Društvena rasprava: Umjetna inteligencija, mnogo velikih opasnosti, dosta koristi! Dolazak u živo Orwellova “Velikog brata”?

Umjetna inteligencija
Foto: WangXiNa / Freepik

Distopijski roman 1984. Georgea Orwella iz 1949. godine ukazao je na opasnosti od totalitarizma zbog represivnog načina reguliranja ljudskog ponašanja i gubitka individualne slobode. Da li se puno više ljudi boji „na brzinu“ dovedene umjetne inteligencije, nego li ima pobornika? UI se ne bi smio razmnožavati i širiti kao obična „tržišna roba“, što znači – bez regulative i dogovora čovječanstva, pogotovu ako se akcpetira da možda UI iznimno snažno gura u stranu značaj i uzvišenost ove mudre civilizacije (homo sapiens). Uostalom, što će tijekom svog života raditi milijarde ljudi kojima UI prijeti zamjenom!? Sad treba govoriti o svemu.

Značajni rizici uslijed neprovjerene i neregulirane umjetne inteligencije:

  • gubitak radnih mjesta uzrokovan automatizacijom
  • kršenje privatnosti
  • stvaranje uvjerljivog krivotvorenog sadržaja (deep fakes)
  • algoritamska pristranost zbog nekvalitetnih podataka
  • socio-ekonomska nejednakost
  • nepredvidljivost tržišta
  • automatizacija oružja.

Danas sveprisutne nadzorne kamere s ugrađenom umjetnom inteligencijom prate naše kretanje u gotovo svim svjetskim gradovima.1 Doživljava li svijet povratak Orwellova “Velikog brata”? Što je umjetna inteligencija (AI – Artificial Intelligence) u odnosu na strojno učenje (Machine Learning)2 ? Koje su prednosti umjetne inteligencije i jesu li njezine prednosti sporne zbog opasnosti njezina monopola nad velikim bazama podataka (Big Data) i očiglednog nedostatka međunarodnih i državnih propisa i kontrola?

Što je “umjetna inteligencija” (AI)?

Umjetna inteligencija je računalna znanost koja stvara sustave koji oponašaju ljudsku inteligenciju. Sastoji se od dvije riječi: “umjetna” i “inteligencija”. Stoga je to tehnologija koja kreira i simulira “ljudsku inteligenciju”. Sustavi umjetne inteligencije nisu nužno una­prijed programirani, već su zasnovani na inteligentnim algoritmima (npr. a + b/y = c). Umjetna inteligencija se trenutačno koristi u mnogobrojnim aplikacijama poput “Siri” (asistent na Apple uređajima), Googleovog programa AlphaGo3, kao i u igri Go4 ili šahu (sjetimo se da je IBM-ovo računalo “Deep Blue” pobijedilo Garija Kasparova 1997. godine).

Strojno učenje (ML) u odnosu na umjetnu inteligenciju (AI)

Strojno učenje je podskup umjetne inteligencije koji stroju omogućuje učenje iz postojećih podataka bez dodatnog programiranja. Cilj je da strojevi “uče” iz podataka kako bi dali točne rezultate. Strojno učenje ima ograničen opseg i obavlja samo određene programirane zadatke.

Aplikacije strojnog učenja uključuju online sustave preporuka, kao npr. Google pretraživač.

Aktualne aplikacije umjetne inteligencije uključuju, osim gore navedenih, pozivne sustave korisničke podrške, ekspertne sustave (koji oponašaju ljude iz struke) i inteligentnu humanoidnu robotiku5.

Ukratko, umjetna inteligencija je grana računalne znanosti koja stvara inteligentne strojeve koji se ponašaju, misle i donose odluke nalik ljudskima. Umjetna inteligencija je prisutna kad god stroj “stekne” ljudske vještine, uključujući učenje, rezoniranje i rješavanje problema.

Prednosti umjetne inteligencije

Glavne prednosti su rasterećenje zaposlenika od mnogih jednostavnih, ali i složenih “ponavljajućih radnji” koje obično dovode do opadanja pažnje, zamora i pogrešaka. Umjetna inteligencija povećava učinkovitost zaposlenika, poboljšava radni proces, podiže produktivnost, smanjuje ljudske pogreške, povećava profitabilnost rutinskih poslova i štiti zdravlje radnika pri opasnim radovima.

Umjetna inteligencija također poboljšava donošenje odluka korištenjem kvalitetnih i raznovrsnih podataka. Očito je da to može dovesti do gašenja radnih mjesta, ali i stvaranja novih – što zahtijeva nove radne vještine i obuke. Kako pronaći ravnotežu između zatvaranja i otvaranja radnih mjesta, otvoreno je pitanje.

umjetna inteligencija
Foto: rawpixel.com / Freepik

Rizici koje nosi umjetna inteligencija

Brojne su prednosti umjetne inteligencije – iako one blijede u usporedbi s rizicima invazije na individualnu privatnost i slobodu mišljenja.

Stephen Hawking, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, izjavio je da bi utjecaj umjetne inteligencije mogao biti kataklizmičan ako ne bude etički strogo kontroliran i da bi “umjetna inteligencija mogla biti najgori događaj u povijesti naše civilizacije”6.

Tajvanski računalni znanstvenik Kai-Fu Lee tvrdi da će umjetna inteligencija zamijeniti gotovo sve aktivnosti koje zahtijevaju više od pet sekundi razmišljanja − što bi moglo dovesti do golemog ukidanja rutinskih poslova, ali i istovremeno stvoriti snažnu potražnju za visokokvalificiranom radnom snagom. To bi moglo pogoršati već ionako velike nejednakosti u dohotku, unutar i između zemalja, podići socijalne tenzije, jer bi rastući udio dobiti nacionalnog dohotka bio koncentriraniji na jednom mjestu.

Umjetna inteligencija u sudnicama i svakodnevnom životu

Umjetna inteligencija se sve više koristi u procjeni ponavljajućih kaznenih djela, budući da je manji postotak stanovništva obično odgovoran za većinu kaznenih djela. Međutim, korišteni pravosudni algoritmi često se ne ispituju na specifičnim podskupinama, a manjine se tretiraju kao zaseban entitet; stoga se njihova točnost ne provjerava u odnosu na relevantnu populaciju. Ova pristranost može dovesti do kontinuirane diskriminacije manjina, održavajući tako njihov drugorazredni status. U Francuskoj postoji slična bojazan od uvođenja algoritma “DataJust” u sudnice 2020. godine. Dapače, ista bojazan zbog diskriminirajućih algoritama vrijedi i za niz drugih aktivnosti.

Stoga su zahtjevi za bankovne zajmove, životno i zdravstveno osiguranje te hipoteke sustavno predmet algoritamske provjere s nepravednim ishodom. S obzirom na ove nedosljednosti, sve se više koriste “anonimni životopisi” i audicije za orkestre iza zastora itd. – kako bi se osigurala objektivnost.

Ukratko, gore navedena pitanja koja se tiču umjetne inteligencije relevantna su ne samo za pravosudni sustav, društvene medije, zdravstvenu skrb, obrazovanje i korporativno upravljanje već i za niz drugih područja, kao što su rizici od “sustava automatiziranog oružja” i dominacije algoritamskog trgovanja na burzama. Zaključno, kao što je rekao Eric Schmidt, bivši glavni izvršni direktor Googlea: “Trebamo kontrolirati umjetnu inteligenciju prije nego što ona počne kontrolirati nas.” Trebamo raspravljati o korištenju umjetne inteligencije u svakodnevnom životu prije nego što tehnologija postane toliko brza i pametna da može odlučivati o stvarima koje utječu na sve nas – prije nego što uopće shvatimo da smo imali izbora!


1 London je imao najviše nadzornih kamera sa 68.4 kamera na tisuću stanovnika u 2019. godini; Pariz je bio 9. u Europi s 3.1 kamera na tisuću stanovnika. Pogledajte “10 najviše nadziranih europskih gradova”
2 Strojno učenje je grana računalne znanosti i tehnologije koja se bavi automatskim izvođenjem zaključaka iz podataka bez eksplicitne instrukcije. Cilj strojnog učenja je stvaranje modela koji je u stanju naučiti iz primjera i koristiti ta znanja za predviđanje ishoda u novom skupu podataka. Više…
3 AlphaGo je računalni program za igranje društvene igre Go. To je prvi računalni program koji je pobijedio profesionalnog Go igrača.
4 Go je kompleksna misaona igra na ploči za dva igrača, porijeklom iz Kine.
5 Humanoidni roboti su dizajnirani da izgledaju poput ljudi i da intuitivno surađuju, više o tome
6 Pogledajte Mike Douglas: “7 opasnih rizika od umjetne inteligencije; AI je hvaljena kao revolucionarna i ona koja mijenja svijet, ali također ima svoja ograničenja” 28/7/21.

Autor: James Chan-Lee
S engleskog prevela: Danijela Popović Šušić

Izvor: Umjetna inteligencija ili povratak Orwellova “Velikog brata” – Nova Akropola

Što ćete kao odgovoran kupac učiniti u vezi s sramotnim dječjim radom (Biti odgovoran građanin)

dječji rad
Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!

Pohlepa menadžera je razlog mukama 170 milijuna djece u svijetu – i vi to možete u malom dijelu zaustaviti. Dječja radna snaga, većinski sa tri kontinenta  – Afrika, Azija i Južna Amerika,  koristi se jer je jeftina i povećava profitne marže svjetskih i lokalnih kompanija. 


Jedno od desetero djece u dobi od 5 i više godina bilo je početkom 2020. uključeno u dječji rad u cijelom svijetu.


Potrošači danas imaju vrlo snažan glas. Kompanije ulažu velike napore i novac kako bi izbjegle negativne recenzije potrošača i loš publicitet. 

Proizvodi i sektori u kojima je dječji rad najčešći: 
  • mobiteli, lap-topi, električni auti,
  • majice, rublje, cipele i tenisice, 
  • kava, čokolada, duhan, čaj i drugi poljoprivredni proizvodi (71% dječjeg rada odvija se u poljoprivredi)

Jednostavno, prestanite kupovati takve proizvode! 

Ne ovisimo o jednoj marki, jednoj svojoj navici, možemo bez nekih, donesite odluku, nanesite kompanijama štetu – tako što će imati manji prihod , makar i za svega 1, 2 ili 10 vaših eura. Veliko je to, vaš glas i vaša nova odluka ! 

  1. Educirajte se i podijelite drugima svoje znanje. Prije čitanja nekog članka o tom problemu, niste znali koji sve proizvodi u sebi sadrže dječji rad. Biti svjestan toga već je odličan prvi korak!
  2. Potražite preporuke i certifikate trećih strana kao što su Fair Trade International, Better Cotton Initiative ili Fair Wear Association…
  3. Bojkotirajte! Zaobiđite te police… Mars, Nestlé i Hershey obećali su prije gotovo dva desetljeća da će prestati koristiti kakao koji beru djeca. Ipak, velik dio čokolade koju kupujete još uvijek uključuje dječji rad.
  4. Zapamtite ovo: ako je odjevni predmet toliko jeftin da zvuči predobro da bi bio istinit, obično krije užasnu cijenu. 
  5. Povodom Svjetskog dana borbe protiv dječjeg rada pridružite se na gradskom trgu prosvjedu i javnom izražavanju podrške toj djeci
  6. Napišite članak, crticu na face, u društvu kažite nešto i o tome …  – uostalom podijelite ovu objavu.
  7. Uložite osobni napor prije kupnje, pokušajte saznati više o dječjem radu, koje kompanije i koje djelatnosti prednjače u toj raboti.
  8. Ako možete, razmislite o doniranju organizacijama koje aktivno rade na borbi protiv dječjeg rada.
  9. Zahtijevajte transparentnost i izbjegavajte modne marke koje vam neće javno objasniti tko je za njih napravio odjeću..
  10. Podržite samo etičke i transparentne proizvode i proizvođače.
  11. Odaberite proizvode koji transparentno garantiraju da dječji rad nije uključen u njihovu proizvodnju.
  12. Zamislite bijedu i tugu te djece, a zamislite i darove, komfor, obrazovanje, luksuz kojom bogati obasipaju svoje najbliže. Hodači crvenim tepisima nakon svake osvojene nagrade, Oscara, trofeja, upućuju riječi zahvale svojoj obitelji: „zahvaljujem mojoj supruzi i djeci što su me toliko čekala, dok sam radio…“. Cinično! 

ZAUSTAVITE DJEČJI RAD! SOCIJALNA PRAVDA ZA SVE!

Međunarodna organizacija rada (ILO) pokrenula je Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2002. godine kako bi usmjerila pozornost na globalnu raširenost dječjeg rada te radnje i napore potrebne za njegovo uklanjanje. Svake godine 12. lipnja je taj Svjetski dan kojim neki ljudi pokušavaju pomoći djecu tuđu po svijetu. 

Naglašavajući vezu između socijalne pravde i dječjeg rada, slogan Svjetskog dana 2023. je ‘Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!‘.

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023. 

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

HEINEKEN: „Olakšava nam komunikaciju s djetetom,“ kaže 90% roditelja povodom 11. kola projekta „Za odgovorno odrastanje mladih“, 2023.

Heineken - Za odgovorno odrastanje mladih
Foto: Freepik

JEDANAESTO IZDANJE PROJEKTA „ZA ODGOVORNO ODRASTANJE MLADIH“! U ovogodišnji projekt u organizaciji HEINEKENA Hrvatska i Psihološkog centra TESA uključilo se 40 škola diljem Hrvatske, a brojne se škole unaprijed i samoinicijativno javljaju na buduća izdanja. Do danas je u okviru projekta „Za odgovorno odrastanje mladih“ održano više od 200 predavanja za gotovo 5.500 roditelja te program usavršavanja za stručne suradnike u više od 70 škola iz svih dijelova Hrvatske. Kako su se aktivnosti redovitim istraživanjima pokazale korisnima i stručnim suradnicima i roditeljima, program se kao takav zadržao sve do ovogodišnjeg izdanja. 

Jedanaestu godinu zaredom u srednjim školama u Hrvatskoj odvija se projekt Za odgovorno odrastanje mladih, inicijativa HEINEKENA Hrvatska i Psihološkog centra TESA. Svoj interes za sudjelovanjem u najnovijem izdanju izrazilo je 40 srednjih škola diljem Hrvatske. Tako i ove godine psiholozi iz Psihološkog centra TESA s roditeljima i stručnim suradnicima dijele svoja znanja, savjete i najbolje prakse za uspješnu komunikaciju s adolescentima. Cilj ovog društveno odgovornog projekta je pružiti im podršku da pozitivno utječu na zdravo odrastanje mladih, kao i na prevenciju maloljetničke konzumacije alkohola.  

***

„Odrastanje naše djece zaista je jedinstven izazov, onaj koji uvijek postoji i nikad neće nestati, ali se okruženje u kojemu se s njim hvatamo u koštac mijenja. To je ono što projekt koji već duže od desetljeća provodimo zahvaljujući inicijativi HEINEKENA Hrvatska čini aktualnim, što pokazuje činjenica da nam se škole iz godine u godinu i samoinicijativno javljaju kako bi s nama provjerili hoćemo li pokrenuti još jedno izdanje. Povratna informacija roditelja i stručnih suradnika nam je vjetar u leđa da nastavimo s našim projektom. Iznimno nam je važna jer nam daje uvid u to što roditelje brine i s kojim se izazovima suočavaju, a to nam pomaže da prilagođavamo sadržaj radionica tako da iz njega dobiju odgovore na pitanja i konkretne savjete“, izjavila je u povodu lansiranja najnovijeg izdanja projekta „Za odgovorno odrastanje mladih“ Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog centra TESA.

***

„Sretni smo što se projekt Za odgovorno odrastanje mladih uspješno nastavlja već jedanaestu godinu zaredom. Posebno veseli što čak 90% roditelja koji su sudjelovali u projektu vidi vrijednost ove inicijative. Zagovaramo nultu toleranciju na maloljetničku konzumaciju i smatramo da komunikacija s adolescentima treba uključivati razgovore o ovoj važnoj temi. Uz podršku stručnjaka iz Psihološkog centra TESA želimo podržati roditelje i pomoći im u svladavanju izazova adolescentskog razdoblja života. Drago nam je i što je ovaj naš projekt prepoznat u HEINEKENU globalno, te je ove godine predstavljen kao primjer dobre prakse kolegicama i kolegama svijeta“, dodala je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica za korporativne poslove HEINEKENA Hrvatska.

***

Predavanjima u sklopu prošlogodišnjeg izdanja projekta prisustvovalo je 50 škola diljem Hrvatske. Zahvaljujući uključivanju u projekt, škole su za više od 1.230 roditelja učenika prvih i drugih razreda osigurale interaktivna predavanja o komunikaciji s djecom i o tome kako ona može utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Čak devedeset posto roditelja koji su kasnije ocijenili predavanje smatra kako će im sadržaj predavanja olakšati komunikaciju s djetetom, dok njih više od 80 posto tvrdi da je na predavanju saznalo nešto novo o ovoj temi.  

Pozitivne povratne informacije nisu izostale niti od strane stručnih suradnika iz uključenih škola koji su sudjelovali u programu i osluškivali reakcije roditelja: „Reakcije roditelja na radionice bile su jako pozitivne jer su u nekim primjerima prepoznali sebe i shvatili da im treba podrška na putu prema odrastanju njihovih adolescenata. Neki su nam i zahvalili jer smo im pružili podršku i ohrabrili da krenu biti kompetentniji u tom važnom roditeljskom zadatku. Roditelji su rekli da im je radionica bila vrlo korisna i da sad mogu bolje razumjeti poziciju djeteta”, istaknula je Nikolina Bodolović, psihologinja iz požeške Katoličke gimnazije s pravom javnosti.

Ljudmila Bratko Gašpić
HEINEKEN Hrvatska
Ljudmila.BratkoGaspic@heineken.com

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023. 

WWW.ODGOVORNO.HR
odgovorno@odgovorno.hr

IZNIMAN KORAK DALJE. „Škole podrške – učenje mladih za otpornost, inkluziju i mentalno zdravlje“, u osnovnim i srednjim školama.

škole podrške
Foto: standret / Freepik

Mladi neće više biti sami, po strani, u ovom velikom svijetu iskušenja.

„Puno nam znači što možemo na ovaj način iskazati neke svoje emocije, osjećaje i zajedno zapravo radimo na svemu tome. Nismo sami, tu su za nas naši profesori, pedagoginja i prijatelji. To daje nadu u neko bolje sutra“, podijelila je s nama Anamarija iz Srednje škole Viktorovac u Sisku.

***

Program „Škole podrške“ pokrenut je u Sisačko-moslavačkoj županiji kao dio UNICEF-ovog odgovora na posljedice potresa i pandemije kod djece i mladih, a provodi se u suradnji s Forumom za slobodu odgoja, uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje koja sudjeluje u praćenju provedbe projekta Škole podrške te u nadzoru edukativnih materijala.

UNICEF u suradnji s Forumom za slobodu odgoja provodi program od 2021. godine. Do sada je uključeno 35 škola, a obuhvaćeno je 190 nastavnika i stručnih suradnika i više od 8400 učenika osnovnih i srednjih škola.

Cilj programa je podrška mentalnom zdravlju, jačanju psiho-socijalnih i socio-emocionalnih kompetencija i otpornosti djece i mladih, ali i odgojno-obrazovnih djelatnika te stvaranje sigurnog i podržavajućeg okruženja u školama.

Izjave zadovoljstva u mladih 

“Iznenade nas njihove reakcije na radionicama. Kad zajedno radimo, kad ostala djeca vide da mnogi u razredu imaju slične probleme njima i njihovima, onda se djeca otvaraju“, podijelila je s nama Koraljka Porić, ravnateljica srednje škole Viktorovac u Sisku.

Iskustva iz osnovnih škola u kojima se program provodi također su pozitivna. 

„Mogu zaista potvrditi da ove radionice pomažu djeci. Radili smo ih i u nižim i u višim razredima i pokazale su se poticajne i za nas učitelje jer nam daju povratne informacije o tome kako se djeca osjećaju, koju su neke njihove brige trenutno i na koji način im možemo bolje pristupiti“, kazala nam je Marinela Fabijan Gašparević, pedagoginja iz OŠ 22. lipnja u Sisku.

„Nekako sam otkrio kako mogu riješiti neke svoje strahove i da to nije nešto čega se trebam sramiti. Osjećam se puno smirenije i lakše mi je. Fora mi je što radimo plakate i razgovaramo o zanimljivim temama kao ovo s herojima danas. Moji heroji su moja obitelj, mama, tata i brat“, kazao nam je Antun (11) i dodao da koristi tehnike opuštanja koje je naučio kada osjeća da je pod stresom.

ŠKOLE PODRŠKE – PUBLIKACIJE DOSTUPNE ZA PREUZIMANJE:
  • Zbirka nastavnih listića za razvoj emocionalne otpornosti – Tvoja supermoć
  • Zbirka nastavnih listića za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanja s krizom – 22 ideje za otpornost
  • U okviru programa Škole podrške provodi se i Akademija za ravnatelje koja za cilj ima jačanje kompetencija ravnatelja u stvaranju školskog okruženja poticajnog za mentalno zdravlje i pozitivna obrazovna iskustva.

Izvor – preuzeto: UNICEF Hrvatska
Škole podrške – učenje za otpornost, inkluziju i mentalno zdravlje | UNICEF Hrvatska

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Može li Hrvatska postati polupustinjsko područje? – Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše

Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše
Foto: Sušno područje u Andaluziji, Španjolska / jacqueline macou - Pixabay

Širenje pustinja i suše je globalni problem, s ozbiljnim implikacijama na biološku raznolikost, ekološku sigurnost, iskorjenjivanje siromaštva, socioekonomsku stabilnost i održivi razvoj. Problem je to koji nam je s klimatskim promjenama stigao već pred vrata.

“Idemo sve brže ka tome da Hrvatska postane semiaridno polupustinjsko područje jer je na Mediteranu koji osjeća klimatske promjene puno jače nego nekakav svjetski prosjek. Kod nas je već sad veliki problem suša. U našim štetama od klimatskih i vremenskih ekstrema 30% otpada na suše, što pokazuje da je to vremenske nepogoda s kojom već sad imamo najviše problema. Ali, odmah iza suše dolazi i poplava. To je ono što je ključno za klimatske promjene, to su ti snažni ekstremi, imali smo priliku vidjeti poplave i vidimo da ćemo s tim imati sve više i više problema.”

– Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Izjava je dana krajem svibnja na N1 televiziji u emisiji Klimatska budućnost.

Što je dezertifikacija?

Dezertifikacija je pojava koja se ubraja među najveće ekološke izazove našeg vremena. Radi se o trajnoj degradaciji ekosustava suhog zemljišta izazvanoj klimatskim promjenama i uglavnom ljudskim aktivnostima. Osobito neodrživom poljoprivredom koja iscrpljuje hranjive tvari u tlu. Uzrok može biti i u rudarenju, prekomjernoj ispaši i sječama kojima se ukloni pokrov drveća i biljaka koji veže tlo. Potom erozija vjetrom i vodom pogoršava štetu, odnoseći gornji sloj tla i ostavljajući za sobom vrlo neplodnu mješavinu prašine i pijeska. Upravo kombinacija ovih čimbenika pretvara degradirano zemljište u pustinju.

  • Globalno, 23% zemlje više nije produktivno.
  • 75% zemljišta je pretvoreno u poljoprivredno zemljište. Ova transformacija u korištenju zemljišta događa se brže nego u bilo kojem drugom trenutku u ljudskoj povijesti, a ubrzala se naročito tijekom posljednjih 50 godina.
  • Zemljište koje je zdravo i otporno prva je točka obrane od katastrofa kao što su suše i bujične poplave koje su sve češće, dugotrajnije i teže
  • Procjenjuje se da bi do 2050. suše mogle utjecati na više od tri četvrtine svjetske populacije.
  • Broj i trajanje suša povećao se za 29% od 2000. godine u usporedbi s prethodna dva desetljeća (WMO 2021).
  • Više od 2,3 milijarde ljudi suočava se danas s nedostatkom vode.

Mediteran je posebno ugrožen

Mediteran se prostire na 1,2 milijuna četvornih kilometara, što je oko 11% europskog teritorija. Ovu regiju naseljava više od 200 milijuna ljudi, što je oko 20% stanovništva Europe.

Prema rezultatima istraživanja iz 2017. godine: 25% područja Mediterana pod visokim je ili vrlo visokim rizikom dezertifikacije. Male količine organske tvari u tlu, zaslanjivanje i erozija dodatno su produbili problem. Među čimbenicima koji pridonose pogoršanju stanja erozije u mediteranskom pojasu su smanjenje bioraznolikosti, onečišćenje, povećana zbijenost tla pod pritiskom mehanizacije i brtvljenje tla uzrokovano npr. izgradnjom cesta ili zgrada.

Od sredine prošlog stoljeća regiju zahvaćaju sve češće suše  tj. sve dulja sušna i sve kraća oborinska razdoblja. To je već natjeralo neke poljoprivrednike da napuste obradu zemlje jer je više nisu mogli koristiti za uzgoj hrane.

Sve to, zajedno s urbanizacijom i velikom regionalnom ranjivošću na klimatske promjene, moglo bi opustošiti Mediteran kakav poznajemo. Ostaviti brojne endemske vrste bez staništa, a nas bez ključnog alata u borbi protiv klimatskih promjena.

Dramatičan porast požara

Razlog češćih, žešćih i sve raširenijih požara tijekom ljeta također leži u klimi. Mediteran se zagrijava oko 20% brže od svjetskog prosjeka i smatra se jednim od klimatski najosjetljivijih područja u ovom trenutku.

Uz sve sušu i topliju klimu, socio-ekonomski čimbenici također su odgovorni za dramatičan porast požara u 12 mediteranskih zemalja u posljednjih šezdeset godina: smanjenje populacije u ruralnim područjima, napuštanje zemljišta i korištenje zapaljivih vrsta drveća u pošumljavanju .

Degradirano zemljište i požari svakako nisu jedine razorne posljedice klimatskih promjena s kojima se priroda i društvo ovog područja suočavaju. Među problemima su toplinski valovi, poplave, pojava invazivnih vrsta i mogući nestanak određenih postojećih vrsta, obalna erozija i povećanje kiselosti oceana, objavio je Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Prilično zabrinjava i porast razine mora koji prijeti oko 20 milijuna ljudi koji žive na područjima do pet metara nadmorske visine.

Prema održivom razvoju zahvaljujući UNCCD

Dezertifikacija, zajedno s klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, identificirani su kao najveći izazovi za održivi razvoj tijekom Rio Earth Summita 1992. godine.

Dvije godine kasnije, 1994., Opća skupština je uspostavila Konvenciju Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD), jedini pravno obvezujući međunarodni sporazum koji povezuje okoliš i razvoj s održivim upravljanjem zemljištem, i proglasila 17. lipnja “Svjetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše” svojom rezolucijom.

Ciljevi Dana dezertifikacije i suše su:

  • Promicati svijest javnosti o problemu
  • Dati ljudima do znanja da se dezertifikacija i suša mogu učinkovito riješiti, te da ključni alati za postizanje ovog cilja leže u pojačanom sudjelovanju zajednice i suradnji na svim razinama.
  • Ojačati provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije u zemljama koje se suočavaju s ozbiljnom sušom i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi.

Kako bi mobilizirala globalnu akciju za borbu protiv degradacije zemljišta Opća skupština UN-a proglasila je 2010.-2020. Desetljećem Ujedinjenih naroda za pustinje i borbu protiv dezertifikacije.

UNCCD okuplja 197 partnera od kojih je 169 pogođenih dezertifikacijom da zajedno rade na održavanju i obnavljanju produktivnosti zemljišta i tla te na ublažavanju učinaka suše u sušnim područjima — sušnim, polusušnim i suhim subhumidnim područjima, gdje su neki od najosjetljivijih ekosustava a narodi se mogu naći.

Od 2017. UNCCD i njegovi partneri poduprli su oko 70 zemalja ugroženih sušom u izradi nacionalnih akcijskih planova za smanjenje katastrofa izazvanih sušom.

Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše

Tema za 2023.: Njezina zemlja. Njezina prava.

Globalni fokus za Dan dezertifikacije i suše 2023. godine je na pravima žena na zemljište. To je neophodno za postizanje međusobno povezanih globalnih ciljeva o rodnoj ravnopravnosti i neutralnosti degradacije zemljišta do 2030. godine i za doprinos napretku nekoliko drugih ciljeva održivog razvoja (SDG).

Prema UNCCD-ovoj značajnoj studiji „Različiti utjecaji dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše na žene i muškarce“, rodna ravnopravnost ostaje nedovršen posao u svakom dijelu svijeta. Danas su žene gotovo polovica globalne poljoprivredne radne snage, a manje od 1/5 posjeduju zemlju. Ženama su i dalje uskraćena prava na nasljeđivanje imovine svojih supruga u više od 100 zemalja i to sukladno običajnim, vjerskim ili tradicionalnim zakonima i praksama. Na globalnoj razini žene već provode 200 milijuna sati svaki dan prikupljajući vodu. U nekim zemljama jedno putovanje po vodu može trajati više od sat vremena. A kada zemljište postane degradirano i voda je rijetka, žene su često najgore pogođene.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana borbe protiv dezertifikacije i suše “Njezina zemlja. Njezina prava” naglašava da je ulaganje u jednak pristup žena zemljištu i povezanoj imovini izravno ulaganje u njihovu budućnost i budućnost čovječanstva. Vrijeme je da žene i djevojke budu na čelu globalne obnove zemljišta i napora za otpornost na sušu.

Ovogodišnje globalno obilježavanje Dana dezertifikacije i suše održat će se u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Razna prigodna događanja će se održati u svim dijelovima svijeta.

DOBRA HRVATSKA

Prekarni rad – konačno svjetlo u tunelu! U završnoj fazi izrada EU direktive o poboljšanju radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih platformi. Ali…

prekarni rad
Foto: postcardtrip / Pixabay

Postoje blaža i tvrđa verzija nacrta buduće direktive. Tko zastupa koga?

U EU danas radi 28 milijuna osoba za poslodavce 21. stoljeća, tzv. digitalne platforme, a 2025. bit će ih čak 43 milijuna. Mnogi su već kazali: sramota za moderno društvo u kojim uvjetima oni rade, bez minimuma radničkih prava kao povijesne tekovine ove civilizacije. No, očito je da još nema potpunog slaganja o svim važnim zakonskim odredbama koje će jednog dana popraviti njihov budući radni status.

Naime, ministri svih članica EU na sastanku u lipnju predložili su jednu blažu verziju od one koju je izradio EU Parlament u 2022. Ministri koji čine Vijeće EU, dakle – popustljivi su prema digitalcima – Woltu, Glovu, Uberu… Ne znamo kako je glasao na toj konferenciji sastanku naš ministar Marko Pavić, koje je stajalište zagovarao kao hrvatsko. Zna se da na sadržaj budućih zakona u Briselu jako utječe i ekipa od preko 3000 profesionalnih lobista, koji zastupaju one koji mogu dobro platiti njihov rad.

***

Gotovo godinu i pol nakon prijedloga Europske komisije, ministri i ministrice država članica EU nadležni za zapošljavanje i socijalna pitanja su 12.06.2023. u Luxembourgu postigli dogovor o općem pristupu Vijeća za predloženu direktivu o poboljšanju radnih uvjeta osoba koje rade putem platformi. Postignuti privremeni politički dogovor država članica služit će kao pregovaračka pozicija Vijeća EU u pregovorima s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.

Prijedlogom se uvode dva ključna poboljšanja: doprinosi se ispravnom utvrđivanju radnog statusa osoba koje rade putem digitalnih platformi i utvrđuju prva pravila na razini EU-a o upotrebi umjetne inteligencije na radnom mjestu.

Rad putem digitalnih platformi u EU

Ekonomija platformi posljednjih je godina eksponencijalno rasla, pri čemu su se prihodi povećali s procijenjenih 3 milijarde eura 2016. na oko 14 milijardi eura 2020. Prema podacima Komisije, danas više od 28 milijuna ljudi u Uniji radi putem digitalnih platformi dok u proizvodnji npr. radi 29 milijuna ljudi.

Infografika – Najvažnije činjenice o radnicima u EU-u koji rade putem digitalnih platformi – kliknite na sliku za pregled

Iako je razvoj digitalnih platformi donio koristi i poduzećima i potrošačima, doveo je do nastanka sive zone za mnoge osobe koje rade putem platformi kada je posrijedi njihov radni status. Prema podacima Komisije, oko 5,5 milijuna radnika i radnica koji su trenutačno klasificirani kao samozaposleni de facto su u radnom odnosu s digitalnim platformama te bi stoga trebali imati radna i socijalna prava jednaka onima koja su pravom EU-a zajamčena zaposlenim osobama.

Ispravna klasifikacija samozaposlenih radnika i radnica

Cilj Vijeća je ispraviti slučajeve pogrešne klasifikacije i olakšati reklasifikaciju ‘samozaposlenih’ u zaposlene radnike. U skladu s općim pristupom Vijeća, polazit će se od pravne pretpostavke da su osobe koje rade putem platforme zaposlenici te digitalne platforme (a ne samozaposlene osobe) ako njihov odnos s platformom ispunjava najmanje tri od sedam kriterija utvrđenih u direktivi. Ti kriteriji uključuju:

  • gornje granice novčanih iznosa koje radnici i radnice mogu primiti
  • ograničenja njihove sposobnosti da odbiju radnu zadaću
  • pravila kojima se uređuje njihov izgled ili ponašanje.

U slučajevima u kojima se primjenjuje pravna pretpostavka, digitalna platforma bit će ta koja će morati dokazati da ne postoji radni odnos u skladu s nacionalnim pravom i praksom.


Serijal PREKARNI RAD


Transparentnija upotreba algoritama

Upotreba algoritama u radu putem platformi otvorila je i pitanja o obradi podataka radnika te transparentnosti i odgovornosti u donošenju odluka.

Digitalne radne platforme redovito upotrebljavaju algoritme za upravljanje ljudskim resursima. Zbog toga se osobe koje rade putem platformi često suočavaju s nedostatkom transparentnosti u pogledu načina na koji se donose odluke i upotrebljavaju osobni podaci.

Vijeće želi osigurati da radnici i radnice budu informirani o upotrebi automatiziranih sustava praćenja i donošenja odluka. Prema novim pravilima te će sustave pratiti kvalificirano osoblje koje je posebno zaštićeno od nepovoljnog postupanja. Ljudski nadzor biti će zajamčen i za određene važne odluke, kao što je suspenzija računa.

Kompromisno rješenje ne štiti sve zaposlenike

Nesumnjivo su ministri EU-a napravili važan korak prema sljedećoj fazi pregovora o boljoj regulaciji rada platformi jer zaposleni na platformama ne mogu više čekati na svoja prava. No mnogi smatraju da ovaj kompromisni sporazum koji je Vijeće konačno postiglo značajno razvodnjava ne samo stajalište Parlamenta, već i izvorni prijedlog Komisije, dopuštajući platformama poput Ubera i Deliverooa da nastave iskorištavati radnike pod krinkom lažnog samozapošljavanja.

Ljeva zastupnica u Europskom parlamentu Leïla Chaibi izjavila je: „Pro-Uberov stav Vijeća koji je jutros dogovoren je suprotan onom koji je zauzeo Europski parlament prošle veljače, a čak je u suprotnosti s prijedlozima Europske komisije.”

Konfederalni tajnik ETUC-a Ludovic Voet zaključio je: “Nadamo se da će pregovori u trijalogu, uz čvrstu poziciju Europskog parlamenta, započeti brzo i proizvesti direktivu koja će radnicima dati stvarno pravo na status zaposlenosti.”

Izvor: Vijeće EU-a i Europsko vijeće

DOBRA HRVATSKA

Svaka 6 starija osoba je zlostavljana! – Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba

Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba
Foto: pressfoto / Freepik

U Hrvatskoj kao i drugdje širom svijeta o zlostavljanju starijih osoba malo se priča. Ovaj ozbiljan društveni problem uglavnom se skriva u privatnosti. Zlostavljanje starijih osoba u brojnim je kulturama i dalje tabu, društvo ga uglavnom podcjenjuje i ignorira. Nažalost, činjenice ukazuju da je zlostavljanje starijih osoba važan javnozdravstveni i društveni problem.

Zlostavljanje starijih osoba problem je koji postoji i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama, ali se općenito o njemu slabo prijavljuje na globalnoj razini. Stope prevalencije ili procjene postoje samo u nekim razvijenim zemljama — u rasponu od 1% do 10%. U Hrvatskoj je procjena da se manje od 20% slučajeva zlostavljanja prijavljuje. Iz zdravstvene i socijalne perspektive, osim ako i sektor primarne zdravstvene zaštite i socijalne službe nisu dobro opremljeni za prepoznavanje i rješavanje problema, zlostavljanje starijih osoba i dalje će biti nedovoljno dijagnosticirano i zanemareno.

Iako razmjer zlostavljanja starijih osoba nije do kraja poznat, njegov društveni i moralni značaj je očit. Kao takav, zahtijeva globalni cjeloviti odgovor koji će biti usmjeren na zaštitu prava starijih osoba.

Što se porazumijeva pod zlostavljanjem starijih osoba?

Zlostavljanje starijih osoba podrazumijeva fizičko ili psihičko maltretiranje, zanemarivanje ili financijsko izrabljivanje. Slučajevi zlostavljanja i zanemarivanja mogu biti jednokratni ili višestruki i utjecati na jednu ili više osoba. Također može se dogoditi i više od jedne vrste zlostavljanja u isto vrijeme. Zlostavljanja može biti namjerno ili nenamjerno. Počinitelji su uglavnom odrasla djeca, ali mogu biti i drugi članovi obitelji te plaćeni ili neslužbeni njegovatelji. Zlostavljanje obično postaje češće i izraženije s vremenom.

Oblici zlostavljanja starijih osoba

Financijsko zlostavljanje – obuhvaća novčane manipulacije ili iskorištavanje, a uključuje prijevare, krivotvorenje, ucjene, zloupotrebu. Odnosi se na korištenje novca ili vlasništva starije osobe na nepošten način ili korištenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit. Svako postupanje bez dopuštenja na način da se neprikladno ili protuzakonito koristi nečija imovina ili novac je novčano izrabljivanje odnosno financijsko zlostavljanje. Tu spadaju i oni već ozloglašeni posmrtni i dosmrtni ugovori.

Tjelesno zlostavljanje – uključuje bilo koji čin nasilja neovisno od toga jeli rezultat neka tjelesna ozljeda ili nije. Namjerno izazivanje boli ili ozljede, a koje rezultira tjelesnom ozljedom ili duševnom boli smatra se zlostavljanjem.

Seksualno zlostavljanje – uključuje različite oblike seksualnog ponašanja, iskorištavanja i uznemiravanja bez njihove volje i pristanka: neželjene dodire, sve vrste seksualnih napada poput silovanja, sodomije, razgolićavanja i fotografiranja…

Psihičko (i emocionalno) zlostavljanje – uključuje pokušaje dehumanizacije i podcjenjivanja starijih osoba. Bilo koje verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo samopoštovanje ili dignitet i tretiranje njihovog psihološkog i emocionalnog integriteta je zlostavljanje.

Najčešći oblik zlostavljanja je financijsko, nakon čega slijedi fizičko zlostavljanje, zanemarivanje i emocionalno zlostavljanje. Većina žrtava ovisi o svom zlostavljaču za osnovne potrebe.

Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba - Najčešći oblik zlostavljanja je financijsko zlostavljanje
Foto: Najčešći oblik zlostavljanja je financijsko zlostavljanje / Drazen Zigic – Freepik

Kao posebni oblik diskriminacije (zlostavljanja) starijih osoba možemo navesti i ageizam o kojem smo već pisali, a koji porazumijeva isključivanje i potiskivanje starijih iz raznovrsnih aktivnosti svakodnevnog života.

Početak 21. stoljeća donio je i novi vid nasilja nad starijim osobama koji se u psihologiji naziva “Sindromom bake robinje”. Ovaj fenomen novijeg je datuma a u pitanju su starije žene koje dobrovoljno podnose veliki teret u okviru svoje obitelji. Obveze starijih žena tako se gomilaju: čuvanje unuka, kućanski poslovi, njega članova obitelji koji su bolesni…

Zabrinjavajuće činjenice

Zlostavljanje starijih osoba pogađa ljude različitog kulturnog podrijetla, ljude s različitim razinama obrazovanja i bogatstva, te gradske i seoske stanovnike.

  • Otprilike 1 od 6 osoba od 60 godina i starijih doživjelo je neki oblik zlostavljanja u društvenim okruženjima tijekom prošle godine.
  • Žene često u većem riziku od zlostavljanja
  • Zlostavljanje starijih osoba najčešće se događa u domu u kojem starija osoba živi, uključujući i institucionalno okruženje, posebno ustanove za dugotrajnu njegu.
  • Stope zlostavljanja starijih osoba porasle su tijekom pandemije COVID-19.
  • Predviđa se da će se zlostavljanje starijih osoba povećati jer se mnoge zemlje suočavaju s brzim starenjem stanovništva.
  • Globalna populacija ljudi u dobi od 60 godina i starijih više će se nego udvostručiti, s 900 milijuna u 2015. na oko 2 milijarde u 2050. godini.
  • Ako udio starijih žrtava zlostavljanja ostane konstantan, broj žrtava će se ubrzano povećavati zbog starenja stanovništva, te će do 2050. porasti na 320 milijuna žrtava.

Izvor: WHO Fact Sheets

Posljedice zlostavljanja su često vrlo ozbiljne. Procjenjuje se da starije osobe koje su bile zlostavljane imaju tri puta veći rizik od smrti u sljedeće tri godine u odnosu na vršnjake koji nisu bili zlostavljani.

Starije osobe u hitnim slučajevima

Hitne i izvanredne situacije poput prirodnih katastrofa, pandemija ili sukoba nesrazmjerno utječu na starije osobe, pogoršavajući njihovu postojeću ranjivost. Rješavanje njihovih potreba u planiranju i odgovoru na hitne slučajeve je ključno jer se starije osobe često suočavaju s problemima mobilnosti, kroničnim zdravstvenim problemima ili društvenom izolacijom. Ti čimbenici mogu spriječiti njihovu sposobnost pristupa pomoći, sigurne evakuacije ili pravovremene medicinske skrbi i usluga podrške. Osim toga, stres i kaos u hitnim slučajevima mogu povećati rizik od zlostavljanja starijih osoba, uključujući fizičko, emocionalno i financijsko zlostavljanje kao i zanemarivanje.

Svjetski dan podizanja svijesti o zlostavljanju starijih osoba naglašava hitnu potrebu zaštite i podrške starijim osobama tijekom kriza. Poziva vlade, međunarodne donatore, organizacije i zajednice da daju prioritet sigurnosti i dobrobiti starijih osoba u svojim strategijama pripravnosti i odgovora na hitne slučajeve. Potiče razvoj uključivih politika koje osiguravaju da starije osobe nisu zanemarene tijekom kriza.

Također se naglašava važnost obrazovanja i obuke za hitne službe, njegovatelje i javnost. Podizanjem svijesti o specifičnim izazovima s kojima se starije osobe suočavaju u hitnim slučajevima, može se inicirati inkluzivnije i zaštićenije okruženje.

Rješavanje zlostavljanja starijih osoba

“Pozivam vlade i sve zainteresirane aktere da osmisle i provedu učinkovitije strategije prevencije i strože zakone i politike za rješavanje svih aspekata zlostavljanja starijih osoba. Radimo zajedno na optimizaciji životnih uvjeta za starije osobe i omogućimo im da daju najveći mogući doprinos našem svijetu.”

– Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon

Svjetski dan podizanja svijesti o zlostavljanju starijih osoba (WEAAD) obilježava se svake godine 15. lipnja. Pokrenula ga je Međunarodna mreža za prevenciju zlostavljanja starijih osoba (INPEA) 2006. godine, a 2011. ga je rezolucijom potvrdila Opća skupština UN-a. Rezolucijom se pozivaju sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i druge međunarodne i regionalne organizacije, kao i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije i pojedinci da na primjeren način obilježe ovaj dan.

Za poboljšanje života starijih ljudi, njihovih obitelji i zajednica u kojima žive, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenuli su program “Desetljeće zdravog starenja (2021. – 2030.)“. Temelji se na Madridskom međunarodnom akcijskom planu o starenju i usklađen je s rokovima Agende Ujedinjenih naroda za 2030. o održivom razvoju i ciljevima održivog razvoja. Program obuhvaća četiri glavna područja djelovanja:

Važno je štititi prava i dostojanstvo starijih osoba, osiguravajući da nitko ne bude zapostavljen, osobito u vremenima krize.

DOBRA HRVATSKA

Krug za život – prepoznaj stablo (Sonja Šarunić)

Prepoznaj stablo
Foto: Freepik

Svatko na ovome svijetu trebao bi moći prepoznati barem pet vrsta ptica iz svoga kraja i barem deset stabala u svom okruženju. Tko to ne zna, koga to ne zanima, vjerojatno ne zna ni imena svojih susjeda u zgradi i ulici. Takav odnos, nemar zove se – otuđenje. Okružen s mnogo ljudi, dio prirode, a na koncu – što je otuđen čovjek?

Pred više desetljeća stručnjaci su ocijenili kako prosječan čovjek provede svoj život među tek poznatih 300-injak ljudi. To je njegov krug za život, krug života. Danas, u digitalno vrijeme, je li se taj krug smanjio? 

Kojim duhom puniš svoj krug 

Zanimljivo za ovu temu ima jedno istraživanje: studenti koji su znali imena osoblja s kojim se često sreću na fakultetu – asistenata, podvornika, čistačica, bili u kasnijem životu sretniji i uspješniji. 

Kad ne znaš imena najbližih susjeda, otuđen si od ljudi, a ako ne znaš prepoznati ni deset stabala, otuđen si od prirode. 

Sve baš tako stoji u uvodu zadnje knjige doktorice bioloških znanosti Zorane Sedlar „P.S. Prepoznaj stablo“. Iskreno, mene je baš ona, moje dijete, od malena propitivala pa poslije i učila koje je koje stablo i kako ga prepoznati. Malo me je sram kad ne znam, kao što me je sram kad me netko pozdravi u mojoj ulici, a ja ne znam tko je ta osoba. Ponekad se pravim da ga znam, da ga ne povrijedim, a zapravo bih trebala upitati – kako se zoveš, tko si ti. 

Stablo ne možeš pitati tko si ti, ali možeš naučiti barem deset/dvadeset (u Zoraninoj knjizi je slikovito objašnjeno puno više stabala u Hrvatskoj) – iz poštovanja prema Zemlji. Iz najvećeg poštovanja! 


Zdrave šume za zdrave ljude


Stabla su spasitelji planeta! Znanstvenici su izbrojili da na prosječnom hrastu ima oko 250 tisuća listova, koji pomažu atmosferi planeta apsorbirajući ugljikov dioksid. Izmjerili su koliko se razina ugljikovog dioksida smanjuje kad stabla u proljeće prolistaju. Lišće proizvodi kisik – bez rezultata fotosinteze ne bi bilo, doslovce, ni života na Planetu. 

Stabla na Zemlji žive već 3,5 milijuna godina, a ljudska vrsta (u ovom obliku, s ovim značajkama), tek nekih 300.000 godina. No, kao pridošlice u svijet stabala, flore i faune, uspjeli smo im u kratkom vremenu nanijeti veliku štetu. Od 60.000 vrsta stabala na Zemlji 17.000 vrsta ih je ugroženo, a 440 je pod bliskom prijetnjom izumiranja. O stablima ovisi opstanak oko polovice kopnenih biljnih i životinjskih vrsta, a bez njih nezamisliv je i ljudski život. 

Tko to tamo šušti? Kako šušti lišće?

Slušajući šuštanje lišća, čovjek nehotice počinje misliti da drveće pokušava nešto reći, odati tajnu, ili možda pozvati te da ga poštuješ. Prije desetak godina u šumi pokraj Torina svjedočila sam razgovoru s drvećem u jednom zanimljivom eksperimentu. Instalirali su neke štipaljke na lišće i sve spojili sa zvučnikom. Svrstani smo u nekoliko grupa različitih nacionalosti (bili su tu Japanci, Amerikanci, Francuz i mi) i svaka grupa je dobila zadatak na svom jeziku uputiti stablu poruku srdžbe i potom poruku ljubavi.

Bez obzira na jezik komunikacije stablo je na svaku poruku srdžbe odgovaralo zvukom čuđenja, a na svaku poruku ljubavi zvukom nježnosti. Sumnjičava, kakav bi bio svatko racionalan, pregledala sam cijelu okolicu, ali nisam našla nikakve dodatne uređaje… Kasnije sam čitala i gledala brojne dokumentarce na tu temu, kako stabla međusobno komuniciraju i kako zovu upomoć bubamare da ih spase od lisnih uši; i tako sam srećom ugasila Nevjernoga Tomu u sebi.

Što zaključujem

Valjalo bi se naviknuti živjeti poput stabla – svjedočiti životu i naučiti se strpljenju i prihvaćanju uvjeta života (neka stabla su stara i strpljiva već pet tisuća godina). Mogli bismo ponekad zagrliti stablo i to je predivan osjećaj sjedinjenja s prirodom. A možda i stablo uživa, jer ga netko grli. Pa kad ga već grliš, bilo bi lijepo znati mu ime.

Valjalo bi znati djetetu odgovoriti na pitanje :“Koje je ovo stablo?“ 

I na koncu, hajd’ da opišemo puni krug i ovoj priči.

Životni krug u kojem provedemo/trošimo život, treba puniti blagošću, harmonijom, odnosom poštovanja. Krajolici, ljudi, biljni i životinjski svijet, atmosfera, kad su naši, tada smo i mi njihovi, i život može postati dobar. Ovako kratak, da je lijep!

Treba nam biti na sunčanoj strani kruga, 

na sunčanoj strani tamo gdje lišće stabala izvodi čaroliju fotosinteze, jer bez te čarolije ne bi bilo niti života na Zemlji.”

Sonja Šarunić

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023.

www.odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

Prvi prijatelj /prijateljstva u trogodišnjaka – važno za čitav život! Roditelji to pospješuju. (Biti odgovoran građanin.)

prijatelj
Foto: Hai Nguyen Tien / Pixabay

Tek s oko tri godine djeca stječu svoje prve prijatelje – opisuju ih kao djecu koju vole i s kojom se najradije druže i igraju. 

Za mlađu školsku djecu važan aspekt prijateljstva je uzajamno pomaganje i dijeljenje dobrobiti. Fizička dopadljivost prijatelja, zanimljivo, ali očekivano, važnija je mlađima nego starijima. U skupinu nepopularne i „netražene“ djece ubrajaju se ona sramežljiva i povučena; druga djeca ih jednostavno ignoriraju.

Djeca koja imaju prijatelje otvorenija su, miroljubiva, više pričaju, radije ustupaju drugima svoje igračke… Zato su uostalom i stekli prijatelje. Popularniji su, prihvaćeni, rado se s njima družiti. S druge strane, djeca bez prijatelja češće reagiraju agresivno, a kad se suoče s problemom, više traže pomoć sa strane nego što pokušavaju naći rješenje sami. 

Kvaliteta roditeljstva i djetetovi izgledi na više prijateljstava i uspjeh života

Nije nikakvo fascinantno otkriće da su međusobni odnosi male djece i razvijanje njihovih prijateljstava pod – roditeljskim utjecajem, točnije, pod utjecajem odnosa koji postoje između roditelja i njihove djece. Djeca koja se razvijaju u sigurnosti roditeljske ljubavi (makar koliko to možda patetično zvučalo), imaju više prijatelja, samopouzdana su, pokazuju više suosjećanja za druge i općenito se bolje snalaze u socijalnim odnosima i situacijama, a sve to pripomaže njihovu budućem sretnom životu.

Kakvi su roditelji nepopularne djece, one bez puno prijatelja?

Kako pokazuju istraživanja, majke djece koja su odbačena ili ignorirana od drugih i same imaju manjak samopouzdanja i vjere u svoje roditeljske vještine, rijetko hvale djecu i – stalno su im za vratom, ne dopuštajući tako razvoj njihove samostalnosti i vrlo nužnog osjećaja ja mogu nešto i sam… Očevi takve djece pak imaju vrlo određene zamisli o tomu kako bi se dijete moralo ponašati i to od njega očekuju, ali ujedno niječu potrebu većeg vlastitog uključivanja u odgoj jer to je, po „narodski“, obveza majke. Tek u zadnjih desetak godina ti se stereotipi mijenjaju, pa se danas sve češće u kvalitetnim poduzećima govori o podršci koju poslodavac treba davati roditeljima, a ne samo majkama djece. 

Jedan šaljiv, a dobar aforizam kaže: „Nekad dijete potroši čitav život da bi ispravilo pogreške svojih roditelja.“ 

Ipak, i na sreću, ono što roditelji zabrljaju u odnosu na djecu, roditelji mogu i popraviti. A i ono što je dobro može se uvijek učiniti još boljim. 

NAČINI 

  • Organizirajte bogat socijalni život svojoj djeci. Izgradite prilike za međusobno upoznavanje i razvoj prijateljstava u djeteta: upriličite proslavu rođendana, zajedničko gledanje crtića… Ako u vašoj blizini nema vršnjaka s kojim se dijete može podružiti –  trudite se pronaći ih pa povremeno odvedite dijete na igru u drugi kvart, na udaljenije dječje igralište. Ako prilike ne postoje, stvorite ih! 
  • Kad ste u parku ili na dječjem igralištu – ne igrajte se vi s djetetom, jer time priječite poznanstva među djecom. Dovoljno je da dijete držite „na oku“. Jednom oku! Drugo posvetite ostalim mamama u parku. (I tatama, ako ih ima.) Upravo su tako, s djecom u parku, započela i mnoga lijepa tzv. obiteljska prijateljstva;
  • Ako je dijete stidljivo, bojažljivo i povučeno, ne uguravajte ga odmah ili prerano u veću skupinu djece: prvo ga smjestite uz jedno ili dvoje djece (jednako osamljene) i onda se držite više po strani. Dajte djeci dovoljno vremena da sami započnu neku zajedničku aktivnost, a ako se to ne događa ili ide s poteškoćama, tek onda malo pomozite;
  • Podučavajte dijete vještini prijateljevanja i na indirektne načine: čitajte mu i pričajte priče o traženju i zadržavanju prijatelja, o razvijanju prijateljstva, o prijateljstvu „u akciji“ u određenoj životnoj situaciji, zajedno pogledate crtane i igrane filmove o prijateljstvu;
  • Pokazujte djetetu svoju ljubav, hvalite ga kad učini nešto dobro; nemojte se bojati da ćete ga razmaziti (to je uostalom manja šteta nego kad dijete raste s uvjerenjem da ga ne volite i da je „druga klasa“!);
  • Ako dijete trebate disciplinirati, razgovarajte s njime o lošem postupku čim prije, ukažite mu jasno ali odmjereno (nikad vikom) na negativne posljedice i neprimjerenost takva postupanja, do toga da loš postupak osudite, ali nikad povodom toga ne proglašavajte dijete ukupno lošim. Usmjerite se na konkretnu situaciju, određeno ponašanje, jedan problem, a ne na osobu djeteta u cjelini („Tebi se loše stvari stalno događaju.“, „Pogledaj malo na druge, oni ne rade te gluposti.“…);
  • Odredite jasna pravila kojih se dijete treba pridržavati i budite u tomu dosljedni: nemojte da vaše trenutno raspoloženje određuje što ćete djetetu na igralištu, i općenito, dopustiti, a što ne;
  • Ponašajte se i sami onako kako očekujete od svog djeteta, pa i vi razvijajte svoje socijalne odnose, pokazujte prema drugima razumijevanje i suosjećanje, njegujte svoja „odrasla prijateljstva“

Dubravka Miljković, prema autorskoj knjizi „Zapisi iz tri ženska kuta“

Izvor: preneseno, uz prilagodbu OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023. 

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Iskorištavanje dječjeg rada – pogledajte mobitel, odjeću, čokoladu…

Foto: Dječji rad u tvornici tekstila u Dhaki, Bangladeš. / Zoriah.net 2009. godine

Mislite da je dječji rad u industriji stvar prošlosti i prva su vam asocijacija Dickensovi romani. Zastanite i promislite ponovo. Nažalost, početkom 2020. jedno od 10 djece u dobi od 5 i više godina bilo je uključeno u dječji rad u cijelom svijetu. 

Vjerojatno niste svjesni da i sami sudjelujete u iskorištavanju djece kroz dječji rad. Činite to npr. kao konzument brze mode. Kupujući onu majicu, košulju, čarape, gaće i sl. za svega par eura, jer skoro je sigurno da je dječji rad bio uključen u njihovu proizvodnju. Dječji rad u modi može se dogoditi u bilo kojoj fazi opskrbnog lanca, od uzgoja i žetve sirovine do predenja pređe i izrade stvarnih odjevnih predmeta. Najvjerojatnije se događa u proizvodnji pamuka, budući se 71% cjelokupnog dječjeg rada odvija u poljoprivredi.

Dječji rad u modnoj industriji

Dječji rad u modnoj industriji još je uvijek značajno prisutan iako je u većini zemalja zakonom zabranjen. To je posebno problem u nedovoljno razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Nije slučajno da su upravo to zemlje iz kojih većina brendova brze mode outsourca svoju odjeću. I, kao da nije dovoljno porazna činjenica da dječji rad u modi još uvijek postoji, on nažalost i raste. Smanjio se za 30% između 2000. i 2012., no tada je broj djece u dječjem radu porastao za 8,4 milijuna (dosegavši ​​160 milijuna u svijetu) unutar 4 godine. Pandemija COVID-19 bila je jedan od glavnih čimbenika, od zatvaranja škola do ekonomskih izazova koje je predstavljala.

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada
Foto: Djevojčica od dvanaest ili trinaest godina u tvornici za proizvodnju pamuka u Sjevernoj Karolini pozira 1908. Lewisu Hineu, dokumentarnom fotografu čije fotografije su inicirale stvaranje zakona o zabrani dječjeg rada u SAD-u.

Dječji rad u svakom punjivom elektroničkom uređaju

I ne samo u industriji brze mode, dječji rad ugrađen je i u naše mobitele, laptope i električne automobile. U gotovo svakom punjivom elektroničkom uređaju nalaze se litij-ionske baterije koje koriste kobalt. Prosječna automobilska litij-ionska baterija sadržava oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kg kobalta i 5,9 kg litija. Dvije trećine svjetskog kobalta dolazi iz Konga gdje proces vađenja minerala iz zemlje ima veliku ljudsku cijenu. Istraga Sky Newsa pokazala je da djeca od četiri godine rade u opasnim i bijednim uvjetima u rudnicima kobalta u Demokratskoj Republici Kongo za samo 8 penija dnevno.

Dječji rad u čokoladi, kavi, čaju, duhanu…

Mars, Nestlé i Hershey obećali su prije gotovo dva desetljeća da će prestati koristiti kakao koji beru djeca. Ipak, velik dio čokolade koju kupujete još uvijek uključuje dječji rad.

I ne samo čokolada, većina djece radnika radi na farmama koje proizvode kakao, kavu, pamuk, gumu, čaj, duhan i druge usjeve. Studije u Brazilu, Keniji i Meksiku pokazale su da djeca ispod 15 godina čine 25-30 posto ukupne radne snage u tim robama.

Američki Ured za međunarodne poslove rada (ILAB) održava popis robe i zemalja njezinog izvora za koje ima razloga vjerovati da su proizvedene dječjim radom pa provjerite sami.

Što je dječji rad

Ne treba sav rad koji obavljaju djeca klasificirati kao dječji rad koji treba eliminirati. Sudjelovanje djece ili adolescenata iznad minimalne dobi za zapošljavanje u poslovima koji ne utječu na njihovo zdravlje i osobni razvoj niti ometaju njihovo školovanje općenito se smatra nečim pozitivnim. To uključuje aktivnosti kao što je pomoć u obiteljskom poslu ili zarađivanje džeparca izvan školskih sati i tijekom školskih praznika. Ovakve aktivnosti doprinose razvoju djece i dobrobiti njihovih obitelji; pružaju im vještine i iskustvo te ih pripremaju da budu produktivni članovi društva tijekom svog odraslog života.

Pojam “dječji rad” definira se kao rad koji djeci oduzima djetinjstvo, njihove potencijale i dostojanstvo, a koji šteti tjelesnom i psihičkom razvoju. Odnosi se na posao koji je psihički, fizički, društveno ili moralno opasan i štetan za djecu i/ili ometa njihovo školovanje.

Djeca mogu biti prisiljena na posao iz raznih razloga. Najčešće se dječji rad pojavljuje kada se obitelji suočavaju s financijskim izazovima ili neizvjesnošću – bilo zbog siromaštva, iznenadne bolesti roditelja ili gubitka posla primarnog hranitelja u obitelji.

Danas u cijelom svijetu oko 218 milijuna djece radi, mnoga puno radno vrijeme. Ne idu u školu i imaju malo ili nimalo vremena za igru. Mnogi ne dobivaju odgovarajuću prehranu ili njegu. Uskraćena im je prilika da budu djeca. Više od polovice njih izloženo je najgorim oblicima dječjeg rada kao što su rad u opasnim okruženjima, ropstvo ili drugi oblici prisilnog rada, nedopuštene aktivnosti uključujući trgovinu drogom i prostituciju, kao i sudjelovanje u oružanim sukobima. Osobito su ugrožene djevojčice koje često nose “trostruki teret” – škole, posla i kućanskih poslova. To im povećava rizik od zaostajanja, čineći ih još ranjivijima na siromaštvo i isključenost.

Bez obzira na uzrok, dječji rad povećava društvenu nejednakost i diskriminaciju.

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada
Foto: ILO NO Child Labour

Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!

Svjetski dan borbe protiv dječjeg radaMeđunarodna organizacija rada (ILO) pokrenula je Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada 2002. godine kako bi usmjerila pozornost na globalnu raširenost dječjeg rada te radnje i napore potrebne za njegovo uklanjanje. Svake godine 12. lipnja, Svjetski dan okuplja vlade, organizacije poslodavaca i radnika, civilno društvo, kao i milijune ljudi iz cijelog svijeta kako bi istaknuli muku djece radnika i što se može učiniti da im se pomogne.

Vođen načelima sadržanim u Konvenciji ILO-a o minimalnoj dobi br. 138 i Konvenciji o najgorim oblicima dječjeg rada br. 182 , Program ILO-a o dječjem radu (IPEC) radi na postizanju učinkovitog ukidanja dječjeg rada.

Naglašavajući vezu između socijalne pravde i dječjeg rada, slogan Svjetskog dana 2023. je ‘Socijalna pravda za sve. Zaustavite dječji rad!‘.

Što kao odgovorni potrošači možemo učiniti u vezi s dječjim radom

Potrošači danas imaju vrlo snažan glas. Kompanije ulažu velike napore i novac kako bi izbjegle negativne recenzije potrošača i loš publicitet. Dječja radna snaga koristi se jer je jeftina i povećava profitne marže kompanija. Pohlepa je razlog i vi to možete zaustaviti – jednostavno prestanite kupovati takve proizvode:

  • Educirajte se i podijelite svoje znanje. Možda prije čitanja ovog članka niste znali koji sve proizvodi u sebi sadrže dječji rad. Biti svjestan toga već je odličan prvi korak!
  • Ako možete, razmislite o doniranju organizacijama koje aktivno rade na borbi protiv dječjeg rada.
  • Zahtijevajte transparentnost i izbjegavajte modne marke koje vam ne govore tko je za njih napravio odjeću. Zapamtite: ako je odjevni predmet toliko jeftin da zvuči predobro da bi bio istinit, obično krije užasnu cijenu.
  • Podržite etičke i transparentne proizvode i proizvođače.
  • Odaberite proizvode koji garantiraju da dječji rad nije uključen u njihovu proizvodnju.
  • Potražite certifikate trećih strana kao što su Fair Trade International, Better Cotton Initiative ili Fair Wear Association…

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE