza. 

Svake godine ITU posvećuje Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva (WTISD) određenoj temi. Ove godine u središtu pozornosti su digitalne inovacije za oblikovanje uključive i održive budućnosti.

Digitalne inovacije mogu pomoći u rješavanju najhitnijih svjetskih izazova

Od borbe protiv klimatskih promjena do uklanjanja gladi i siromaštva, digitalne tehnologije mogu pomoći u postizanju 70% ciljeva u okviru UN-ove Agende održivog razvoja. Izgradnja održive budućnosti zahtijeva inovativno razmišljanje i djelovanje u digitalnom svijetu.

Digitalna inovacija ključna je pokretačka snaga gospodarskog napretka i globalnog razvoja. U današnjem digitalnom krajoliku koji se brzo razvija, inovacija je postala sinonim za prilike za rast i rješenja za hitne društvene izazove.

Napredak je, nažalost, neravnomjerno raspoređen, što dovodi do onoga što je poznato kao jaz u digitalnim inovacijama. Premošćivanje ovog jaza ključno je kako bi se osiguralo da svi mogu imati koristi od transformativne moći tehnologija.

Na čelu ove globalne misije za poboljšani digitalni razvoj kroz digitalne inovacije − je Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) − agencija Ujedinjenih naroda za digitalne tehnologije. S fokusom na osnaživanje zajednica i poticanje suradnje i razmjene znanja, ITU predvodi napore za premošćivanje jaza u digitalnim inovacijama i stvaranje jednakih uvjeta za sve.

Kako se uključiti i biti dio proslave!

Virtualni sat 17. svibnja okupit će digitalne stručnjake i inovatore. Rasprava, koja se prenosi uživo iz ITU TV studija u Ženevi, Švicarska, istražuje kako digitalne inovacije mogu ojačati održivi razvoj.

Ovaj jednosatni događaj okupit će digitalne stručnjake i inovatore na globalnom putovanju, istražujući diljem svijeta digitalna središta u kojima inovacija napreduje. Kako će izgledati budućnost digitalnih inovacija? Budite dio razgovora.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan svjetlosti 2024: Svjetlost u našim životima

Međunarodni dan svjetlosti 2024.

Međunarodni dan svjetlosti obilježava se 16. svibnja jer je na taj dan 1960. godine prvi put korišten laser. Cilj ovog dana je promovirati važnost znanosti i primjene svjetla. Baviti se izazovima u održivom razvoju, zdravstvu i obrazovanju te objasniti važnost znanstvenog obrazovanja.

Začetci Međunarodnog dana svjetlosti sežu do 2015. godine, kada je UN obilježio Međunarodnu godinu svjetlosti i tehnologija temeljenih na svjetlosti. Bila je to proslava  koja je podigla globalnu svijest o postignućima znanosti o svjetlosti i njezinim primjenama te njihovoj važnosti za čovječanstvo. Nakon uspjeha Međunarodne godine svjetlosti proglašenjem Međunarodnog dana svjetlosti željelo se osigurati trajan nastavak rada u podizanju profila znanosti i tehnologije, poticanju obrazovanja i poboljšanju kvaliteta života u cijelom svijetu.

Svrha ovog dana je poticanje znanstvene suradnje i istraživanje mogućnosti tehnologija temeljenih na svjetlu za promicanje mira i održivog razvoja. Prilika je to da se različiti sektori društva diljem svijeta uključe u aktivnosti. Da ljudima različitih dobi i predznanja prikažu značaj svjetlosti u znanosti i kulturi, te održivom razvoju.

Svjetlost u našim životima

Tema ovogodišnjeg dana svjetlosti je: “Svjetlost u našim životima”. Međunarodni dan svjetlosti globalna je inicijativa koja predstavlja godišnju žarišnu točku za kontinuirano uvažavanje svjetlosti. Isticanje uloge koju svjetlost ima u znanosti, kulturi i umjetnosti, obrazovanju i održivom razvoju. Primjene svjetlosti u različitim područjima kao što su medicina, komunikacije i energije. Široka tema svjetlosti omogućava različitim sektorima društva diljem svijeta da sudjeluju u aktivnostima koje pokazuju kako znanost, tehnologija, umjetnost i kultura mogu pomoći u postizanju ciljeva UNESCO-a.

Prilika je to za podizanje svijesti o bitnoj ulozi koju svjetlost ima u našim životima. Za naglašavanje njenog značaja u oblikovanju našeg svijeta i nadahnuću budućih inovacija.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan obitelji 2024: Obitelji i klimatske promjene

Međunarodni dan obitelji
Foto: freepik

Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja kako bi se naglasila važnost obitelji i njezina uloga u društvu. Slave se sve vrste obitelji uz uvažavanje njihove različitosti i promicanje inkluzivnosti. Osim toga naglašava se i važnost održavanja čvrstih odnosa s rodbinom, što koristi i pojedinačnim obiteljima i društvu u cjelini.

Međunarodni dan obitelji je UN proglasio rezolucijom 1993. godine radi promicanja svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i povećanja znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji diljem svijeta.

Obiteljske politike glavni su oslonac nacionalnih javnih politika i najznačajnije sredstvo kojim vlade mogu utjecati na životni standard nadolazećih generacija. Kao dio postizanja globalnih ambicija ciljeva održivog razvoja (SDG), obiteljske politike igraju važnu ulogu u ispunjavanju ciljeva u mnogim ciljevima.

Svake godine određuje se tema za Međunarodni dan obitelji. Ove godine fokus je na odnosu između obitelji i klimatkih promjena.

Obitelji i klimatske promjene

Međunarodni dan obitelji 2024Klimatske promjene odlučujuće su pitanje našeg vremena. Od promjena vremenskih obrazaca koji prijete proizvodnji hrane do porasta razine mora koje povećava rizik od katastrofalnih poplava, utjecaji klimatskih promjena globalnog su opsega i bez presedana. Klimatske promjene povećale su razinu neizvjesnosti oko naše budućnosti.

Klimatske promjene negativno utječu na zdravlje i dobrobit obitelji kroz povećano zagađenje. Ekstremne vremenske prilike pogoršane klimatskim promjenama, poput uragana, suša i poplava, često dovode do prisilnog raseljavanja i gubitka sredstava za život za obitelji i pojedince. Takvi događaji utječu na poljoprivrednu produktivnost i pristup vodi, pojačavajući glad i ranjivost. Oni uzrokuju ekonomske poremećaje u industrijama osjetljivim na klimatske utjecaje kao što su poljoprivreda i ribarstvo. Bez drastičnih mjera prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena postat će sve teže i skuplje.

Osnaživanje obitelji kroz obrazovanje, promjenu potrošačkih navika i zagovaranje ključno je za smislenu i učinkovitu klimatsku akciju. Obitelji prenose vrijednosti kroz generacije, stoga je važno usađivanje održivih navika i osviještenosti o klimi u obiteljima od rane dobi. Integracija načela kružnog gospodarstva u obrazovanje u ranom djetinjstvu može pomoći u izgradnji održivog ekonomskog modela koji se temelji na smanjenju otpada i regeneraciji prirodnih resursa. Obitelji kao potrošači i zagovornici mogu potaknuti prijelaz na kružno gospodarstvo.


Bodulija, zemlja jednostavnog života i malenog ekološkog otiska (Sonja Šarunić)


Međunarodni dan obitelji 2024. ima za cilj podići svijest o tome kako klimatske promjene utječu na obitelji i ulogu koju obitelji mogu igrati u klimatskim akcijama. Kroz obiteljske i društvene inicijative, možemo poticati klimatske akcije obrazovanjem, pristupom informacijama, obukom i sudjelovanjem u zajednici.

30. obljetnica Međunarodne godine obitelji

Ove 2024. godine obilježava se 30. obljetnica Međunarodne godine obitelji. Sadržavat će prezentacije o rezultatima velikih regionalnih pripremnih aktivnosti za IYF+30, inicijative civilnog društva, preporuke o obiteljskim politikama za klimatske akcije i interaktivnu raspravu. Također će se predstaviti dvije publikacije: “Klimatske promjene i obitelji” te “Dom, obitelj i klimatske promjene”.

„Klimatske promjene i obitelji,” naglašava da obitelji, kao središnje jedinice društva, imaju značajnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja. Kako se norme i vrijednosti uče u obiteljima, uz odgovarajuće obrazovanje o klimatskim mjerama i održivom životu, obitelji mogu prenijeti te vrijednosti kroz više generacija. Osim toga, obitelji su novi akteri u zaštiti okoliša i lobiranju, putem kojih se mogu zalagati za održivu proizvodnju hrane, javnu politiku i biološku raznolikost, pomažući osigurati zdrav, čist i održiv okoliš za buduće generacije.

Publikacija “Dom, obitelj i klimatske promjene” prikazuje moći obitelji da transformira društva u uvjetima klimatske krize. Proizašla je iz suradnje DISD/DESA sa Sveučilištem Nottingham Trent i Zakladom Home Renaissance Foundation. Naglašava da bi se za ograničavanje globalnog zatopljenja napori trebali usmjeriti na aktivnosti u kućanstvu i ograničavanje emisije CO2. Publikacija se bavi sljedećim ključnim temama: brigom o planetu, klimatskim promjenama i javnom zdravlju, potrošnjom, ekološkim otiskom, ekonomijom na daljinu i radom od kuće, povezanom lokalnošću i izgradnjom otpornosti na klimatske promjene.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE