Svjetski dan zaštite okoliša 2025.: Pobijediti zagađenje plastikom #BeatPlasticPollution

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan zaštite okoliša 2025. #BeatPlasticPollution
Svjetski dan zaštite okoliša 2025.: Pobijediti zagađenje plastikom #BeatPlasticPollution

Svjetski dan zaštite okoliša najveći je međunarodni dan za okoliš. Oslanja se na Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i obilježava se svake godine još od 1973. godine. Danas je to najveća globalna platforma za djelovanje u području zaštite okoliša. 

Ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša usredotočen je na okončanje onečišćenja plastikom. Obilježava se točno dva mjeseca prije sastanka INC 5.2 u Ženevi. Nastavak je to pregovora o globalnom sporazumu o okončanju onečišćenja plastikom.

Desetljećima je onečišćenje plastikom prodiralo u svaki kutak svijeta. U vodu koju pijemo, u hranu koju jedemo i u naša tijela. Zagađenje plastikom danas je ozbiljan globalni problem koji zahtijeva hitan međunarodni odgovor svih relevantnih aktera na različitim razinama.

Problem plastičnog zagađenja

Plastično zagađenje pogoršava smrtonosne utjecaje trostruke planetarne krize:

  • krize klimatskih promjena,
  • krize gubitka prirode, zemljišta i bioraznolikosti te
  • krize zagađenja i otpada.

Globalno se procjenjuje da 11 milijuna tona plastičnog otpada svake godine odlazi u vodene ekosustave. Godišnji društveni i ekološki trošak plastičnog zagađenja kreće se između 300 i 600 milijardi američkih dolara.

Prošle godine svijet je generirao otprilike 400 milijuna tona plastičnog otpada. Ova bujica boca za vodu i šampon, spremnika za doziranje, poliesterskih majica, PVC cijevi i drugih plastičnih proizvoda sastavni je dio krize onečišćenja plastikom.

Danas je plastika važan dio modernog svijeta, koristi se u svemu, od automobilskih dijelova do medicinskih uređaja. Istraživači procjenjuju da je od 1950-ih čovječanstvo proizvelo 9,2 milijarde tona plastike, od čega je oko 7 milijardi tona postalo otpad.

Zagađenje plastikom u brojkama

  • Očekuje se da će svijet 2025. godine potrošiti 516 milijuna tona plastike.
  • Predviđa se da će do 2060. godine godišnja globalna potrošnja plastike dosegnuti preko 1,2 milijarde tona.
  • Plastično zagađenje prisutno je posvuda, od Marijanske brazde (najdublje točke oceana) do Mount Everesta (najvišeg planinskog vrha).
  • Procjenjuje se da 11 milijuna tona plastike godišnje dospije u vodene ekosustave.
  • Oko 13 milijuna tona plastike godišnje se nakuplja u tlu.
  • Plastika se razgrađuje na mikroplastiku i nanoplastiku, koje mogu ući u prehrambeni lanac i uzrokovati štetne učinke na zdravlje.
  • Mikroplastika je pronađena u ljudskim arterijama, plućima, mozgu – pa čak i u majčinom mlijeku.

Rješenja su dostupna #BeatPlasticPollution

Nagrade za rješavanje onečišćenja plastikom su velike: čišći oceani i kopna, zdraviji ljudi i ekosustavi, veća otpornost na klimatske promjene i jača gospodarstva.

Kružno gospodarstvo za plastiku nudi održivi put naprijed. To znači da treba preispitati način na koji se dizajnira, proizvodi, koristi i reciklira plastiku. Proizvodi moraju biti dizajnirani za višekratnu upotrebu i za recikliranje na kraju svog životnog vijeka. Ova promjena mora uključivati ​​sve dionike u cijelom lancu vrijednosti plastike. Pravedna tranzicija ključna je za zaštitu sredstava za život sakupljača otpada i pogođenih zajednica, osiguravajući socijalnu jednakost i ne ostavljajući nikoga iza sebe.

Globalni ugovor nudi priliku za okončanje onečišćenja plastikom i zaštitu ljudi i planeta 

Na Skupštini UN-a za okoliš održanoj 2022., države članice složile su se započeti pregovore o međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu o reguliranju onečišćenja plastikom, uključujući i morski okoliš. Od tada su se zemlje sastale na pet sjednica Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC) o onečišćenju plastikom kako bi radile na postizanju sporazuma.

INC-5: Samit nije uspio postići globalni ugovor o plastici, razgovori se nastavljaju sljedeće godine

Sada, u trećoj godini pregovora, drugi dio pete sjednice INC-a (INC-5.2) održat će se u Ženevi u Švicarskoj od 5. do 14. kolovoza 2025. Ovo označava ključnu prekretnicu – jedinstvenu priliku u generaciji za osiguranje globalnog ugovora koji redefinira naš odnos s plastikom i štiti zdravlje ljudi i okoliša.

Dobra Hrvatska

EU i šest država članica ratificirali su UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora

Objavio
Odgovorno
-
UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora
Foto: wirestock / Freepik

Europska unija i šest njezinih država članica formalno su u srijedu, 28. svibnja, u New Yorku ratificirali UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora.

UN-ov ugovor o zaštiti otvorenog mora ima potencijal donijeti značajnu promjenu u globalnim naporima za očuvanje oceana. Ovaj međunarodni sporazum smatra se ključnom prilikom za zaštitu dijelova oceana koji se nalaze izvan nacionalnih pomorskih granica. Najnoviji val ratifikacija dolazi uoči značajne Konferencije UN-a o oceanima, koja bi se trebala održati u Nici u Francuskoj početkom lipnja.

Ratifikacija znači da su EU i šest pojedinačnih država članica formalno pristale da ugovor postane obvezujuće međunarodno pravo. To obično uključuje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s onim što je ugovorom utvrđeno.

Povjerenik EU za ribarstvo i oceane, Costas Kadis, opisao je taj potez kao „povijesni korak prema zaštiti svjetskih oceana i očuvanju osjetljive ravnoteže ekosustava našeg planeta“.

Područja izvan nacionalne jurisdikcije – uključujući otvoreno more i morsko dno – pokrivaju gotovo dvije trećine svjetskih oceana. Ta se područja suočavaju sa sve većim prijetnjama od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja, klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.

Trenutno je zaštićeno samo oko 1 posto otvorenog mora.

Nakon godina pregovora, u ožujku 2023. postignut je globalni konsenzus o potrebi zaštite otvorenog mora. Tekst ugovora formalno je usvojen u lipnju 2023. u sjedištu UN-a u New Yorku.

Sporazum otvara put zaštiti morskog života u područjima izvan nacionalnih pomorskih granica. Omogućuje stvaranje zaštićenih morskih područja i podržava globalni cilj zaštite najmanje 30 posto svjetskih oceana do 2030. godine.

Što je potrebno da bi Ugovor o otvorenom moru postao međunarodno pravo?

Klasificiran kao „mješoviti sporazum“, ugovor moraju zasebno ratificirati i EU i pojedine države članice. U srijedu su se Cipar, Finska, Mađarska, Latvija, Portugal i Slovenija pridružile EU podnošenjem ratifikacije. Francuska i Španjolska već su ratificirale ugovor ranije ove godine.

Da bi stupio na snagu, ugovor zahtijeva ratifikaciju od strane 60 stranaka. S ovim posljednjim dodacima, broj ratifikacija dosegao je 28. Ukupno 115 zemalja potpisalo je ugovor, što ukazuje na njihovu potencijalnu predanost ratifikaciji.

EU poziva sve preostale stranke da bez odgode ratificiraju sporazum, u nadi da će osigurati 60 ratifikacija potrebnih za njegovo stupanje na snagu do Konferencije UN-a o oceanima u Nici.

Nathalie Rey, europska regionalna koordinatorica za Savez otvorenog mora, opisala je djelovanje EU-a kao „snažno ubrzanje“ prema ispunjavanju praga ratifikacije samo nekoliko dana prije summita. „Vodstvo EU ključno je u suočavanju s krizom bioraznolikosti i klimatskim promjenama. Ovaj hrabar potez šalje jasnu poruku da zaštita oceana nije opcionalna – to je globalni prioritet“, rekla je.

Izvor: euronews.green

Danas. Za mir i suradnju, a protiv rata i naoružanja.

Objavio
Goran Tudor
-
1971. Pjesma „Imagine“ (Zamisli), Johna Lennona

Čuli ste pjesmu „Imagine“, mnogo puta možda. Imagine! U anketi UK, singl ploča „Imagine“ proglašena je drugim najboljim singlom svih vremena, odmah nakon singla  Bohemian Rhapsody (The Queen). Lennonova pratilja-partnerica Japanka Yoko navodi da tekst „Imagine“ predstavlja „sve ono u što je John vjerovao – da smo svi jedna zemlja, jedan svijet, jedno čovječanstvo. Želio je to poručiti svima, svijetu.“

Završne riječi pjesme:

…. „Zamislite da nema vlasništva/ Pitam se možeš li/ Nema potrebe za pohlepom ili gladi/ Bratstvo ljudi/ Zamislite sve ljude/ Dijeljenje sa cijelim svijetom/ Vi/ Možete reći da sam sanjar/ Ali nisam jedini/ Nadam se da ćeš nam se jednog dana pridružiti/ I svijet će živjeti kao jedan“

Najpoznatija i najpostojanija pjesma bivšeg člana The Beatlesa – Johna Lenona – „Imagine“, bijaše himna, poziv miru ondašnje svjetske mladeži kojoj je bilo dosta rata/ratova. Ispjevana u vrijeme općeg antiratnog stava svjetske javnosti, bila je još jedna reakcija na aktualni vijetnamski rat i žrtve, a zapravo sukob svjetskih sila na tlu Vijetnama (1955. – 1975.), na hladnoratovske prijetnje, podsjećanje na strepnje po opstanak čovječanstva i na ožiljke Kubanske krize – kad su dani odlučivali o mogućem nuklearnom ratu SAD i SSSR – 16. do 19. listopada 1962.

***

2025.
Svi govore o ratu. Ali – tko govori o miru?

Sve države imaju ministarstvo obrane, a odakle onda toliko ratova!?

Svijet iz 21. st. je skrenuo sa linije razbora. Mnoga su razdoblja iz povijesti bila neizbježna. (?)

„Mir je razdoblje između dva rata“, kažu. I ovo: „Povijest čovječanstva je povijest ratovanja“.

Knjiga “RAT I MIR”, L.N. Tolstoja, završava rečenicom: “I, onda nastupi mir.”
Prije 70, 60, 50 godina sklapali su se sporazumi o miru, razoružanju, ograničavanju nuklearnih pokusa, a sad o ratu.

Woodstock u Americi bijaše najveći rock festival ikad, održan tijekom tri ljetna dana 1969-e, sa snažno odaslanim porukama mira. Čak 500.000 sudionika na ogromnoj livadi i još toliko osoba zarobljenih u kolonama automobila na blokiranim, prenatrpanim prilaznim cestama, i do 30 km udaljenih od cilja – Woodstocka – biješe referendum miru

Koncert u Zagrebu, ljeta 2025., koje poruke će slati?

Kad odu neki dobri ljudi, umru, sjetimo se aforizma: “Zašto? Neki ljudi puno su potrebniji Zemlji nego Nebu.”

NATO i stotine vođa odjednom tvrde da za obranu i ratna stanja trebamo izdvajati 5% , ali,
zaboga, koliko % ćemo izdvajati za mir?!

Papa Franjo, gdje si, da te vratimo? Da su veće snage mira… Da tražimo po svijetu nove lidera mira.

***

Današnji glasić za mir … bit će opet pravi glas, kao ono jednom 60-ih.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Lipnja 2025.

UNICEF: Djeca Gaze nasušno trebaju pomoć za preživljavanje – donirajte!

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Kriza u Gazi - potrebna je hitna pomoć za djecu

Od početka sukoba više od 50 tisuća djece u Gazi zadobilo je teške ozljede ili izgubilo život. Oni preživjeli nosit će neizbrisiv teret traume zbog pretrpljenih strahota: gladi, gubitka najdražih, neprestanog prisilnog raseljavanja, uništavanja domova, škola i bolnica. I jedna Maryam koje leži ranjena… dolje vidite njezinu sliku.

Pomoć stiže i putem UNICEFA-a

Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi i organizacija, djeca i obitelji Gaze dobivaju šansu za preživljavanje. Pomoć na terenu UNICEF-a uključivala je u 2025.:

  • Između ožujka i travnja 2025. pregledali smo više od 85.000 djece, a oko 3.500 njih s  dijagnosticiranom pothranjenošću već je uključeno u programe liječenja posebnom  terapeutskom hranom koja spašava živote.
  • Tisuće djece dobilo je nutritivne dodatke koji sprječavaju pothranjenost.
  • Pitku vodu sada ima 1,5 milijuna ljudi.
  • 200.000 najranjivijih primilo je višenamjenske novčane transfere za kupnju hrane, vode i higijenskih potrepština
  • Omogućili smo i rad centara za učenje koje zbog prestanka rada škola sada pohađa 50.000 djece.

Nakon više od jedanaest tjedana blokade humanitarne pomoći, sredinom svibnja UNICEF-ovi kamioni u Gazu su dostavili pomoć koja spašava živote pothranjene djece.

No potrebe su goleme – gotovo pola milijuna ljudi nalazi se na rubu gladi, dok cijelo stanovništvo Gaze teško dolazi do hrane. Zato trebamo i Vašu dodatnu pomoć!

DONIRAJTE ZA IZMUČENU DJECU GAZE

Poslije žestokog bombardiranja u istočnoj Gazi, Maryam i njezina obitelj pripremali su se za evakuaciju kada su dvije granate pogodile njihov dom i ubile njezinu majku, brata i sestru. Maryam je ranjena gelerima u desnu ruku. Jedna od njezinih sestara koja je preživjela granatiranje također je zadobila višestruke ozljede.
UNICEF: Djeca Gaze
Foto: UNICEF/UNI776588/Nateel
„Maryam je bila dijete kao i svako drugo. Sanjala je da odrasta, nastavlja školovanje,“ govori njezina baka. „Sada je ostala bez majke, bez brata i sestre. Zaustavite ovaj rat.“

Dolazi i glad, moramo pomoći

Nakon stravičnih događaja koje je preživjela, Maryam sada prijeti i glad.

  • Procjenjuje se da će se u idućih 11 mjeseci gotovo 71.000 djece mlađe od pet godina suočiti s akutnom pothranjenošću.
  • Više od 14.100 moglo bi umrijeti od gladi.
  • Gotovo 17.000 trudnica i dojilja također će trebati liječenje.
****

Vaša dodatna donacija omogućit će nastavak rada UNICEF-a na terenu i spasonosnu pomoć najmlađima – hranu, pitku vodu, medicinske i higijenske potrepštine. Svaki je doprinos dragocjen kad je riječ o spašavanju dječjih života!

POMOZITE SPASITI DJECU GAZE

Donirati možete i uplatom na UNICEF-ov broj računa:
HR9223600001501092532
poziv na broj 2135-990211723
model 00
ili skeniranjem 2D koda:

Od srca hvala na solidarnosti s djecom Gaze!

UNICEF Hrvatska

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2025.

Globalna klimatska prognoza predviđa rekordne vrućine u sljedećih 5 godina

Objavio
Odgovorno
-
Globalna klimatska prognoza predviđa još rekordnih vrućina u sljedećih 5 godina
Foto: Aline Dassel / Pixabay

Globalna klimatska prognoza predviđa da će se temperature u sljedećih pet godina zadržati na rekordnim razinama ili blizu njih. To povećava klimatske rizike i utjecaje na društva, gospodarstva i održivi razvoj. Navodi su to iz novog izvješća Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Izvješće predviđa da će prosječna godišnja globalna srednja temperatura blizu površine za svaku godinu između 2025. i 2029. biti između 1,2°C i 1,9°C viša od prosjeka u razdoblju od 1850. do 1900. godine.

Postoji 80% šanse da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine u povijesti mjerenja (trenutno 2024.). I postoji 86% šanse da će barem jedna godina biti više od 1,5°C iznad predindustrijske razine. Izvješće ne daje globalna predviđanja za pojedinačne godine.

Prema izvješću, predviđa se da će prosječno petogodišnje zagrijavanje za razdoblje 2025.-2029. biti veće od 1,5 °C. To je porast u odnosu na 47 % u prošlogodišnjem izvješću (za razdoblje 2024.-2028.). I porast u odnosu na 32 % u izvješću iz 2023. za razdoblje 2023.-2027.

Svaki dodatni djelić stupnja zagrijavanja potiče štetnije toplinske valove, ekstremne oborine, intenzivne suše, topljenje ledenih ploča, morskog leda i ledenjaka, zagrijavanje oceana i porast razine mora.

Raste rizik od prelaska ključnih pragova globalnog zatopljenja do 2030. godine.

Ključne poruke izvješća

  • 80% vjerojatnosti da će barem jedna od sljedećih pet godina premašiti 2024. kao najtopliju u povijesti mjerenja
  • 86% vjerojatnosti da će barem jedna od sljedećih pet godina biti više od 1,5°C iznad prosjeka iz razdoblja 1850.-1900.
  • 70% vjerojatnosti da će prosječno zagrijavanje u 5 godina za razdoblje 2025.-2029. biti veće od 1,5 °C
  • Dugoročno zagrijavanje (prosječno tijekom desetljeća) ostaje ispod 1,5 °C
  • Predviđa se da će arktičko zagrijavanje i dalje premašivati ​​globalni prosjek
  • Obrasci oborina imaju velike regionalne varijacije

Znanstvenici kažu da se globalne temperature obično povećavaju poput vožnje pokretnim stepenicama. Privremeni i prirodni vremenski ciklusi El Niña djeluju poput skokova gore ili dolje na tim pokretnim stepenicama. No u posljednje vrijeme, nakon svakog skoka El Niña, koji dodatno zagrijava Zemlju, planet se temperaturno ne vraća puno dolje.

Globalna klimatska prognoza naglašava i slijedeće:

  • Predviđa se da će arktičko zagrijavanje tijekom sljedećih pet produženih zima (od studenog do ožujka) biti više od tri i pol puta veće od globalnog prosjeka, na 2,4 °C iznad prosječne temperature tijekom posljednjeg 30-godišnjeg baznog razdoblja (1991.-2020.).
  • Predviđanja morskog leda za ožujak 2025.-2029. sugeriraju daljnje smanjenje koncentracije morskog leda u Barentsovom moru, Beringovom moru i Ohotskom moru.
  • Predviđeni obrasci oborina za svibanj-rujan 2025.-2029., u odnosu na početno razdoblje 1991.-2020., sugeriraju vlažnije uvjete od prosjeka u Sahelu, sjevernoj Europi, Aljasci i sjevernom Sibiru, te suše uvjete od prosjeka za ovo godišnje doba nad Amazonom.
  • Posljednjih godina, osim 2023., u južnoazijskoj regiji bilo je vlažnije od prosjeka, a prognoza sugerira da će se to nastaviti i u razdoblju od 2025. do 2029. To možda neće biti slučaj za sva pojedinačna godišnja doba u tom razdoblju.

Izvješće o planetarnom zdravlju donosi alarmantno upozorenje

Izvješće “Globalno godišnje do desetljetno ažuriranje klime” objavljuje Svjetska meteorološka organizacija svake godine. Ono pruža sintezu globalnih godišnjih do desetljećnih predviđanja koje izrađuju određeni globalni centri WMO-a. Britanski Meteorološki ured je vodeći centar Svjetske meteorološke organizacije za godišnja do desetljetna klimatska predviđanja i vodi izradu ovog izvještaja. Ovogodišnje ažuriranje izvještaja uključuje 220 članova tima iz 15 različitih instituta. To uključuje i četiri globalna centra: Superračunalni centar u Barceloni, Kanadski centar za modeliranje i analizu klime, Deutscher Wetter Dienst i Meteorološki zavod Ujedinjenog Kraljevstva.

Izvor: WMO

Svjetski dan bez duhana 2025.: Razotkrivanje privlačnosti #TobaccoExposed

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan bez duhana 2025.

Svjetski dan bez duhana ili svjetski dan nepušenja obilježava se svake godine 31. svibnja. Cilj obilježavanja je promicanje svijesti o rizicima konzumacije duhana te o njegovom štetnom utjecaju na obitelj, društvo i okoliš. 

Obilježavanje ovog dana organizira Svjetska zdravstvena organizacija te svake godine provodi kampanju pod drugom temom. Ovogodišnja tema je „Razotkrivanje privlačnosti: Razotkrivanje taktika industrije duhanskih i nikotinskih proizvoda.“ Ovogodišnja kampanja usmjerena je na otkrivanje taktika koje duhanska i nikotinska industrija koriste kako bi svoje štetne proizvode prikazale privlačnima.

Besramna manipulacija djecom, za profit duhanske industrije

Svakodnevno duhanska i nikotinska industrija koriste pažljivo osmišljene proizvode i obmanjujuće taktike kako bi privukle novu generaciju korisnika i zadržale postojeće.

  • Procjenjuje se da 37 milijuna djece u dobi od 13 do 15 godina diljem svijeta koristi duhan.
  • U mnogim zemljama stopa korištenja elektroničkih cigareta među mladima premašuje onu među odraslima.
  • Marketinški sadržaj koji promovira e-cigarete, nikotinske vrećice i grijane duhanske proizvode pregledan je više od 3,4 milijarde puta na platformama društvenih medija.
  • Arome se danas nalaze u mnogim nikotinskim i duhanskim proizvodima – postoji oko 16.000 jedinstvenih okusa.
  • Arome se često navode kao glavni razlog za početak upotrebe nikotina i duhanskih proizvoda.

Nažalost, duhanska i nikotinska industrija danas sve više koriste podmukle strategije kako bi svoje štetne proizvode učinile privlačnima, posebno mladima. Manipulativni dizajn proizvoda, atraktivni okusi i glamurozni marketing stvaraju lažni osjećaj sigurnosti i evociraju poželjnost. Nikotin i duhanski proizvodi izazivaju veliku ovisnost i dizajnirani su za održavanje upotrebe, zarobljavajući korisnike u ciklusu ovisnosti. Aditivi prikrivaju oštrinu duhana, što olakšava početak i otežava prestanak.

Razotkrivanje privalčnosti

Jedan od glavnih izazova javnog zdravstva danas je privlačnost duhana, nikotina i srodnih proizvoda, posebno mladoj publici. Industrija neprestano pokušava pronaći načine kako učiniti ove proizvode privlačnima, dodajući arome i druge agense koji mijenjaju njihov miris, okus ili izgled. Ovi aditivi su osmišljeni kako bi prikrili oštrinu duhana, čime se povećava njegova prihvatljiva konzumacija, posebno među mladima. Druge taktike uključuju:

  • Glamurozni marketing: Elegantni dizajn, atraktivne boje i primamljivi okusi strateški se koriste za privlačenje mlađe demografske skupine, uključujući i putem digitalnih medijskih kanala.
  • Varljivi dizajni: Neki proizvodi oponašaju slatkiše, bombone, pa čak i likove iz crtića – predmete koji se djeci prirodno sviđaju.
  • Rashladne tekućine i aditivi: Oni mogu učiniti iskustvo ugodnijim, povećavajući vjerojatnost nastavka korištenja i smanjujući mogućnost prestanka pušenja.

Ove taktike mogu doprinijeti ranom početku pušenja ili upotrebe nikotina, s potencijalnom cjeloživotnom ovisnošću i zdravstvenim posljedicama. Čineći ove proizvode privlačnijima, industrija ne samo da povećava svoju neposrednu bazu potrošača, već i otežava prestanak pušenja, produžujući izloženost štetnim tvarima.

Svjetski dan bez duhana 2025.Ciljevi ovogodišnje kampanje #TobaccoExposed

Kampanja za Svjetski dan bez duhana 2025. ima za cilj:

  • Podizanje svijesti: Informirajte javnost o tome kako taktike industrije manipuliraju izgledom i privlačnošću duhanskih i nikotinskih proizvoda.
  • Iniciranje promjena politika:
    • mjere za zabranu aroma i aditiva koji te proizvode čine privlačnijima;
    • potpune zabrane oglašavanja, promocije i sponzorstva duhana, uključujući i na digitalnim platformama; i
    • regulacija dizajna proizvoda i njihove ambalaže kako bi ih se učinilo manje privlačnima.
  • Smanjenje potražnje: Razotkrivanje ovih taktika u konačnici ima za cilj smanjenje potražnje, posebno među mladima, te posljedično smanjenje njihove izloženosti nikotinu i duhanskim proizvodima.

Razotkrivanjem njihovih strategija, kampanja će osvijetliti načine na koje industrija prodaje ovisnost, potičući napore za smanjenje potražnje i podržavajući dugoročno javno zdravlje.

Konzumacija duhana i nikotinskih proizvoda u Hrvatskoj

Prema rezultatima znanstveno-istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske u 2023.godini bilježi se rast konzumacije duhana u RH. U vrijeme istraživanja duhan je pušilo 37.9% odraslih1 i 38.1% mlađih odraslih:

  • Muškarci su pušili češće od žena (42.8% muškaraca i 33% žena).
  • Najviše pušača bilo je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (42.5%) te između 35 i 44 godine (40.8%).
  • E-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana u trenutku istraživanja koristilo je 12% odraslih i 19.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba koristila je e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan mirovnih snaga UN-a 2025.: Budućnost mirovnih operacija

Objavio
Odgovorno
-
Foto: UN/DPO

Međunarodni dan mirovnih snaga Ujedinjenih naroda obilježava se svake godine 29. svibnja. Prilika je to za promicanje mirovnih operacija UN-a te odavanje počasti predanosti, profesionalnosti i hrabrosti osoblja koje služi u misijama diljem svijeta. To je ujedno i trenutak za razmišljanje o žrtvi koju su podnijeli mirovnjaci koji su izgubili živote služeći cilju mira pod zastavom UN-a tijekom proteklih 77 godina.

Sada više nego ikad, svijetu su potrebni Ujedinjeni narodi – a Ujedinjeni narodi trebaju mirovne misije koje su potpuno opremljene za današnje stvarnosti i sutrašnje izazove.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

„Spasiti buduće generacije od pošasti rata“ među prvim su riječima Povelje UN-a (u njezinoj Preambuli). Upravo to je bila i glavna motivacija za stvaranje Ujedinjenih naroda. Od svog osnutka 24. listopada 1945. (datuma stupanja na snagu Povelje), Ujedinjeni narodi često su pozvani da spriječe eskalaciju sporova u rat ili da pomognu u obnovi mira nakon izbijanja oružanog sukoba te da promiču trajni mir u društvima koja izlaze iz ratova.

Gotovo 80 godina, mirovne snage Ujedinjenih naroda donijele su opipljive promjene zajednicama diljem svijeta. Od Liberije i Namibije do Kambodže, Sijera Leonea i Istočnog Timora, njihova prisutnost spasila je živote i transformirala neke od najnestabilnijih političkih i sigurnosnih konteksta, vodeći zemlje od sukoba prema trajnom miru.

Danas više od 68 000 civila, vojnika i policijskih djelatnika služi u 11 mirovnih misija UN-a, suočavajući se sa sve složenijim i međusobno povezanim izazovima oblikovanim promjenjivim geopolitičkim krajolikom. Unatoč izazovima, mirovnjaci ostaju nepokolebljivi u svojoj potrazi za mirom. Međunarodni dan mirovnih snaga UN-a odaje počast njihovoj nepokolebljivoj službi i žrtvi, kao i otpornosti zajednica koje podržavaju. Također svečano odaje počast više od 4400 mirovnjaka koji su izgubili živote za mir, uključujući 57 samo u 2024. godini.

Ovogodišnji Međunarodni dan mirovnih snaga, koji se obilježava pod temom „Budućnost mirovnih snaga“, osvrće se na neprocjenjiv doprinos vojnih, policijskih i civilnih mirovnih snaga tijekom posljednjih gotovo osam desetljeća. On utjelovljuje duh napretka i kolektivnog djelovanja prema stvaranju ravnopravnijeg, pravednijeg i održivijeg svijeta.

Breda je postala prvi grad – nacionalni park u EU: Urbana divljina i otpornost na klimatske promjene

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Nizozemski grad Breda / bredanationalparkcity.nl

Nizozemski grad Breda je ovog svibnja službeno postao prvi grad – nacionalni park u Europskoj uniji. Imenovan od strane Zaklade National Park City, grad Breda se pridružuje Londonu, Adelaideu i Chattanoogi kao četvrti član rastućeg globalnog pokreta za zelenija, zdravija urbana područja povezanija s prirodom.

Ovaj novi status priznaje više od desetljeća rada na obnovi močvara, ozelenjavanju ulica i uključivanju stanovnika u proces. To također signalizira promjenu u načinu na koji gradovi diljem Europe redefiniraju svoj odnos s prirodom.

Što je grad – nacionalni park?

Inicijativa National Park City pokrenuta je u Ujedinjenom Kraljevstvu 2019. godine kako bi se promovirao ekološki održiv urbani život povezan s prirodom.

Gradovi ne moraju ispunjavati tradicionalne kriterije nacionalnih parkova. Umjesto toga, moraju pokazati predanost cijelog grada održivosti, bioraznolikosti i javnom pristupu zelenim površinama.

Bredina prijava privukla je pozornost ocjenjivača svojim snažnim ekološkim vodstvom, angažmanom građana i urbanističkim planiranjem koje prirodu stavlja u svoju središte.

„Apsolutno sam uživao istražujući Bredu i učeći o svemu što rade kako bi svoj grad učinili zelenijim, zdravijim i divljijim – od obnove rijeke kroz središte grada do inovativnih programa uzgoja hrane u zajednici, malih šuma koje su postavile škole, vrtova prilagođenih divljim životinjama i javne umjetnosti“, kaže Daniel Raven-Ellison, osnivač Zaklade National Park City. „Siguran sam da će ljudi svih dobnih skupina i porijekla u Bredi biti inspirirani time što će postati Nacionalni park i htjeti istražiti kako mogu biti dio njegovog rasta i priče.“

Breda je sada četvrti grad koji je dobio status Nacionalnog parka, pridruživši se Londonu, Adelaideu i nedavno Chattanoogi. Devet drugih gradova trenutno radi na tome.

Kako je Breda ostvarila titulu?

Breda je dugo davala prioritet rješenjima temeljenim na prirodi, od pretvaranja obala u bioraznolike urbane vrtove do zamjene betonskih pločica travom, cvjetnim gredicama i drvećem.

Danas 60% Brede čine zelene površine, od povijesnih šuma poput Mastbosa do prirodnih rezervata, parkova i vodenih putova. Do 2030. godine lokalni čelnici žele je učiniti jednim od gradova s ​​najbogatijom prirodom u Europi.

Ali status također odražava podršku stanovnika. Grad je postao lider u zelenom dizajnu, koristeći rješenja temeljena na prirodi za poboljšanje kvalitete života i upravljanje klimatskim rizicima. Stanovnici su aktivni sudionici u tom procesu. Ozelenjuju vlastite ulice, postavljaju krovne vrtove i razvijaju zelena školska dvorišta. Svjedočenje je to Breda Stad in een Parku, pokreta građana koji je pomogao naporima grada da postane grad – nacionalni park.

„Ova titula je priznanje mnogim stanovnicima, poduzetnicima i organizacijama koji su predani ozelenjavanju Brede i inspiracija za nastavak tog rada“, kaže Joost Barendrecht, predsjednik Gradskog vijeća Brede u parku Een. „To je poticaj da se više ljudi oduševi time što će započeti s vrtlarstvom. Ne mora uvijek biti veliko. I jednostavan vrt je lijep doprinos.“

Zašto je ovo važno za europske gradove

Diljem EU-a, gradovi sve više koračaju u istom smjeru kao Breda. Od zona bez automobila u Parizu do napora za zaštitu od poplava u Kopenhagenu, lokalni čelnici reagiraju na klimatske promjene i smanjenje bioraznolikosti inicijativama kojima je cilj učiniti urbana naselja zelenijima, ugodnijima za život i spremnijima za budućnost.

Na primjer, pristup zelenim površinama značajno smanjuje zdravstvene rizike povezane s vrućinom. Jedan je to od benefita koji Breda predstavlja, a koju bi drugi europski gradovi mogli pokušati oponašati.

„London i Breda prvi su gradovi nacionalni parkovi u Europi, ali ne nedostaje i drugih koji žele i trebaju biti zeleniji, zdraviji, divljiji, hladniji i pravedniji“, kaže Raven-Ellison. „Gradovi nacionalni parkovi pomažu u pokazivanju puta, stvarajući snažne odnose i razmjenjujući optimizam, ideje, znanje i energiju.“

Izvor: euronews.green

DOBRA HRVATSKA

Biti odgovoran građanin: Više ljudske brige za veću dobrobit pčela i drugih oprašivača

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Barbara / Pixabay

Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjemenke za ljudsku hranu ovise, barem djelomično, o oprašivačima. No, svejedno, pčele, leptiri, šišmiši, kolibrići i drugi oprašivači, ugroženi su ljudskom aktivnošću sve više. Moramo osvijestiti da njihovim ugrožavanjem ugrožavamo i svoju ljudsku vrstu! Pa ako i nećemo, onako ljudski, poštivati druge u golemosti biološke raznolikosti na Zemlji, sjetimo se naše ovisnosti o njima, onako egoistično, kazao je ovih dana jedan stručnjak, slovenski zaljubljenik u pčele.

Dobročinitelj pčela – slavni Slovenac Anton Janša

Usput, dok teče svibanj naokolo nas, dobro je podsjetiti kako je prvi i najveći stručnjak za pčele u povijesti bio Slovenac, rođen 20. svibnja 1734., onaj koji je napisao prvi priručnik o pčelama i pčelarstvu. Anton Janša, po čijim je savjetima carica Marija Terezija donijela zakone o pčelama , obvezne za čitavu golemu Habsburšku monarhiju. U spomen na njegov rođendan, Organizacija UN je proglasila taj dan Svjetskim danom pčela. 
Bzzzzzzzzzz , najglasnije su pčele u svibnju.

Što možemo učiniti, kako pružati više dobrobiti oprašivačima, posebno najbrojnijim među njima – pčelama?

Činimo pojedinačno kao građani, svjesni svoje društvene i ekološke odgovornosti: 

  • sadnja raznolikog skupa domaćih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine;
  • odlaganje prve košnje travnjaka i livada oko kuće, da bi biljke stigle procvjetati i dočekati neku zujalicu, jer time se osigurava potpuno oprašivanje biljaka, više plodova, ali i veća proizvodnja meda, na dobrobit pčela i ljudi;
  • kupnja sirovog meda i drugih proizvoda od lokalnih poljoprivrednika i iz održivih poljoprivrednih praksi;
  • izbjegavanje pesticida, fungicida ili herbicida u našim vrtovima;
  • zaštita kolonija divljih pčela kad god je to moguće;
  • sponzoriranje košnice nekim iznosom novca, da bi pčelar pružio bolje uvjete stanovnicima košnice (u Hrvatskoj je to rijetka praksa, ali drugje nije);
  • pomaganje u održavanju šumskih ekosustava;
  • podizanje svijesti oko nas, u javnosti, dijeljenjem ovih informacija unutar naših lokalnih zajednica i društvenih mreža!

Učinimo u okviru posla, kao pčelari ili poljoprivrednici:

  • smanjenje ili promjena upotrebe pesticida;
  • diverzifikacija usjeva koliko god je to moguće i/ili sadnja atraktivnih usjeva po polju;
  • stvaranje živica.

Što će činiti Vlade i donositelji odluka:

  • jačanje sudjelovanja lokalnih zajednica u donošenju odluka, posebno autohtonog stanovništva koje poznaje i poštuje ekosustave i bioraznolikost;
  • provođenje strateških mjera, uključujući novčane poticaje za pomoć u promjenama;
  • povećanje suradnje između nacionalnih i međunarodnih organizacija, organizacija te akademskih i istraživačkih mreža radi praćenja i evaluacije usluga oprašivanja.

 Više savjeta o tome kako pomoći pčelama i drugim oprašivačima…

Izvor: UN, FAO

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2025.

Europski dan parkova 2025.: Zajedno za prirodu!

Objavio
Odgovorno
-
Europski dan parkova 2025. - Zajedno za prirodu!
wirestock / Freepik

Europski dan parkova najvažniji je događaj podizanja svijesti o zaštićenim područjima u Europi. Održava se svake godine 24. svibnja u organizaciji EUROPARC Federacije.

Tog se dana parkovi i zaštićena područja diljem Europe okupljaju kako bi proslavili svoje uspjehe. Istovremeno predstavljaju vrijednost i koristi europskih zaštićenih područja zajednicama, donositeljima odluka i široj javnosti.

Multiplikativni učinak svih organiziranih događaja, kao i informiranje na (društvenim) mrežama, osigurava da se na važnost zaštićenih područja skrene pozornost široke publike. Time se potiče društveno prihvaćanje i politička podrška.

Ovogodišnja tema je “Zajedno za prirodu!“. Tema istražuje vitalna partnerstva koja održavaju zdravu prirodu, kako unutar tako i izvan parkova i zaštićenih područja.

Zaštićena područja više su od pukih granica na karti – to su živi, ​​napredni sustavi u kojima je sve povezano. Od biljaka i životinja kojima je to dom do ljudi koji u tim krajolicima žive, brinu se o njima i oblikuju ih, svatko ima ulogu u ovom zajedničkom „partnerstvu života“.

Ali zdravlje ovih područja ne staje na granicama zaštićenih područja. Ono što se događa izvan njihovih granica duboko utječe i na ekosustave unutar njih. Ovogodišnja tema pokušava ogovoriti na pitanje kako surađivati da bi se ostvarili najbolji rezultati i za prirodu i za ljude, osiguravajući otpornost ovih područja u svijetu koji se mijenja?

Europski dan Natura 2000

Svake godine 21. svibnja EU obilježava Dan Natura 2000, naglašavajući akcije zaštite najvrjednijih i najugroženijih staništa u EU. Upravo u Europi se nalazi najveća mreža zaštićenih područja na svijetu. Preko 27.000 prirodnih lokacija zaštićenih zakonima EU-a čini mrežu Natura 2000!

Područja Natura 2000 pokrivaju gotovo petinu kopna EU i desetinu okolnih mora – što je otprilike veličine Španjolske i Italije zajedno. Stvorena Direktivama o pticama i staništima 1992. godine, Natura 2000 revolucionirala je način upravljanja zaštićenim područjima diljem EU. 

Oko 1200 rijetkih i ugroženih vrsta i 230 tipova staništa zaštićeno je zahvaljujući mreži. Ona nam pomaže u pružanju vitalnih usluga poput slatke vode, insekata oprašivača i zaštite od poplava i erozije obale, a istovremeno podržava oko 4,4 milijuna radnih mjesta. Naravno, još uvijek ima puno toga za učiniti kako bi se zaštitila bioraznolikost.

Više o zaštićenim područjima u vašoj blizini možete saznati tako da pitate Floru ili pogledate interaktivnu kartu mreže Natura 2000.

DOBRA HRVATSKA

1...272829...187Stranica 28 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z