Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2023. – Ujedinjeni protiv korupcije

Objavio
Odgovorno
-

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine 9. prosinca kako bi se podigla svijest o negativnim učincima korupcije na sva područja života. Iako ju je teško izmjeriti, korupcija ne podrazumijeva samo ekonomske već i socijalne i političke troškove. Međunarodni i EU napori u borbi protiv korupcije pretočeni su u višeslojnu politiku i pravni okvir. 

Zašto je korupcija toliki problem?

Transparency International definira korupciju kao “zlouporabu povjerene ovlasti za privatnu korist”. Ističu da “korupcija nagriza povjerenje, slabi demokraciju, koči gospodarski razvoj i dodatno pogoršava nejednakost, siromaštvo, društvene podjele i ekološku krizu”.

Koruptivno ponašanje može uključivati:

  • javne službenike koji traže ili uzimaju novac u zamjenu za usluge;
  • političare koji zlorabe javni novac ili dodjeljuju poslove i ugovore tvrtkama i ljudima koji su im prijatelji ili obitelj;
  • tvrtke koje podmićuju dužnosnike kako bi dobile poslove ili ishode koji im idu u korist.

Korupcija može uključiti bilo koga, od političara, preko poslovnih ljudi do javnosti.

Korupcija je složen društveni, politički i ekonomski fenomen koji pogađa sve zemlje. Korupcija potkopava demokratske institucije, usporava gospodarski razvoj i doprinosi nestabilnosti vlada.

Korupcija je globalni problem
Slika: Korupcija je globalni problem. / Transparency International

Troškovi korupcije su također višestrani te utječu na:

  • vladavinu prava;
  • povjerenje u vladu i institucije;
  • okoliš i održivu budućnost;
  • gospodarstvo i prilike za rast bogatstva.

Korupcija napada temelje demokratskih institucija iskrivljujući izborne procese. Izopačuje vladavinu prava stvarajući birokratske močvare, čiji je jedini razlog postojanja traženje mita. Korupcija zaustavlja gospodarski razvoj jer se izravna strana ulaganja obeshrabruju. Zbog korupcije mala poduzeća unutar zemlje često ne mogu prevladati potrebne “početne troškove”.

Borba protiv korupcije

Opća skupština UN-a usvojila je 31. listopada 2003. Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije i zatražila od glavnog tajnika da imenuje Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) kao tajništvo Konferencije država stranaka Konvencije (rezolucija 58/4 ). Od tada se 190 država obvezalo na antikorupcijske obveze iz Konvencije, pokazujući gotovo univerzalno priznanje važnosti dobrog upravljanja, odgovornosti i političke predanosti.

Skupština je također odredila 9. prosinca kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, kako bi se podigla svijest o korupciji i ulozi Konvencije u njezinoj borbi i sprječavanju. Konvencija je stupila na snagu u prosincu 2005. godine.

U svojoj dvadesetoj obljetnici, ova Konvencija i vrijednosti koje promiče važnije su nego ikad, što od svih zahtijeva udruživanje napora u borbi protiv ovog zločina. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i Tajništvo Konferencije država stranaka Konvencije pri tome prednjače.

Napori za borbu protiv korupcije također su uključeni u UN-ove ciljeve održivog razvoja (SDG). SDG 16 — koji promiče pravedna, miroljubiva i uključiva društva — poziva na smanjenje “korupcije i mita u svim njihovim oblicima”.

“Jačanje vladavine prava i promicanje ljudskih prava ključni su za ovaj proces, kao što je smanjenje protoka ilegalnog oružja, borba protiv korupcije i osiguranje uključivog sudjelovanja u svakom trenutku”

navodi se u SDG 16.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije
Koristite hashtagove #UnitedAgainstCorruption i #UNCAC20 kako biste UNCAC označili kao 20. tijekom 2023. na svim digitalnim platformama.

Utjecaj borbe protiv korupcije na mir, sigurnost i razvoj

Ove 2023. godine obilježava se 20 godina od usvajanja Konvencije protiv korupcije, što nudi perspektivu za razmišljanje o njezinom utjecaju na globalne napore u borbi protiv korupcije.

Današnji svijet suočava se s nekim od najvećih izazova u mnogim generacijama – izazovima koji prijete prosperitetu i stabilnosti za ljude diljem svijeta. U većini njih isprepletena je pošast korupcije.

Korupcija ima negativan učinak na svaki aspekt društva i duboko je isprepletena sa sukobima i nestabilnošću, ugrožavajući društveni i gospodarski razvoj i potkopavajući demokratske institucije i vladavinu prava. Korupcija ne samo da slijedi sukob, već je često i jedan od njegovih temeljnih uzroka. Potiče sukobe i koči mirovne procese potkopavajući vladavinu prava, pogoršavajući siromaštvo, omogućavajući nezakonitu upotrebu resursa i osiguravajući financiranje oružanih sukoba.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2023. nastoji istaknuti ključnu vezu između borbe protiv korupcije i mira, sigurnosti i razvoja. U osnovi je shvaćanje da je suzbijanje ovog kriminala pravo i odgovornost svih te da samo suradnjom i angažmanom svih osoba i institucija možemo prevladati negativne posljedice ovog kriminala. Države, državni službenici, državni službenici, službenici za provedbu zakona, predstavnici medija, privatni sektor, civilno društvo, akademska zajednica, javnost i mladi, podjednako, svi imaju ulogu u zajedničkoj borbi protiv korupcije.

Sprečavanje korupcije, promicanje transparentnosti i jačanje institucija ključni su ako se žele ispuniti ciljevi predviđeni u ciljevima održivog razvoja.

Korupcija u Hrvatskoj

Hrvatska je završila proces tranzicije i usklađivanja zakonodavstva s relevantnim međunarodnim dokumentima, 2013. godine je postala članica Europske unije, a 2023. i članica eurozone i Šengenskog prostora. Međutim, zbog rata i turbulentnog postjugoslavenskog razdoblja te zbog tegobnog procesa privatizacije i njegovog utjecaja na socioekonomske strukture, percepcija korupcije među hrvatskim građanima i dalje je visoka.

Prema percepcijama građana 2022. godine korupcija je postala problem broj jedan u RH. Čak niti pristupanje EU-u od kojega se dosta očekivalo u ‘uvođenju reda’ i smanjenju korupcije nije dalo rezultata jer je Hrvatska po Indeksu percepcije korupcije (Transparency International, 2022) na samom začelju država EU-a, tek malo bolja od Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Opterećeni starom pričom o korumpiranosti, prije svega političkih aktera (Vlade RH i ministarstava, Sabora RH te sudstva), građani pod dojmom novootkrivenih afera zadržavaju percepciju visoke prisutnosti korupcije.

Borba protiv korupcije je borba za Hrvatsku u kojoj od vlastitog rada pošteno žive njeni građani, uključeni u procese odlučivanja. Uz nositelje vlasti koji neće zloupotrijebiti svoju poziciju kako bi uništili prevenciju i integritet neovisnih tijela u borbi protiv nje ili bi tu borbu iskoristili isključivo za političke obračune i dolazak na vlast.

– Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan tla 2023.: Tlo i voda, izvor života

Objavio
Odgovorno
-

Svjetski dan tla održava se svake godine 5. prosinca kao sredstvo usmjeravanja pozornosti na važnost zdravog tla i zagovaranja održivog upravljanja resursima tla.

Uspostavu međunarodnog dana za obilježavanje tla preporučila je Međunarodna unija znanosti o tlu (IUSS) 2002. Konferencija FAO-a jednoglasno je potvrdila Svjetski dan tla u lipnju 2013. i zatražila njegovo službeno usvajanje na 68. Općoj skupštini UN-a. U prosincu 2013. Opća skupština UN-a odredila je 5. prosinca 2014. kao prvi službeni Svjetski dan tla.

Tlo i voda, izvor života

Opstanak našeg planeta ovisi o dragocjenoj vezi između tla i vode. Preko 95 posto naše hrane potječe iz ova dva temeljna izvora. Voda u tlu, vitalna za apsorpciju hranjivih tvari u biljkama, povezuje naše ekosustave. Ovaj simbiotski odnos temelj je naših poljoprivrednih sustava.

Međutim, suočena s klimatskim promjenama i ljudskim djelovanjem, naša tla se degradiraju, stavljajući prekomjeran pritisak na naše vodne resurse. Erozija remeti prirodnu ravnotežu, smanjujući infiltraciju vode i dostupnost za sve oblike života. Prakse održivog upravljanja tlom, kao što je minimalna obrada tla, rotacija usjeva, dodavanje organske tvari i pokrovni usjevi, poboljšavaju zdravlje tla, smanjuju eroziju i onečišćenje te poboljšavaju infiltraciju i skladištenje vode . Ove prakse također čuvaju biološku raznolikost tla, poboljšavaju plodnost i doprinose sekvestraciji ugljika, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

  • 95% naše hrane dolazi iz tla.
  • 33% tala je degradirano.
  • Može proći i do 1000 godina da se proizvede samo 2-3 cm tla.
  • Tlo opskrbljuje 15 od 18 prirodnih kemijskih elemenata bitnih za biljke.
  • U žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji.
  • U posljednjih 70 godina razina vitamina i hranjivih tvari u hrani drastično se smanjila.
  • 2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad.
  • Poljoprivredna proizvodnja morat će se povećati za 60% kako bi zadovoljila globalnu potražnju za hranom 2050.
  • Održivim upravljanjem tlom moglo bi se proizvesti do 58% više hrane.
  • Skoro 1/2 našeg kućnog otpada mogla bi se kompostirati kako bi se njegovalo tlo.

Svjetski dan tla 2023-Svjetski dan tla 2023. i njegova kampanja imaju za cilj podići svijest o važnosti i odnosu između tla i vode u postizanju održivih i otpornih poljoprivredno-prehrambenih sustava. To je jedinstvena globalna platforma koja ne samo da slavi tlo, već također osnažuje i angažira građane diljem svijeta da poboljšaju zdravlje tla.

Ključne poruke za 2023.

Tlo i voda ključni su resursi za održavanje života na Zemlji.
  • Tlo i voda temelj su proizvodnje hrane, ekosustava i dobrobiti ljudi. Prepoznajući njihovu neprocjenjivu ulogu, možemo poduzeti proaktivne mjere za očuvanje ovih resursa za buduće generacije.
  • Erozija i zbijanje tla ometaju sposobnost tla za skladištenje, odvodnju i filtriranje vode i povećavaju rizik od poplava, klizišta i pješčanih/prašnih oluja.
  • Tlo i voda su medij u kojem biljke rastu i dobivaju bitne hranjive tvari.
  • Zdravo tlo igra ključnu ulogu kao prirodni filtar, pročišćavajući i pohranjujući vodu dok se infiltrira u tlo.
  • Sustavi kišne poljoprivrede čine 80 posto obradivih površina, pridonoseći 60 posto globalne proizvodnje hrane. Ovi sustavi uvelike se oslanjaju na učinkovite prakse upravljanja vlagom u tlu.
  • Sustavi navodnjavane poljoprivrede povlače 70% svjetske slatke vode i čine 20% obradivih površina.
Tlo i voda međusobno su povezani resursi kojima je potrebno integrirano upravljanje.
  • Zdravlje tla te kvaliteta i dostupnost vode međusobno su povezani.
  • Primjena praksi održivog upravljanja tlom povećava dostupnost vode za poljoprivredu. Zdrava tla, obogaćena organskom tvari, igraju ključnu ulogu u regulaciji zadržavanja i dostupnosti vode.
  • Učinkovito korištenje kvalitetne vode, promicanje održive upotrebe gnojiva i pesticida, primjena odgovarajućih metoda navodnjavanja, poboljšanje sustava odvodnje, kontrola crpljenja i praćenje razine slanosti tla i podzemne vode ključni su za održavanje održive poljoprivredne prakse.
  • Održivo upravljanje tlom ključno je za poboljšanje produktivnosti vode u sustavima navodnjavanja.
Neodgovarajuće prakse upravljanja tlom i vodom utječu na eroziju tla, biološku raznolikost tla, plodnost tla te kvalitetu i količinu vode .
  • Nedostatak vode dovodi do gubitka bioraznolikosti tla, dok ispiranje i eutrofikacija zbog poljoprivrednih praksi dovode do gubitka bioraznolikosti u vodnim tijelima.
  • Loše upravljanje pesticidima i gnojivima ne samo da ugrožava kvalitetu tla i vode, već predstavlja i značajne rizike za ljudsko zdravlje i ekosustave.​
  • Loše prakse navodnjavanja i odvodnje neki su od glavnih pokretača salinizacije tla​​.
  • Porast razine mora pridonosi gubitku zemljišta, povećavajući rizik od salinizacije tla i sodifikacije, što može negativno utjecati na poljoprivrednu produktivnost.
Očuvanje tla i vode doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi.
  • Poboljšano upravljanje tlom i vodom poboljšava sposobnost zemlje da izdrži ekstremne klimatske događaje kao što su suše, poplave i pješčane/prašnate oluje.​
  • Prakse integriranog upravljanja tlom i vodom pružaju osnovne usluge ekosustava, podržavaju život na zemlji i povećavaju otpornost ekosustava.
  • Zdravo tlo djeluje kao skladište ugljika izdvajanjem ugljika iz atmosfere, čime pridonosi i prilagodbi klimatskim promjenama i naporima za ublažavanje.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan volontera – Kad bi svi volontirali, svijet bi bio bolje mjesto.

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan volontera

Međunarodni dan volontera se obilježava svake godine 5. prosinca. Prilika je to za brojne volontere, zajednice i organizacije da promoviraju svoj doprinos razvoju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Dan je utemeljila Opća skupština UN rezolucijom od 17. prosinca 1985.

Na ovaj važan dan, ponovno se posvetimo tome da svi ljudi mogu dati svoju energiju na oblikovanje bolje budućnosti za sve ljude i planet koji dijelimo. Budimo uz volontere, posvuda.

António Guterres

Osim što svake godine mobilizira tisuće volontera,  program Volontera Ujedinjenih naroda (UNV)  doprinosi miru i razvoju zagovaranjem priznavanja volontera i radom s partnerima na integraciji volonterstva u razvojne programe.

Više od jedne milijarde ljudi volontira širom svijeta za solidarnost i humanost, za ljude i planet. Međunarodni dan volontera, 5. prosinca, prilika je da se oda počast volonterima diljem svijeta i da se prepozna vrijednost volonterstva u unapređenju mira i razvoja.

Volonteri inspiriraju

Volonterizam je jedan od najvažnijih mehanizama za društvenu, ekološku i ekonomsku transformaciju. Osigurava trajan učinak svojom sposobnošću da promijeni način razmišljanja, stavove i ponašanja ljudi. Ljudi postaju akteri promjene i ravnopravni partneri u postizanju lokalnog, nacionalnog i međunarodnog napretka prema održivom ljudskom razvoju i globalnom miru. Program Volontera Ujedinjenih naroda (UNV) prepoznaje zajedničke univerzalne vrijednosti koje podupiru volonterstvo – slobodnu volju, predanost, jednakost, angažman, solidarnost, suosjećanje, empatiju i poštovanje prema drugima.

Stanje volonterstva u svijetu

Izvješće o stanju volonterstva u svijetu (SWVR) vodeća je publikacija Ujedinjenih naroda koja jača razumijevanje volonterstva i pokazuje njegovu univerzalnost, opseg i doseg u dvadeset prvom stoljeću. Izrađuje se svake tri godine, SWVR ispituje doprinos volonterstva miru i razvoju na temelju određene teme. Najnovije izdanje izvješća SWVR-a, pod naslovom Izgradnja ravnopravnih i uključivih društava, pokazuje da su volonteri i državna tijela partneri ključni za postizanje Agende održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja.

  • Mjesečni broj volontera u dobi od 15 i više godina diljem svijeta iznosi 862,4 milijuna.
  • Većina volonterskog rada i dalje se neformalno dogovara između pojedinaca, a u njemu sudjeluje 14,3% globalne populacije, dok se 6,5% radno sposobnih ljudi diljem svijeta uključuje u formalno volontiranje putem organizacije ili udruge. Značajan postotak ljudi obavlja više vrsta volonterskog rada.
  • Dok su formalni volonteri uglavnom muškarci, neformalni volonteri češće su žene.

Tema za 2023.: moć kolektivne akcije: kad bi svi to učinili!

Ove godine Međunarodni dan volontera obilježava se prepoznavanjem snage kolektivnog djelovanja: kad bi svi to učinili.

Kad bi svi volontirali, svijet bi bio bolje mjesto. Zamislite da više od osam milijardi ljudi volontira. Neograničene mogućnosti su to za održivi razvoj – hrana i obrazovanje za sve, čist okoliš i dobro zdravlje, uključiva i miroljubiva društva i više.

Volontiranje je ogroman obnovljivi resurs za rješavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških problema diljem svijeta. Dok se svijet suočava sa sve većim izazovima,  volonteri su često prvi koji pomažu. Volonteri su u prvom planu u krizama i hitnim slučajevima, često u vrlo teškim i teškim situacijama.

Pridružite se u prepoznavanju volontera diljem svijeta kroz kampanju na društvenim mrežama, koristeći hashtagove #IfEveryoneDid i #IVD2023. Pogledajte IVD 2023 Trello ploču za resurse. Postanite online volonter.

U Hrvatskoj je volontiranje regulirano Zakonom o volonterstvu čije su izmjene i dopune izglasane i prihvaćene u Saboru u travnju 2021. U cilju promidžbe i razvoja volonterstva Vlada RH osnovala je i Nacionalni odbor za razvoj volonterstva. Svake godine dodjeljuje se i državna nagrada za volontiranje koja je najviše priznanje u Republici Hrvatskoj za volontiranje, doprinos promicanju volonterstva i druge volonterske aktivnosti. Više na stranicama Ministarstva rada RH.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 2023.: Ciljevi održivog razvoja za i od strane osoba s invaliditetom

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan osoba s invaliditetom
Foto: Freepik

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se u cijelom svijetu 3. prosinca svake godine. Utemeljen je 1992. godine, rezolucijom 47/3 Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Cilj mu je promicati prava i dobrobit osoba s invaliditetom u svim sferama društva i razvoja. Povećati svijest o položaju osoba s invaliditetom u svakom aspektu političkog, društvenog, gospodarskog i kulturnog života.

16% svjetske populacije živi s invaliditetom

Danas svjetska populacija broji više od 8 milijardi ljudi. Od toga njih 1,3 milijarde (oko16% svjetske populacije) živi s nekim oblikom invaliditeta.

Invalidnost je fizički ili mentalni nedostatak koji ograničava osobu u jednoj životnoj aktivnosti ili više njih. Prema SZO invalidnost može uzrokovati probleme u vezi s pokretnošću, komunikacijom, usvajanjem znanja i učenja, brigom o sebi, društvenošću itd. Invalidnost zahtijeva stručnu medicinsku skrb.

Osobe s invaliditetom, “najveća svjetska manjina”, imaju općenito lošije zdravlje, niža postignuća u obrazovanju, manje ekonomskih mogućnosti i višu stopu siromaštva od osoba bez invaliditeta. To je uglavnom zbog nedostatka usluga koje su im dostupne (kao što su informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT), pravosuđe ili prijevoz) i brojnih prepreka s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Te prepreke mogu imati različite oblike, uključujući one koji se odnose na fizički okoliš, ili one koje proizlaze iz zakonodavstva ili politike, ili iz društvenih stavova ili diskriminacije.

Čimbenici koji izlažu osobe s invaliditetom većem riziku od nasilja uključuju stigmu, diskriminaciju i neznanje o invaliditetu, kao i nedostatak socijalne podrške.

  • Od 1,3 milijarde ljudi s invaliditetom, 80% njih živi u zemljama u razvoju.
  • 46% starijih osoba u dobi od 60 i više godina su osobe s invaliditetom
  • Jedna od pet žena vjerojatno će doživjeti invaliditet u svom životu, dok je jedno od deset djece dijete s invaliditetom
  • Više od 100 milijuna osoba s invaliditetom su djeca
  • Djeca s teškoćama u razvoju imaju gotovo četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti nasilje nego djeca bez invaliditeta
  • Odrasle osobe s nekim oblikom invaliditeta imaju 1,5 puta veću vjerojatnost da će biti žrtve nasilja od onih bez invaliditeta.
  • Odrasli s mentalnim problemima izloženi su gotovo četiri puta većem riziku od nasilja.
  • 50% osoba s invaliditetom ne može si priuštiti zdravstvenu skrb

Inkluzivno društvo i razvoj

Kada se uklone prepreke njihovom uključivanju i osnaže osobe s invaliditetom da u potpunosti sudjeluju u društvenom životu, cijela zajednica ima koristi. Prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom stoga su šteta za društvo u cjelini. Pristupačnost je nužna za postizanje napretka i razvoja za sve.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) priznaje da postojanje prepreka predstavlja središnju komponentu invaliditeta. Ovu Konvenciju je do sada ratificiralo 185 zemalja. Pristupačnost i uključenost osoba s invaliditetom temeljna su prava priznata Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Nisu to samo ciljevi, već i preduvjeti za uživanje drugih prava. Konvencija (članak 9., pristupačnost) nastoji omogućiti osobama s invaliditetom neovisan život i puno sudjelovanje u svim aspektima života i razvoja. Poziva države stranke da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup svim aspektima društva, na ravnopravnoj osnovi s drugima, kao i da identificiraju i uklone prepreke i barijere pristupačnosti.

Osiguravanjem prava osoba s invaliditetom, pomičemo naš svijet bliže temeljnim vrijednostima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom
Glavni hashtagovi: #DisabilityDay i #IDPD
Ostali hashtagovi: #EveryoneIncluded, #GlobalGoals i #CRPD

Ciljevi održivog razvoja za i od strane osoba s invaliditetom

Tema Međunarodnog dana osoba s invaliditetom za 2023. je:  “Ujedinjeni u akciji spašavanja i postizanja ciljeva održivog razvoja za, s i od strane osoba s invaliditetom”.

Danas, na pola puta do Agende 2030, osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa sustavnom diskriminacijom i preprekama koje ograničavaju njihovo smisleno uključivanje u sva područja društva. Čak 7 ciljeva Ciljeva održivog razvoja (SDG) izričito se odnosi na osobe s invaliditetom. Posebno u dijelovima koji se odnose na zdravlje, obrazovanje, rad i zapošljavanje, ravnopravnost, dostupnost ljudskih naselja, kao i prikupljanje podataka i praćenje SDG-a.

S obzirom na višestruke krize s kojima se svijet suočava postizanje brojnih ciljeva održivog razvoja (SDG) do 2030 je ugroženo. Nažalost, najsiromašniji i najugroženiji u svijetu često su najteže pogođeni u vrijeme krize. Preliminarni nalazi iz nadolazećeg Izvješća UN-a o invalidnosti i razvoju za 2023. pokazuju da svijet još više skreće s pravog puta u ispunjavanje ciljeva održivog razvoja za osobe s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj

Hrvatska je treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. To ukazuje na spremnost i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovu posebno vulnerabilnu populaciju.

U Republici Hrvatskoj, po stanju na dan 04.09.2023., živi 657.791 osoba s invaliditetom. Od toga su 369.242 muškog spola (56,1%) i 288.549 ženskog spola (43,9%). Osobe s invaliditetom čine 17% ukupnog stanovništva RH. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 313.197 (47,6%), je u dobnoj skupini 65+, dok su 271.334 (41,2%) osobe u radno-aktivnoj dobi, 20 – 64 godine. Udio invalidnih osoba u dječjoj dobi, 0 – 19 godina je 11,1%.

Prema podacima Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, u RH su zabilježeni podaci za 21.616 osoba pri čemu 16.944 osobe s invaliditetom (52,5% muškog spola i 47,5% ženskog spola) zadovoljavaju kriterije Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/18) i poslodavac ih može računati u kvoti.

U Registar osoba s invaliditetom pristigla su rješenja o primjerenom obliku školovanja za 51.960 osoba s time da je veći broj muških osoba (64%). Oštećenja govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja i mentalna oštećenja najčešći su specificirani uzroci koji određuju potrebu primjerenog oblika školovanja.

U RH živi 58.100 branitelja s invaliditetom. Zabilježeno je i 4.296 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom u RH sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno.

DOBRA HRVATSKA

Crni petak ‘Black Friday’ i Međunarodni dan bez kupnje

Objavio
Odgovorno
-
Crni petak i dan bez kupnje
Foto: garetsvisual / Freepik

I dok mnogi s nestrpljenjem očekuju Crni petak i rasprodaje mi podsjećamo da događaji poput Crnog petka potiču ljude da kupuju stvari koje im zapravo ne trebaju i/ili koje si ne mogu priuštiti. Čini se da taj dan mnogi ljudi izgube kontrolu i nad svojim trošenjem i nad svojim temperamentom. Lako je pronaći videozapise na internetu na kojima se vide kupci koji se međusobno fizički bore zbog rasprodaja.

Osvrt: Ludilo šopingiranja na Crni petak

Umjesto da grozničavo kupujete što je više moguće na Crni petak, možete učiniti upravo suprotno i ne kupite apsolutno ništa. Od 1997. godine Međunarodni dan bez kupnje ‘Buy Nothing Day’ dan je protesta protiv konzumerizma. U Sjevernoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Švedskoj, održava se dan nakon američkog Dana zahvalnosti, istovremeno s Crnim petkom. Drugdje u svijetu pa i u Hrvatskoj, održava se sljedeći dan, a to je zadnja subota u studenom. Pravila su jednostavna: Samo nemojte kupiti ništa tijekom ta 24 sata. Mnogi su ljudi iznenađeni koliko je to zapravo teško.

Cilj je potaknuti ljude da više razmišljaju o svojoj potrošnji i da donose bolje odluke o tome što kupuju i gdje to kupuju. Osim manje potrošnje i ne kupovanja nepotrebnih stvari, ovaj dan ima za cilj podići svijest i o tome kako biti etičniji potrošač.

Izazovi konzumerizma

Postoje ozbiljni problemi povezani s kupnjom, koji otkrivaju ekološke i etičke posljedice konzumerizma. Bogate zapadne zemlje – samo 20% svjetske populacije troše više od 80% zemljinih prirodnih resursa, uzrokujući neproporcionalnu razinu ekološke štete i nepravednu raspodjelu bogatstva.

Kao potrošači moramo preispitati svoju kulturu kupovanja. Svi mi imamo različite potrebe i u konačnici svi smo potrošači. Ali to nas ne bi trebalo spriječiti da preispitujemo proizvode koje kupujemo ili da izazivamo tvrtke koje ih proizvode. Zapitajmo se koji su to sve rizici koje konzumerizam predstavlja za okoliš i zemlje u razvoju?

Pitanja povezana s Danom bez kupnje su brojna, međutim, kampanja se fokusira na promicanje etičkog i odgovornog kupovanja, recikliranje, ponovnu upotrebu i konačno smanjenje onoga što kupujemo – to je veliki izazov!

Crni petak, sramota bio, a i danas je

Ljudi su postali svjesni da velike korporacije iskorištavaju uvjete rada u zemljama u razvoju trošeći vitalne resurse jer su jeftini i ne postoje sustavi za zaštitu radnika ili okoliša kao na zapadu. Jaz između bogatih i siromašnih nacija raste – 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta živi s manje od 1 dolara dnevno. Prava radnika u zemljama u razvoju često se krše, uključujući isplatu niskih plaća i dugo radno vrijeme. Životi radnika mogu biti ugroženi i lošim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama. U tim zemljama raširen je dječji rad, a još uvijek postoji i prisilni rad.

Nažalost, većina ljudi ne razmišlja o ovim stvarima dok kupuju.

Svatko bi trebao dati svoj doprinos poduzimanjem jednostavnih proaktivnih radnji, a dan bez kupnje može biti odličan početak. Sudjelovati nesudjelovanjem! Doslovno, ne raditi ništa je raditi nešto! Recikliranje je super, ali smanjenje je bolje! Razmislimo i promijenimo svoj stav prema plastici i drugoj jednokratnoj ambalaži, brzom namještaju, brzoj modi i našoj kulturi bacanja.

DOBRA HRVATSKA

Šteta ljudskom zdravlju od onečišćenja zraka u Europi: teret bolesti 2023

Objavio
Odgovorno
-
onečišćenja zraka
Foto: Karl Egger / Pixabay

Razine onečišćenja zraka i dalje su previsoke unatoč poboljšanju kvalitete zraka, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA). Najnovija zdravstvena procjena kakvoće zraka objavljena 24.11.2023. ističe da svih 27 država članica EU-a ne ispunjava niti svoje standarde, a kamoli one koje postavlja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), te da to ugrožava zdravlje Europljana.

Onečišćenje zraka najveći je zdravstveni rizik vezan za okoliš u Europi, uzrokujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti koje dovode do gubitka zdravih godina života i do smrti koje se mogu spriječiti.

Ključne poruke iz novog EEA izvješća

  • Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku u 2021. godini ostale su znatno iznad razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim smjernicama za kvalitetu zraka. Smanjenje onečišćenja zraka na ove razine smjernica spriječilo bi značajan broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati u državama članicama EU (EU-27); 253.000 od izloženosti finim česticama (PM2,5 ) ; i 52.000 od izloženosti dušikovom dioksidu (NO2 ) . Nadalje, smanjenjem kratkotrajne izloženosti ozonu (O3 ) izbjeglo bi se 22.000 pripisivih smrti.
  • Između 2005. i 2021. broj smrtnih slučajeva u EU koji se mogu pripisati PM2,5 pao je za 41%.
  • Za pojedine bolesti najveću štetu ljudskom zdravlju (teret bolesti) čine ishemijska bolest srca za PM2,5 i dijabetes melitus za NO2 .
  • Za svaku specifičnu bolest povezanu s onečišćenjem zraka, relativni doprinos lošem zdravlju (teret bolesti) od mortaliteta i morbiditeta može značajno varirati. Na primjer, smrtnost je daleko dominantan čimbenik za ishemijsku bolest srca i rak pluća, dok je za astmu morbiditet. Ovo naglašava važnost razmatranja morbiditeta kako bi se izbjeglo podcjenjivanje štete ljudskom zdravlju.

U gradovima je promet glavni izvor onečišćenja. U nekim regijama kućno grijanje na kruta goriva, poput ugljena ili drva, također utječe na kvalitetu zraka. Svi ovi kumulativni fenomeni mogu uzrokovati ili pogoršati bolest. Europska agencija također naglašava da klimatske promjene, a posebno povećanje temperatura u gradovima, ugrožavaju kvalitetu zraka, a time i zdravlje Europljana.

Karta 1. Smrtnost zbog izloženosti PM2,5 , 2021

U Hrvatskoj je izloženosti PM2,5 iznad razine smjernice WHO AQ za 2021. od 5 µg/m 3 u 2021. uzrokovalo:

  • 3.800 smrti
  • 37.200 izgubljenih godina života
  • 921 izgubljenu godinu života na 100.000 stanovnika

DOBRA HRVATSKA

UM 2024! Godišnja knjiga-planer slavi svoj 30. rođendan

Objavio
Odgovorno
-
UM 2024
UM je i knjiga i planer i dnevnik. I velika poslovna i životna škola. Donosi je čak 45 ČLANOVA  TIMA – uglednih stručnjaka, pisaca, menadžera i lidera, znanstvenika, psihologa, pustolova, i svih onih koji svojim djelovanjem i postojanjem čine razliku.

UM, knjiga-planer, proslavila svoj 30. rođendan, susretom UM SA SVOJIMA

Povodom 30 godina UM-a, dana 23. studenog 2023. u hotelu International, održana je svečanost UM SA SVOJIMA – UM „U ŽIVO“. U nazočnosti više od 200 sudionika – poklonika tradicionalne edicije UM, a bijehu tu svi koji su gradili UM: čitatelji, partneri, autori, stručni tim, slavilo se kreativnost, dobrotu čovjeka i ljepote svijeta i Zemlje. Bio je to doslovce:„UM U ŽIVO“ – uzbudljiv i bogat, kakav je po sadržaju i davanju bio i svaki od 30 brojeva UMa

U  tijesnoj vezi riječi, glazbe i druženja obilježena su tri razloga susretu:

  • 30 godina postojanja i djelovanja UMa, povezanosti tisuća čitatelja s idejama UMa,
  • Predstavljanje nove godišnje knjige–planera UM 2024 i limitiranog izdanja 
  • Predstavljanje knjige UMov 30 GODIŠNJI MARATON / Pobijedite osobnim razvojem, antologije zapaženijih članaka i priča iz svih brojeva UM , 1995-2024

Susret je vodio Vedran Mlikota.

Još jedan događaj u povodu 30 godina UM-a bilo je i izvlačenje dobitnika u nagradnoj igri „VJERNI ČITATELJI – KOLEKCIONARI UM-a“, a koje je održano 16. studenog 2023., u prostorijama M.E.P.-a uz prigodno malo druženje čitatelja i stručnog tima.

UM je drugačiji, unikatan!

  • ­Najtraženija knjiga-planer uz Božić i Novu godinu. Jedinstven dar za klijente, zaposlenike, bližnje, sebe!
  • 30 godina unikatnog i najdugovječnijeg planera u Europi (od 1995.)
  • Raskošan i inspirativan sadržaj: 52 tjedna eseja + 15 bonus priča, poezija, aforizmi, fotografije, karikature
  • UM poučava, inspirira, zabavlja. UM je mentor i prijatelj.
  • Prati te u torbi, na noćnom ormariću, radnom stolu, putovanjima… I uvijek mu se vraćaš.

…Saznajte sve o UM-u!

­UM u brojkama i činjenicama

Inovativnost, poslovnost, humanost su načela naša svakodnevnice, ali kad se bavimo brojkama, UM izgleda ovako:

Fanovi o UM-u (1995.-2023.)

Primite moje najiskrenije čestitke i tople želje da potrajete puno duže. Vi ste jedna od rijetkih svijetlih zvijezda na našem nebu. G.M.

*****

Godinama se susrećemo, svaki radni dan je na stolu, ja i vaša vrlo sadržajna brošura-kalendar. Naime tek sada, dok pišem ovaj osvrt shvatio sam kako nisam bio svjestan koliko sam jutara proveo uz UM, uz jutarnji čaj; i to bi značilo da je privlačan kao i jutarnji napitak. R.S.-Š.

*****

UM me osvojio i oduševio od prvog susreta. Svoje sam oduševljenje odmah podijelila sa dragim osobama pa tako i suprugu dala primjerak s uputom: “To je nešto što moraš imati!” N.K.B.

*****

Ne propuštam kupiti sebi novi primjerak UM svake godine, jer sam se u sadržaj zaljubila već kod prvog broja. Zanimljive priče, članci, pjesme, mudrosti – ma sav sadržaj neizostavan je dio jutarnjeg rituala. Hvala vam na svemu što radite…

Pročitajte više recenzija čitatelja!

 

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Foto: Freepik

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga, praćen s UN inicijativom 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja, trenutak je za razmišljanje i jačanje strategija u postizanju obveze za uklanjanje nasilja nad ženama do 2030. 

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najraširenijih i najprožimajućih kršenja ljudskih prava u svijetu. Procjenjuje se da je globalno 736 milijuna žena – gotovo jedna od tri – bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od intimnog partnera, seksualnom nasilju izvan partnerstva ili oboje, barem jednom u životu.

  • Svakih 10 minuta jedna žena je ubijena.
  • 1 od 3 žene tijekom života doživi nasilje.
  • Djevojčice su posebno izložene riziku od nasilja— 1 od 4 adolescentice zlostavljaju njihovi partneri.
  • 16% do 58% žena u svijetu doživjelo je tehnološki potpomognuto rodno uvjetovano nasilje. Generacija Z i Millennials su najviše pogođeni.
  • Jedna od 10 žena u Europskoj uniji izvijestila je da je doživjela internetsko uznemiravanje od svoje 15. godine.
  • 70% žena u sukobu, ratu i humanitarnoj krizi doživljava rodno uvjetovano nasilje.
  • Globalno, genitalno sakaćenje žena povećalo se za 15% u usporedbi s podacima od prije osam godina.

Izvor: Više podataka UN Women

Gotovo 89.000 žena i djevojaka namjerno je ubijeno 2022. godine diljem svijeta, prema istraživanju “Ubojstva žena i djevojaka uvjetovana spolom (femicid/feminicid)”. To je najveći godišnji broj ubojstava žena zabilježen u posljednja dva desetljeća. Podaci za 2022. pokazuju da je do porasta ubojstava žena došlo unatoč padu ukupnog broja ubojstava.

Program ACT

Ova se pošast pojačala u različitim okruženjima, uključujući radno mjesto i online prostore. A pogoršana je postpandemijskim učincima, sukobima i klimatskim promjenama. Globalne izvanredne situacije, krize i sukobi pojačali su pokretače i čimbenike rizika nasilja nad ženama i djevojčicama. A digitalizacija i tehnologija pogoršale su postojeće oblike nasilja i dovele do razvoja novih.

Program ACT za zaustavljanje nasilja nad ženama ima za cilj ubrzati napore za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama putem zagovaranja, izgradnje koalicija i transformativne feminističke akcije. Europska komisija i UN Women suvoditelji su Akcijske koalicije protiv rodno uvjetovanog nasilja (GBV), u suradnji s UN Trust Fundom. Izravnim ulaganjem u feminističke pokrete, jačanjem međusektorskih saveza i koordinacijom zajedničkog programa zagovaranja, ACT će osnaživati pokrete za prava žena dok koordiniraju svoj napor za pravdom. Kako biste saznali više o ACT-u, preuzmite programsku brošuru.

Definicija nasilja nad žemana i djevojčicama

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičke ozljede ili patnje žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje uglavnom neprijavljeno zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Općenito, manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima, uključujući:

  • nasilje od strane intimnog partnera (batinanje, psihičko zlostavljanje, bračno silovanje, femicid);
  • seksualno nasilje i uznemiravanje (silovanje, prisilni seksualni činovi, neželjeni seksualni napadi, seksualno zlostavljanje djece, prisilni brak, ulično uznemiravanje, uhođenje, internetsko uznemiravanje);
  • trgovina ljudima (ropstvo, seksualno iskorištavanje);
  • sakaćenje ženskih genitalija; i
  • dječji brak.
“Značajan broj svjetske populacije rutinski je izložen mučenju, izgladnjivanju, terorizmu, ponižavanju, sakaćenju, pa čak i ubojstvu samo zato što su žene. Zločini kao što su ovi protiv bilo koje skupine osim žena bili bi prepoznati kao građansko i političko izvanredno stanje, i kao grubo kršenje ljudskosti žrtava. Ipak, usprkos jasnoj evidenciji smrti i vidljivog zlostavljanja, ženska se prava obično ne klasificiraju kao ljudska prava”.

Charlotte Bunch, američka feministička autorica i organizatorica pokreta za ženska prava

Posljedice nasilja nad ženama

Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života. Rano postavljeni nedostaci u obrazovanju predstavljaju primarnu prepreku univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje za djevojčice. To dovodi i do ograničavanja pristupa visokom obrazovanju kao i do ograničenih mogućnosti za žene na tržištu rada.

Iako se rodno uvjetovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, neke su žene i djevojke posebno ranjive. Na primjer, mlade djevojke i starije žene, žene koje se identificiraju kao lezbijke, biseksualne, transrodne ili interseksualne osobe, migranti i izbjeglice, autohtone žene i etničke manjine, ili žene i djevojke koje žive s HIV-om i invaliditetom, te one koje prolaze kroz humanitarne krize.

Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojčica. Ciljevi održivog razvoja (SDGs) ne mogu se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.

Dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog) su 1981. godine pokrenule latinoameričke i karipske feministkinje. Ovaj je datum odabran u čast sestrama Mirabal, trima političkim aktivisticama iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine po nalogu vladara zemlje Rafaela Trujilla (1930-1961).

Opća skupština UN-a je 20. prosinca 1993. usvojila Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama putem rezolucije 48/104. Konačno, 7. veljače 2000., Opća skupština UN-a usvaja rezoluciju 54/134, službeno određujući 25. studenog kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i time pozivajući vlade, međunarodne organizacije kao i nevladine organizacije da se udruže i organiziraju prigodne aktivnosti.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Ovaj dan služi i kao godišnji podsjetnik na dugu povijest aktivizma koji je ove oblike nasilja stavio na međunarodnu agendu. To je također dan kada treba prepoznati sav naporan rad koji je potreban da bi se to zadržalo kao i za rješavanje svakodnevnog nasilja u praksi.

Također možemo iskoristiti ovu priliku i promisliti kako se rodno uvjetovano nasilje isprepliće s drugim oblicima nasilja: na primjer, rasizmom, homofobijom, državnim nasiljem i strukturalnim nasiljem. Kao što tvrdi Bell Hooks, živimo u svijetu “kojim upravlja politika dominacije, svijetu u kojemu vjera u pojam superiornog i inferiornog, i popratna ideologija – da superiorni trebaju vladati nad inferiornima – utječe na živote svih ljudi svugdje, posvuda”. Odupiranje ovoj logici dominacije neophodno je za stvaranje domova koji su sigurni, šire kulture koja slavi život, svijeta u kojem svi ljudi mogu živjeti potpuno i slobodno.

Nicole Bourbonnais, Gender Institut Geneva

#NoExcuse – UN-ovih 16 dana aktivizma

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava i početak kampanje UNiTE (25. studenog – 10. prosinca) — inicijative od 16 dana aktivizma koja završava na dan obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca).

Ova kampanja poziva građane da pokažu koliko im je stalo do okončanja nasilja nad ženama i djevojčicama te pozva vlade diljem svijeta da pokažu kako ulažu u prevenciju rodno uvjetovanog nasilja.

Prilika je to za revitalizaciju obveza, pozivanje na odgovornost i djelovanje donositelja odluka, dok se svijet približava  30. obljetnici Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje 2025.  – vizionarskog nacrta za postizanje rodne ravnopravnosti i žena i prava djevojaka posvuda. Pročitajte bilješku koncepta.

Pridružite se globalnom pokretu sa sloganom #NoExcuse za sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama.

DOBRA HRVATSKA

EU Parlament je usvojio revidirana pravila za smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje ambalaže

Objavio
Odgovorno
-
smanjenje, ponovna uporaba i recikliranje ambalaže
Foto: Pete Linforth / Pixabay

EU Parlament je jučer, 23.11.2023., usvojio stajalište o novim pravilima o ambalaži u EU kako bi se riješio problem stalnog rasta otpada i potaknula ponovna uporaba i recikliranje. Zastupnici su odobrili izvješće, koje predstavlja mandat Parlamenta za pregovore s vladama EU-a, s 426 glasova za, 125 protiv i 74 suzdržanih.

Ambalažom je 2018. u EU ostvaren promet od 355 milijardi EUR. Ona postaje sve veći izvor otpada i ukupno se u EU povećala sa 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Svaki Europljanin proizveo je 188,7 kg ambalažnog otpada 2021., a bez dodatnih mjera,  očekuje se da će to 2030. godine dostići 209 kg.

Prihvaćanjem ovog stajališta Parlament odgovara na očekivanja građana o uspostavi kružnog gospodarstva, izbjegavanju otpada te postupnom ukidanju neodržive ambalaže te rješavanju jednokratne ambalažne plastike.

Smanjiti količinu ambalaže i zabraniti uporabu „vječnih kemikalija”

Osim općih ciljeva smanjenja količine ambalaže predloženih u uredbi (5 % do 2030., 10 % do 2035. i 15 % do 2040.), zastupnici žele postaviti posebne ciljeve za smanjenje plastične ambalaže (10 % do 2030., 15 % do 2035. i 20 % do 2040.).

Zastupnici žele zabraniti prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica (manje od 15 mikrona), osim ako je to potrebno zbog higijenskih razloga ili je predviđeno kao primarna ambalaža za hranu u rasutom stanju. Predlažu i da se znatno ograniči upotreba određenih oblika ambalaže za jednokratnu uporabu kao što su hotelska minijaturna ambalaža za toaletne proizvode te omotači za kofere u zračnim lukama.

Kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje, zastupnici traže zabranu uporabe takozvanih „vječnih kemikalija” (perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS-ovi) i bisfenola A u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.

Poticanje potrošača na ponovnu uporabu i punjenje – Zastupnici nastoje pojasniti zahtjeve za ponovnu uporabu ili ponovno punjenje ambalaže. Krajnji distributeri pića i hrane za hranu u sektoru pripreme i posluživanja hrane, kao što su hoteli, restorani i kafići, trebali bi potrošačima omogućiti da donesu vlastitu posudu.

Bolje prikupljanje i recikliranje ambalažnog otpada – Novim se pravilima zahtijeva da se sva ambalaža može reciklirati i da mora ispunjavati stroge kriterije koji će se definirati u okviru sekundarnog zakonodavstva. Predviđena su određena privremena izuzeća, primjerice za pakiranje hrane izrađene od drva i voska.

Kako ne stvarati suvišnu ambalažu u domu i kako koristiti staru? 

Zastupnici žele da se do 2029. odvojeno prikuplja 90 % materijala sadržanih u ambalaži (plastika, drvo, željezni metali, aluminij, staklo, papir i karton).

Hrvatska nije provela direktivu EU o ambalaži i ambalažnom otpadu

Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu ima za cilj zaštititi okoliš i osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Prema odredbama te direktive, zemlje članice trebaju reciklirati 65 posto svog ambalažnog otpada do 2025. godine, što će porasti na 70 posto 2030.

Države članice bile su dužne prenijeti direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 5. srpnja 2020. godine. “Hrvatska nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe direktive u nacionalno zakonodavstvo”, navodi Komisija. Stoga je Europska komisija prošlog tjedna odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije zbog toga što nije u potpunosti prenijela u svoje zakonodavstvo sve relevantne odredbe  važeće direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH tim povodom je pojasnilo da je Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku donesen, te da ne postoje više razlozi za postupak pred Sudom EU. – “Hrvatska je obvezna do kraja 2025. reciklirati najmanje 65 posto mase ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70 posto do kraja 2030., a ovaj Pravilnik propisuje obveze koje doprinose ispunjenju tog cilja kao i smanjenju količine otpada koji završi na odlagalištu”.

Izvor: Europski parlament

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) – Ambalaža

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR)
Foto: Freepik

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) ima za cilj podizanje svijesti Europljana o održivom gospodarenju resursima i otpadom. Provodi se tijekom zadnjeg ili predzadnjeg tjedna u studenom. Ono što ga čini posebnim su napori i strast uloženi od strane tisuća i tisuća volontera koji šire glas o održivoj potrošnji i kružnom gospodarstvu u svojim zajednicama.

Europski tjedan za smanjenje otpada (EWWR) nastao je 2009. godine kao projekt LIFE+ koji financira EU. Inicijativa je došla od javnih tijela diljem Europe koja su udružila snage u sprječavanju stvaranja otpada.

3 R – Reduce – Reuse -Recycle

Projekti koji se provode tijekom EWWR-a odnose se na 3R: Smanjenje otpada, Ponovna uporaba proizvoda, Recikliranje materijala — ovim redoslijedom. Nije slučajno da su 3R na vrhu hijerarhije otpada, jer EWWR svoje djelovanje temelji upravo na toj hijerarhiji. U praksi, ovo je način na koji bi hijerarhija otpada trebala informirati osobne (ili organizacijske) odluke:

Smanjenje: zapitajte se trebate li robu koju namjeravate kupiti prije nego što je kupite. To vrijedi i za ambalažu u kojoj neki proizvodi dolaze. Možete li možda prenamijeniti stvari ili posuditi od prijatelja ili popraviti pokvarene predmete ili podijeliti susjedov alat? Ako je odgovor da, onda možete — i trebate — SMANJITI.

Ponovna uporaba: ovo je dio u kojem savjesni potrošači stvarno mogu napraviti razliku. Zamijenite predmete za jednokratnu upotrebu onima za višekratnu upotrebu u svakom području svog života! To nije slučaj samo s plastikom, već i sa svim drugim predmetima i proizvodima za jednokratnu upotrebu! Uvjerite svog poslodavca, kolege iz razreda, obitelj, prijatelje ili susjede da učine isto!

Recikliranje: bolje je od odlaganja, ali nije preferirana opcija. Zašto? Ako trebate nešto reciklirati, to znači da već stvarate otpad. Ako ozbiljno razmišljate o ponovnoj uporabi i smanjenju, recikliranje bi trebalo činiti samo mali dio vaših napora.

Nažalost, bacanje smeća i dalje utječe na naše gradove i prirodu. Kako bi se suprotstavili njegovim štetnim učincima, EWWR potiče sudionike da educiraju svoje zajednice o prevenciji otpada; i očistiti područja gdje bacanje smeća ometa dobro funkcioniranje prirodnih i ljudskih staništa.

EWWR 2023- - Ambalaža

Tema za 2023: Ambalaža

Ove godine se Europski tjedan za smanjenje otpada po drugi put (prvi put 2016.) fokusira na ambalažu. I nakon 7 godina, ova tema je i dalje ključna u smislu proizvedenog otpada, koji se nije smanjio, već je pomaknut s porastom sektora e-trgovine. Kampanja treba podići svijest o snažnom utjecaju ambalaže na okoliš.

U Hrvatskoj se akcije provode u Rijeci, Poreču i Zagrebu.

Temi ambalaže smo i mi tijekom prošle godine posvetili seriju članaka pod nazivom “Pogledaj ambalažu”.

U našem svakodnevnom životu ambalaža sudjeluje u zaštiti, transportu pa čak i prezentiranju bilo koje vrste robe. Postala je prisutna u svim fazama lanca od proizvođača do potrošača. Međutim, ambalaža ima ogroman utjecaj na okoliš. Što se tiče upotrebe sirovog materijala, 40% plastike i 50% papira koji se koriste u EU namijenjeno je pakiranju, dok, gledajući u završnoj fazi života, čini 36% krutog komunalnog otpada .

Ukupna proizvodnja ambalažnog otpada u EU povećala se sa 66 milijuna tona u 2009. na 78,5 milijuna tona u 2019. (oko 173 kg po stanovniku).

Pandemija COVID-19 možda je dodatno pojačala trend zbog veće internetske prodaje, veće prodaje u supermarketima za hranu koja se konzumira kod kuće umjesto u restoranima i povećanje dostave hrane.

Jednom kada ambalaža postane otpad, razvrstava se na ambalažni otpad koji se može reciklirati i onaj koji se ne može reciklirati. Od 2012. do 2020. povećala se količina ambalaže koja se ne može reciklirati. Situaciju dodatno otežava značajna količina reciklabilnog otpada koji, zbog nepostojanja reciklažne infrastrukture i neisplativosti procesa recikliranja, ipak završava na odlagalištu. Nadalje, relevantan dio se čak i ne prikuplja, što utječe na okoliš, posebice morski.

Kako bi riješila ovu situaciju, Europska Komisija je postavila cilj da se sva ambalaža do 2030. može ponovno upotrijebiti ili reciklirati na ekonomski izvediv način s ciljem smanjenja ambalaže, prekomjerne ambalaže, a time i ambalažnog otpada. Uloga sprječavanja stvaranja otpada ključna je za postizanje cilja.

Smanjenje utjecaja ambalaže na okoliš

Utjecaj ambalaže na okoliš ovisi o materijalu. Plastična ambalaža je materijal s najvećim udjelom ugljika, s ukupno 1,8 tona CO2e emitiranih tijekom životnog ciklusa jedne tone plastične ambalaže. Slijede papir/karton i staklo koji imaju emisiju od 809 odnosno 565 kg CO2e po toni. Drvena ambalaža ima 19 kg neto emisija CO2e po toni (izvor: izvješće Eunomije iz prosinca 2021. na temelju podataka EUROSTAT-a).

Procjena Komisije za rano upozoravanje do sada je otkrila da je plastika najizazovniji tok ambalažnog otpada u smislu recikliranja. Procjenom je utvrđeno da bi 19 država članica moglo biti u opasnosti od propuštanja cilja od 50% recikliranja 2025. Glavni razlozi za neispunjavanje ciljeva recikliranja su niske stope odvojenog prikupljanja plastičnog ambalažnog otpada. Ovo još više pojašnjava koliko je važno promovirati prevenciju ambalažnog otpada budući da samo recikliranje ne može biti rješenje.

Potražnja za ambalažom, zajedno s niskom razinom ponovne upotrebe i mogućnosti recikliranja, pokreće stalnu potrebu za neobnovljivim primarnim resursima. Naposljetku, dok emisija stakleničkih plinova iz ambalaže raste – predviđa se da će 2030. dosegnuti 66 milijuna tona CO2e – otpad iz ambalaže ima ozbiljne posljedice, posebno za morski okoliš.

Izbjegavanje prekomjernog pakiranja i poboljšanje selektivnog prikupljanja može značajno smanjiti pojavu smeća i povećati kvalitetu materijala spremnog za recikliranje.

DOBRA HRVATSKA

1...505152...182Stranica 51 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z