Knjige i čitanje u Davora Rostuhara, konstitutivni aspekt ljudskoga života

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Davor Rostuhar

Svijet je poput knjige. Tko ne putuje, pročitao je samo jednu stranicu.
Sv. Augustin

Kad sam kao klinac stao čitati knjige, počeo sam sastavljati dug popis pročitanih knjiga, koji, dakako, i danas raste. Popisu su se sada pridružile i bilješke, jer iz svake knjige koju pročitam izvlačim ono bitno, što želim oteti zaboravu. Čitam, naravno, svaki dan.

Čitam stručne i popularnoznanstvene knjige, publicistiku o raznim temama, od povijesti, sociologije, filozofije, antropologije, psihologije do biologije, fizike. S druge pak strane, volim čitati i književnost, belles lettres. Trudim se čitati kvalitetno štivo. Kad počnem čitati neku knjigu, ako me ne zadovolji, ostavljam ju. Nekad sam ih čitao do kraja, ali sad više ne. Više ne želim pružati priliku knjigama koje me ne drže toliko zainteresiranim da lovim svaki slobodan trenutak da im se posvetim.

  • Knjige su ljubav, edukacija i istraživanje.
  • Čitanje je duhovno iskustvo.
  • Ne zanimaju me knjige kao razbibriga.

Obično čitam po nekoliko knjiga usporedo. Nešto teže i stručno – za trenutke kad imam dovoljno pažnje i budnosti, nešto inspirativno ili neka umjetnost – u trenucima kad želim guštati i uživati u čitanju. I neku poeziju pred spavanje… 🙂 Uvijek je dobro završiti dan dvjema-trima pjesmama!

Knjige su ono jedino materijalno što volim posjedovati. Ne posuđujem knjige, uvijek ih kupujem i čuvam, jer ih volim imati, volim podcrtavati tekst, pisati ideje po marginama, volim im se vraćati. Svih drugih materijalnih stvari nastojim se riješiti. Ništa ne skupljam, ne donosim suvenire s putovanja, ne volim imati ništa što nečemu ne služi i odlučio sam reducirati stvari. One materijalne korice knjiga na mojoj polici tek su omotači duhovnoga, podsjetnici na vječnost koja je u njima zapisana.

Istražujući život i svijet, posjetio sam dosad više od 110 zemalja.

Foto: knjige Davora Rostuhara / Facebook

Kako je bilo na Južnom polu

Na putu prema Južnom polu, u svom malom, ali toplom šatoru, nakon 10-12 sati hoda svakoga dana, odmarao sam se i krijepio knjigom, a i zapisivao dnevničku građu za svoju zadnju knjigu „Polarni san“ (izdano u nakladi KEK, 2018). Davno sam osjetio i spoznao da će moja komunikacija sa svijetom biti dvostrana – putem knjige. I počeo sam pisati. Prva knjiga, “Samo nek’ se kreće“, nastala je nakon mog prvog velikog iskustva – putovanja biciklom do Sirije i Egipta (8000 km). Objavio sam ju kad mi je bila 21 godina. Danas je sedam uspješnih i čitanih knjiga iza mene. Iako pišem o putovanjima i svojim doživljajima, trudim se ponuditi više od opservacije svijeta oko sebe. Nastojim kroz posebno zagrebati do općega, ponuditi sadržaj koji će moji čitatelji podcrtavati i čuvati, promišljati.

Pokušavam pisanjem svijetu vratiti dio onoga što sam od njega i čitajući dobio.

Davor Rostuhar

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2025.

Manje svjetlosnog zagađenja u Zagrebu – odlično!

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Pixabay

Tema je svjetlosno zagađenje, i to ozbiljno smanjenje istog u našem glavnom gradu, što je za pohvaliti. Prema novom planu rasvjete u Zagrebu, neki dijelovi bit će u mraku, neki će i dalje „svijetliti kao u Betlehemu“, a uvodi se i režim svjetlostaja!

UVOD – DVIJE PRIČE KORADA KORLEVIĆA

Kao uvod spomenuti ću dvije pričice iz razgovora na radiju sa našim vodećim znanstvenikom i uglednim poklonikom zaštite prirode i razboritog razvoja i načina života čovjeka – Koradom Korlevićem.
U jednom je mjestu u unutrašnjosti Istre uvedena snažna rasvjeta duž kilometara glavne ceste. Tama noći na tom području – širokom centu mjesta, osjetno se smanjila. I dogodilo se nešto tragično. Obitelj kosova je „zaključila“ kako je više svjetla posljedica svjetslijih dana proljeća. I krenule su ženke nesti jaja, za novu generaciju. No kako je, zapravo, bilo doba zime, sva jaja su se pothladila i izostalo je podmlatka te godine.
Ili drugi primjer – sličan. Nakon uvedene rasvjete, ptice koje vole pjevati u polumraku sutona i zore, „pomislite“ su opet da je nastupa da. I pjevale su cijele noći, dok nisu iznemogle.

Plan rasvjete Zagreba, u kojem je grad podijeljen u pet zona, počevši od područja prirodne rasvijetljenosti u koja spadaju posebno zaštićena područja pa do visoke rasvijetljenosti, a koje obuhvaća 45.000 kvadrata u centru, bili su predmet javne rasprave u gradu u ožujku. Očekuju se znatne promjene, više reda, čemu će se veseliti mnogi, a posebno životinje.

Obuhvat Plana istovjetan je obuhvatu Prostornog plana Grada Zagreba a obuhvaća područje Zagreba površine oko 641,24 četvornih kilometara.

Mjesta potpunog mraka i najvećeg blještavila

Plan je grafički i tekstualno svaku ulicu smjestio u određenu zonu.

  • Rezervati u Parku prirode Medvednica i područja značajnih krajobraza bit će gotovo potpuno u mraku.
  • Trg bana Jelačića i okolne ulice imat će dopuštenje za najviše osvjetljenje.
  • Između tih krajnosti tri su prijelazna područja

Negdje ćemo uživati u mraku, negdje u svjetlu

E0 ZONA nazvana je područjima tzv. prirodne rasvijetljenosti, u kojoj su sve površine posebnih rezervata i značajnih krajobraza. Radi se o područjima gdje vanjska rasvjeta ozbiljno i negativno utječe na prirodno okruženje.

Utjecaji ometaju biološke cikluse flore i faune i/ili onemogućuju ljude da uživaju i uvažavaju prirodni okoliš.

Ljudska aktivnost je podređena prirodi. Vizura ljudi i korisnika prilagođena je uvjetima mraka i očekuju da će vidjeti malo ili nimalo svjetla. U toj zoni će blaga rasvjeta temperatura boje do 2200 K (kelvina) biti jedino uz pješačka područja i prometnice. A ako nije potrebna, rasvjetu treba ugasiti. Na zonu E0 odnosi se 15,5 četvornih kilometara ili 2,43 posto. Tu spadaju primjerice Bliznec – Šumarev grob na Medvednici, Mikulić potok – Vrabečka gora, močvarni sustav Savica.

E 1 ZONA – Područja tamnog krajolika

U zonu E1, nazvanom područjima tamnog krajolika odnosi se 400 četvornih kilometara ili 62,7 posto.

U tom području mogu se koristiti svjetiljke maksimalne temperature do 2200 K.
Navodi se da su to područja u kojima vanjska rasvjeta negativno utječe na floru i faunu ili bitno remeti karakter zone.

Riječ je o ruralnim dijelovima Zagreba izvan naselja, primjerice ostatku Parka prirode Medvednice, šumama i park šumama, parkovima spomenicima parkovne arhitekture kao što su Zrinjevac, Ribnjak, Maksimir, te zeleni pojas uz rijeku Savu, zelenilo u podsljemenskoj zoni, groblja i vodocrpilišta kao i pojas u radijusu od 100 metara od zvjezdarnica.

E2 ZONA – područja niske ambijentalne rasvijetljenosti.

Obuhvaća područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjerenoj rasvijetljenosti. U toj zoni su parkovi koji nisu u zoni E1, zelene površine u urbanom dijelu Zagreba, Jarun, ugostiteljsko-turističke zone na Sljemenu. To su područja koja se često posjećuju.

ZONA E3 – područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti.

U tu zonu pripadaju područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjerenim do srednje jakim razinama rasvijetljenosti.

Odnosi se na poslovne zone, terminale javnog prijevoza i na sve prometnice koje nisu u zonama E2 i E4.

U zonama E2 i E3 mogu se koristiti svjetiljke temperature boje do 3000 K.

Područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti

ZONA E4 su područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti.

U tu zonu su klasificirane samo ulice i trgovi u užem centru Zagreba s pojačanom noćnom aktivnosti. Obuhvaća Trg bana Josipa Jelačića, te područje Ilice, od Trga bana Josipa Jelačića do Frankopanske ulice te Frankopansku, Prašku, Jurišićevu i Draškovićevu ulicu.

U njima ograničenja topline svjetiljki nisu navedena. Riječ je o zoni za područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjereno visokim razinama rasvijetljenosti.

Navodi se kako je u toj zoni vanjska rasvjeta potrebna za sigurnost, ugođaj, udobnost te je često jednolična i kontinuirana.

***

Što je to svjetlostaj i koga će ograničiti – natjerati na poštivanje prirodnog osvjetljenja i zaštitu faune?

U Planu rasvjete Grada Zagreba uvodi se i svjetlostaj. Riječ je o razdoblju u kojem se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu razinu.

Počinje sredinom noći i traje tri sata, a tada se intenzitet dekorativne, krajobrazne i prigodne rasvjete te oglasnih ploča mora smanjiti na 50 posto od početnog intenziteta ili se mora ugasiti. Oglasne ploče veće od 20 četvornih metara moraju se isključiti.

Plan propisuje i druga ograničenja, pa se nakon 23 sata treba ugasiti rasvjeta na javnim igralištima i sportskim površinama. Rasvjeta se treba smanjiti ili ugasiti najkasnije sat vremena nakon završetka radnog vremena u blizini ugostiteljskih, turističkih i poslovnih objekata.

U Planu se navodi i da se pravila ne primjenjuju na manifestacijama kao što su Advent, Festival svjetla, javne priredbe, veliki događaji.

Sva vanjska rasvjeta postavljena prije 1. travnja 2019. s Planom se mora uskladiti do 4. ožujka 2035., a sva rasvjeta postavljena nakon 1. travnja 2019. se mora uskladiti odmah nakon što stupi na snagu.

Cilj Plana rasvjete Grada Zagreba je smanjiti svjetlosno onečišćenje ali i potrošnju električne energije.

Zaključno

Građani su sretni i zahvalni, a ptice i druge životinje posebno, često dosad izluđene životom u blizini ljudi. Tome ludilu, prema ptičjoj logici, treba pribrojiti i onečišćenje bukom, koje bi također trebalo doći pod povećalo.

Neka nam bude da nam život (opet) postane manje umjetan, a više prirodan, i bit ćemo sretniji. Jer i mi ljudi zamišljeni samo kao dio prirode. Ni više ni manje važan, od na primjer, kosa, sjenice, leptira ili travke, hrasta.

Referenca: T portal 
Napomena: Uvodnik, naslov, podnaslovi i zaključne poruke, dorada je izvodnog članka od ovog uredništva.

DOBRA HRVATSKA
Travnja 2025

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2025.: AI revolucionira zdravstvene i sigurnosne prakse

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2025.

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu pokrenula je Međunarodna organizacija rada (ILO) 2003. godine i obilježava se svake godine 28. travnja. Na isti dan također je i Međunarodni dan sjećanja na poginule i ozlijeđene radnike koji sindikalni pokret organizira diljem svijeta od 1996. godine. A u Hrvatskoj na taj dan obilježavamo i Nacionalni dan zaštite na radu po odluci Hrvatskog sabora od 1. lipnja 2007. godine.

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ima za cilj promicanje prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti na globalnoj razini. To je kampanja podizanja svijesti namijenjena usmjeravanju međunarodne pozornosti na veličinu problema i na to kako promicanje i stvaranje kulture sigurnosti i zdravlja može pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda povezanih s radom.

Danas se ubrzano javljaju novi profesionalni rizici koji mogu biti uzrokovani tehničkim inovacijama ili društvenim ili organizacijskim promjenama, kao što su:

  • Nove tehnologije i proizvodni procesi, npr. nanotehnologija, biotehnologija
  • Novi radni uvjeti, npr. veća radna opterećenja, intenziviranje rada od smanjenja, loši uvjeti povezani s migracijom radi posla, poslovi u neformalnoj ekonomiji
  • Novi oblici zapošljavanja, npr. samozapošljavanje, outsourcing, privremeni ugovori

Oni mogu biti šire prepoznati kroz bolje znanstveno razumijevanje, npr. učinci ergonomskih rizika na mišićno-koštane poremećaje. Osim toga na njih mogu utjecati promjene u percepciji važnosti određenih čimbenika rizika, npr. učinci psihosocijalnih čimbenika na stres vezan uz posao.

Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu

Svake godine Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu ima posebnu temu koja se fokusira na određeni aspekt zdravlja i sigurnosti na radu. Ovogodišnja tema je: “Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu.”

Ova tema naglašava transformativni potencijal umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija u poboljšanju standarda zdravlja i sigurnosti na radu na globalnoj razini.​

Integracija naprednih tehnologija na radno mjesto nudi organizacijama širok raspon alata za poboljšanje sigurnosti i zdravlja. Neki od njih uključuju:​

  • Napredni roboti i automatizacija – Roboti mogu obavljati opasne zadatke, čime se smanjuje izloženost ljudi opasnim okruženjima. Na primjer, bespilotne letjelice koriste se za inspekcije u visokorizičnim područjima, smanjujući potrebu da radnici budu fizički prisutni u potencijalno nesigurnim uvjetima.​
  • Nosive tehnologije i IoT – Nosivi uređaji opremljeni senzorima mogu pratiti vitalne znakove i pokrete radnika u stvarnom vremenu. Ti se podaci mogu analizirati kako bi se otkrili znakovi umora ili nesigurnih položaja, omogućujući pravovremene intervencije za sprječavanje ozljeda.​
  • Virtualna i proširena stvarnost (VR i VAR) – VR i AR tehnologije pružaju impresivna iskustva obuke, omogućujući radnicima da se uključe u realistične simulacije opasnih scenarija bez stvarnog rizika. To poboljšava njihovu spremnost i odgovor na potencijalne opasnosti na radnom mjestu.​

Izazovi umjetne inteligencije i digitalizacije

Iako su prednosti umjetne inteligencije i digitalizacije značajne uz njih se javljaju i izazovi koje je potrebno razmotriti i riješavati kako bi se osiguralo njihovo učinkovito i etično provođenje:​

  • Privatnost podataka i nadzor – Implementacija sustava umjetne inteligencije često uključuje opsežno prikupljanje podataka, što izaziva zabrinutost za privatnost zaposlenika. Zabilježeno je da slučajevi “bosswarea”, ili nametljivog softvera za nadzor, negativno utječu na mentalno zdravlje radnika, što dovodi do povećanog stresa i smanjene dobrobiti. ​
  • Pretjerano oslanjanje i mentalno zdravlje  – Ovisnost o alatima umjetne inteligencije može dovesti do preopterećenja informacijama, potencijalno opterećivanja radnika i pogoršanja njihove izvedbe i oporavka. Osim toga, pretjerano oslanjanje na AI može smanjiti društvene interakcije među zaposlenicima, utječući na suradnju i kulturu radnog mjesta.​
  • Premještanje poslova i nedostaci u vještinama – Automatizacija zadataka koje tradicionalno obavljaju ljudi izaziva zabrinutost oko sigurnosti posla i potrebe za ponovnim usavršavanjem. Radnicima može biti potrebna obuka za prilagodbu novim ulogama koje nastaju kao rezultat tehnološkog napretka.​
  • Zakonodavstvo i regulatorno okruženje – Regulatorni pristup umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji na radnom mjestu u EU se još razvija.
  • Regulativni okvir AI – Akt o umjetnoj inteligenciji (Uredba (EU) 2024/1689 o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji) prvi je sveobuhvatni pravni okvir za umjetnu inteligenciju u svijetu. Cilj je pravila poticati pouzdanu umjetnu inteligenciju u Europi.

Novo izvješće ILO-a uoči Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu

Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu
Preuzmite pdf

Novo izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) istražuje kako umjetna inteligencija, digitalizacija, robotika i automatizacija preoblikuju sigurnost i zdravlje na radu na radnim mjestima diljem svijeta.

Digitalizacija i automatizacija transformiraju milijune radnih mjesta diljem svijeta, stvarajući snažne prilike za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu.

Izvješće, pod naslovom Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu, naglašava kako ove tehnologije u nastajanju poboljšavaju zdravlje i dobrobit radnika, dok istovremeno ukazuje na potrebu za proaktivnim politikama u rješavanju novih rizika.

Pružajući uvide u politike, prakse i studije slučaja iz stvarnog svijeta, ovo izvješće služi kao izvor za vlade, poslodavce, radnike i stručnjake za sigurnost i sigurnost na radu za snalaženje u razvoju digitalne sigurnosti na radu.

DOBRA HRVATSKA

Zbog klimatskih promjena šire se bolesti koje prenose komarci – uz Svjetski dan malarije

Objavio
Odgovorno
-
tigrasti komarac
Foto: WikiImages / Pixabay

Zbog klimatskih promjena bolesti koje prenose komarci šire se svijetom, a posebno Europom pa i Hrvatskom. Komarci šire bolesti poput malarije, denga groznice i groznice Zapadnog Nila. Bolesti su to čija je prevalencija uvelike porasla posljednjih desetljeća jer je globalno zagrijavanje komarcima omogućilo povoljne uvjete na sve širem području.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava i njezine temperature rastu skoro dvostruko više od globalnog prosjeka. Toplinski valovi i poplave sve su češći i ozbiljniji, a ljeta sve duža i toplija. Time se stvaraju povoljniji uvjeti za invazivne vrste komaraca.

Posljednjih godina vidjeli smo geografsko širenje invazivnih vrsta komaraca na prethodno nezahvaćena područja u EU/EEA. Ako se ovo nastavi, možemo očekivati ​​više slučajeva, a možda i smrti od bolesti kao što su denga, chikungunya i Zika virusi te, pod određenim okolnostima, virus Zapadnog Nila. Napori se moraju usmjeriti na načine kontrole populacije komaraca, pojačavajući nadzor i provodeći mjere osobne zaštite.

– Andrea Ammon, direktorica ECDC-a

distribucija invazivnih komaraca vrste u Europi za listopad 2023.
Karta prikazuje distribuciju invazivnih komaraca vrste Aedes (Ae. aegypti, Ae. albopictus, Ae. atropalpus, Ae. japonicus i Ae. koreicus) u Europi za listopad 2023. / ECDC
  • 2013. godine, komarac Aedes albopictus bio je prisutan u 8 zemalja EU/EEA i 114 regija, a 2023. godine komarac je prisutan u 13 zemalja i 337 regija.
  • 2022. godine u EU/EEA-u je prijavljeno 1.133 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila kod ljudi i 92 smrtna slučaja, od čega je 1.112 lokalno zaraženo u 11 zemalja: Italija (723), Grčka (286), Rumunjska (47), Njemačka (16), Mađarska (14), Hrvatska (8), Austrija (6), Francuska (6), Španjolska (4), Slovačka (1) i Bugarska (1).
  • Godine 2022. zabilježen je 71 slučaj lokalno zaražene denga groznice u kopnenom dijelu EU/EEA, što je jednako ukupnom broju slučajeva prijavljenih između 2010. i 2021. Slučajeve lokalno zaražene denga groznice prijavile su Francuska (65 slučajeva) i Španjolska (6 slučajeva).

Denga groznica

Nositelj denga groznice je azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus). Denga groznica prije se uglavnom nalazila u tropskim i suptropskim regijama, budući da niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su sve brže širenje denga groznice kako u svijetu tako i u Europi. Devet od 10 najpovoljnijih godina za prijenos bolesti dogodilo se od 2000. Broj slučajeva denga groznice prijavljenih WHO-u porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća. S 500.000 u 2000. na više od 5 milijuna 2019. godine.

Malarija

Jedna od bolesti koje prenose komarci je i malarija, po život opasna zarazna bolest. Na čovjeka se prenosi ubodom ženke zaraženog komarca Anophelesa. Procjenjuje se da je riziku od malarije izloženo oko 43% stanovništva u 91 zemlji. Najviše su pogođena najsiromašnija područja tropskih zemalja, posebice u Africi.

Svjetsko izvješće o malariji za 2023. posebno istražuje vezu između klimatskih promjena i malarije. Promjene temperature, vlažnosti i padalina mogu utjecati na ponašanje i preživljavanje komaraca koji prenose malariju. Ekstremni vremenski događaji, kao što su toplinski valovi i poplave, također mogu izravno utjecati na prijenos i teret bolesti. Očekuje se da će klimatska varijabilnost imati i neizravan učinak na trendove malarije kroz smanjeni pristup osnovnim uslugama protiv malarije i poremećaje u opskrbnom lancu mreža tretiranih insekticidima, lijekova i cjepiva. Raseljavanje stanovništva zbog čimbenika izazvanih klimom također može dovesti do porasta malarije jer pojedinci bez imuniteta migriraju u endemska područja.

Malarija u Europi

U Europskoj regiji SZO-a je 2015. godine postignut prekid autohtonog prijenosa malarije pa je 2016. godine taj dio Europe proglašen slobodnim od malarije. No, zbog učestalih putovanja i velike pokretljivosti ljudi, kao i komaraca, u Europi postoji neprekidan unos infekcija. Npr. u dijelu Grčke unazad desetak godina ponovno se pojavila epidemija malarije unešena dolaskom radnika iz zemalja gdje je malarija endemska.

Kod malarije kao i kod drugih bolesti koje prenose komarci je vrlo važno kontinuirano preventivno djelovati. To podrazumijeva pravovremeno otkrivanje infekcija, liječenje oboljelih, edukaciju ljudi i prevenciju bolest suzbijanjem komaraca kako osobnom zaštitom tako i dezinsekcijom.

Malarija u Hrvatskoj

Malarija je kroz povijest u Hrvatskoj bila ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno u Istri i Dalmaciji. Službeno je proglašena iskorijenjenom 1964. godine, a od 1958. nema autohtonih infekcija malarijom. U prvom desetogodišnjem razdoblju poslije iskorjenjivanja tri su slučaja prenesena transfuzijom. Nakon toga bilježe se samo importirani slučajevi malarije. Do kraja 1998. zabilježeno ih je ukupno 308, a posljednjih desetak godina prijavljuje se prosječno devet oboljelih od malarije godišnje.

bolesti koje prenose komarci u RH od 2000-2022
Prevalencija bolesti koje prenose komarci u RH od 2000.-2022. / Jutarnji list

Komarac prenositelj malarije i danas egzistira na području Republike Hrvatske pa postoji stalna mogućnost ponovnog uspostavljanja autohtonog prijenosa i endemskih žarišta. Pojava sporadičnih autohtonih slučajeva malarije u susjednim zemljama u kojima je malarija također eradicirana upozorava na oprez. Stoga se putnicima koji zbog posla ili turizma putuju u rizična endemska područja u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo savjetuje kako čuvati zdravlje na putovanju i propisuje kemoprofilaksa, preventivno uzimanje lijekova protiv malarije prije odlaska, tijekom i nakon povratka s putovanja.

Svjetski dan malarije

Svjetski dan borbe protiv malarije obilježava se svake godine 25. travnja kako bi se podigla svijest o ovoj bolesti koja se može spriječiti i liječiti, ali i dalje predstavlja veliku globalnu zdravstvenu prijetnju. Svjetska zdravstvena organizacija uspostavila je ovaj dan 2007. godine tijekom 60. sjednice Svjetske zdravstvene skupštine.

Tema 2026.: U cilju okončanja malarije: Sada možemo. Sada moramo.

Ovogodišnju kampanju predvode Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i RBM partnerstvo za iskorjenjivanje malarije. Poziv je to na okupljanje kako bi se iskoristo trenutak – da se zaštite životi sada i financira budućnost bez malarije.

Znanost napreduje brže nego ikad. Po prvi put, iskorjenjivanje malarije u našem životu je stvarna mogućnost. Nova cjepiva, tretmani, alati za kontrolu malarije i pionirske tehnologije – uključujući genetsku modifikaciju komaraca i injekcije dugog djelovanja – su u razvoju. Već 25 zemalja uvodi cjepiva protiv malarije kako bi zaštitile 10 milijuna djece godišnje. Mreže protiv komaraca sljedeće generacije sada čine 84% svih distribuiranih novih mreža. Nacionalno vođeni programi pokreću promjene. Mogućnost nikada nije bila veća.

Tema 2025.: Malarija završava s nama

Tema Svjetskog dana borbe protiv malarije 2025. je Malarija završava s nama: ponovno uložite, ponovno zamislite, ponovno pokrenite.

U 1960-ima malarija se povlačila – sve dok svijet nije zastao. Globalni napori za iskorjenjivanje napušteni su 1969. godine i milijuni života su izgubljeni. Trebalo je 30 godina da se svijet izbori sa smrtonosnom bolešću. Globalna se zajednica ponovno posvetila malariji kasnih 1990-ih i, kao rezultat toga spriječeno je, procijenjenih 2,2 milijarde slučajeva i 12,7 milijuna smrti tijekom više od dva desetljeća.

Ali nakon godina stalnog pada, napredak je zaustavljen. Danas se procjenjuje da malarija odnosi 1 život svake minute, a većina smrtnih slučajeva događa se u afričkoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije.

Daljnji napredak i desetljeća teško stečenih uspjeha su u opasnosti. Ekstremne vremenske prilike, sukobi, humanitarne krize i gospodarski stresovi ometaju napore u kontroli malarije u mnogim endemskim zemljama, ostavljajući desetke milijuna ljudi s ograničenim pristupom uslugama koje su im potrebne za sprječavanje, otkrivanje i liječenje bolesti. Bez brzog liječenja, malarija može brzo eskalirati do teške bolesti i smrti.

Vrijeme je da se SZO ponovno posveti iskorenjivanju malarije. Postoji znanje, alati koji spašavaju živote i metode ciljane prevencije, testiranja i liječenja kako bi se pobijedila ova bolest. Treba ponovno uložiti u dokazane intervencije, ponovno osmisliti strategije za prevladavanje trenutnih prepreka i ponovno pokrenuti napore zajedno sa zemljama i zajednicama kako bi se ubrzao napredak prema iskorenjivanju malarije.

Zaustavljanje malarije nije samo zdravstveni imperativ; to je ulaganje u pravedniju, sigurniju i prosperitetniju budućnost svake nacije.

Tema 2024: Ubrzavanje borbe protiv malarije za pravedniji svijet

Svjetski dan malarije obilježava se svake godine 25. travnja, a ove godine tema je: Ubrzavanje borbe protiv malarije za pravedniji svijet. Nažalost posljednjih godina borba protiv malarije stagnira. Od 2017. WHO u godišnjem svjetskom izvješću o malariji detekritra zastoj u napretku prema kritičnim ciljevima globalne strategije protiv malarije, posebno u zemljama koje nose veliki teret bolesti. Ne samo da malarija nastavlja izravno ugrožavati zdravlje i uzima živote, nego također održava začarani krug nejednakosti.

Zdravstvene nejednakosti koče napore za smanjenje malarije u zemljama koje su najteže pogođene bolešću. Malarija je i nadalje ozbiljan globalni zdravstveni izazov koji najteže pogađa najosjetljivije. Mala djeca koja žive u najsiromašnijim kućanstvima u subsaharskoj Africi nesrazmjerno su pogođena bolešću. Trudnice, izbjeglice, migranti, interno raseljene osobe i domorodački narodi su među ostalim skupinama s povećanim rizikom od zaraze malarijom.

  • 608.000 umrlih od malarije 2022. godine
  • 249 milijuna novih slučajeva malarije u 2022. godini
  • 94% svih slučajeva malarije je u afričkoj regiji

Svjetska zdravstvena organizacija

Globalni odgovor na malariju suočava se sa sve većim brojem prijetnji, kao što su otpornost na lijekove i insekticide, humanitarne krize, ograničenja resursa, utjecaj klimatskih promjena i kašnjenja u provedbi programa, posebno u zemljama s visokim teretom bolesti.

DOBRA HRVATSKA

Veliki Papa Franjo. Otišao je pokretač, borac za okoliš i siromašne, razbor svijeta

Objavio
Odgovorno
-
Papa Franjo
Foto: Papa Franjo / Pixabay

Papa Franjo preminuo je na uskrsni ponedjeljak, 21. travnja, u dobi od 88 godina, objavio je Vatikan. Izabran 2013. nakon ostavke pape Benedikta XVI., bio je poglavar Katoličke crkve nešto više od desetljeća. Njegova ekološka ostavština podsjeća nas da klimatske akcije nisu samo pitanje politike, već i pitanje pravde, solidarnosti i moralne odgovornosti.

Papa Franjo bio je vrhunska figura ljudskog dostojanstva i nepokolebljivi globalni pobornik klimatskih akcija kao vitalnog sredstva za njihovo postizanje.
Odlazak Njegove Svetosti duboko će osjetiti nebrojeni milijuni, ali njegova poruka će živjeti i dalje: Čovječanstvo je zajednica. A kada je bilo koja zajednica napuštena – siromaštvu, gladovanju, klimatskim katastrofama i nepravdi – cijelo čovječanstvo je duboko oslabljeno, materijalno i moralno, podjednako.

rekao je šef UN-a za klimu Simon Stiell povodom smrti pape Franje

Papa Franjo, prvi papa iz Amerike i transformativna osoba u modernoj Katoličkoj crkvi, preminuo je u 89. godini. Iako će ga mnogi pamtiti po poniznosti, progresivnom stavu o društvenim pitanjima i usredotočenosti na marginalizirane zajednice, jedno od njegovih najdugotrajnijih naslijeđa mogla bi biti njegova uloga globalnog glasa za klimatske akcije.

Laudato Si

Godine 2015. papa Franjo ušao je u povijest s ‘Laudato Si‘ enciklikom poslanom katolicima diljem svijeta. U njoj je pozvao na hitnu brigu o “našem zajedničkom domu” i pozvao ljude posvuda da zaštitu okoliša vide kao moralnu i duhovnu dužnost. Bio je prvi papa koji je izravno povezao klimatske promjene s pravdom za siromašne — one koji najviše pate od zagađenja, suše i ekstremnih vremenskih uvjeta.

“Zemlja, naš dom, počinje sve više nalikovati golemoj hrpi prljavštine” – napisao je, pozivajući na djelovanje u borbi protiv zagađenja, krčenja šuma i globalnog zatopljenja.

Papa Franjo, Laudato Si

Njegove su riječi odjeknule daleko izvan crkve, utječući na rasprave o klimi uoči Pariškog sporazuma o klimi i izvlačeći pohvale znanstvenika, aktivista i vjerskih vođa diljem svijeta.

Godine 2019. podržao je pozive da se ekocid proglasi “petim zločinom protiv mira” – što je zlo ekvivalentno genocidu i etničkom čišćenju – i proglasio ga grijehom. Tijekom godina sastajao se s predsjednicima, premijerima, šefovima država, izvršnim direktorima i upravnim odborima velikih kompanija kako bi razgovarali o tom pitanju.

Životni stil “manje je više”

Tijekom svog papinstva papa Franjo promicao je životni stil “manje je više”— potičući ljude da smanje potrošnju, dijele resurse i žive jednostavnije. Kritizirao je pretjerano oslanjanje na klimatizaciju, zatvorene zajednice i konzumerizam, a umjesto toga pohvalio je zajedničko korištenje automobila, recikliranje i blisku povezanost s marginaliziranima.

Čak i u posljednjim godinama života, papa Franjo ostao je snažan zagovornik ekološke akcije – javno kritizirajući poricanje klimatskih promjena, prozivajući svjetske vođe za neaktivnost i pozivajući pojedince da preuzmu odgovornost za planet.

Laudate Deum

Godine 2023. izdao je nastavak ‘Laudato Si’ pod naslovom Laudate Deum (“Slava Bogu”), u kojem je upozorio da istječe vrijeme da se preokrene klimatska šteta i izravno pozvao na kraj ovisnosti o fosilnim gorivima. Objavljen na blagdan svetog Franje Asiškog — sveca zaštitnika životinja i ekologije te nadahnuća iza papinog imena — dokument je poslužio i kao duhovni poziv i kao politički izazov, pozivajući svjetske čelnike da poduzmu hrabre korake uoči pregovora UN-a o klimi u Dubaiju.

Papa Franjo je kritizirao sporost međunarodnog klimatskog djelovanja i izravno se namjerio na zemlje s visokim emisijama, ističući da su emisije po glavi stanovnika u Sjedinjenim Državama više nego dvostruko veće od one u Kini i sedam puta veće od prosjeka u siromašnijim zemljama.

Iako je priznao da su individualni napori poput recikliranja i smanjenja potrošnje energije važni, papa je naglasio da pravi napredak zahtijeva dramatičan odmak od “neodgovornog načina života povezanog sa zapadnim modelom”. Papa Franjo je izjavio da klimatske akcije nisu samo pitanje politike, već i pitanje pravde, solidarnosti i moralne odgovornosti. Pozvao političke vođe da budu hrabri, a ne samo popularni i kritizirao “tehnokratsku paradigmu” koja profit stavlja iznad ljudi i planeta.

Papa Franjo namjeravao je i sam otići na COP28, kao prvi Papa koji bi govorio na konferenciji o klimatskim promjenama. Gripa i upala pluća, međutim, spriječile su ga da otputuje u Dubai pa je na konferenciji papin govor pročitao vatikanski državni tajnik kardinal Parolin.

Papa Franjo je tijekom svog života, dosljedno do samog kraja, isticao pitanja nejednakosti u izloženosti posljedicama klimatskih promjena.

Papa Franjo
Foto: Franjo s američkim potpredsjednikom JD Vanceom 20. travnja 2025., u njegovom posljednjem susretu prije smrti

Konferencija Katoličke crkve o otpornosti na klimu

U svibnju 2024. papa Franjo je organizirao trodnevnu konferenciju Katoličke crkve o otpornosti na klimu u Vatikanu. Među prisutnima je bilo 16 gradonačelnika međunarodnih gradova poput gradonačelnika Londona Sadiqa Khana i gradonačelnice Pariza Anne Hidalgo, kao i političari iz cijelog svijeta.

Umjesto da se isključivo fokusira na ublažavanje klimatskih promjena, papa je upitao političke vođe “radimo li za kulturu života ili za kulturu smrti”.

Na ovom je summitu Papa Franjo još jednom ponovio svoje uvjerenje da je uništavanje okoliša “uvreda protiv Boga” i “strukturalni grijeh” koji ugrožava sve ljude.

Borac za okoliš i glas siromašnih

Izjave poput ovih učinile su Papu Franju cijenjenim glasom o klimatskim promjenama. Ostat će zapamćen po svom moralnom vodstvu koje je premostilo jaz između međusobno povezanih pitanja siromaštva, prilagodbe klimi i posljedica globalnog zatopljenja koje je uzrokovao čovjek.

I dok klimatske promjene nastavljaju preoblikovati naše zajednice, obale i ekosustave, ekološka ostavština pape Franje stoji kao podsjetnik kako nastojanje da se zaštiti planet nije ukorijenjeno samo u znanosti – već i u suosjećanju, poniznosti i odgovornosti.

Izvor: euronews.green i accuweather.com

Dobra Hvratska

Dan planeta Zemlje 2025.: Naša snaga, naš planet

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Dan planeta Zemlje 2025. poziva svijet da stane iza cilja utrostručenja proizvodnje čiste električne energije do 2030. godine. / autor: user6702303 - Freepik

22. travnja 2025. Dan planeta Zemlje obilježit će 55. godišnjicu. Međunarodni je to dan posvećen našem planetu, koji još od 1970. skreće pozornost na okoliš i promiče očuvanje i održivost. Očekuje se da će u ovogodišnjem obilježavanju sudjelovati 192 zemlje i više od jedne milijarde ljudi širom svijeta. 

Što je Dan planeta Zemlje?

Dan planeta Zemlje najveća je svjetska ekološka kampanja. To je dan koji poziva ljude i svjetske vođe da poduzmu nešto protiv klimatskih promjena.

Svake godine 22. travnja 1 milijarda ljudi diljem svijeta poduzima mjere kako bi podigla svijest o klimatskoj krizi i dovela do promjene ponašanja radi zaštite okoliša.

Sudjelovanje u Danu planeta Zemlje može imati mnoge oblike, uključujući male kućne ili učioničke projekte. Ljudi također sade drveće, pridružuju se drugim ekološkim inicijativama ili sudjeluju u prosvjedima protiv klimatskih promjena i degradacije okoliša.

Službene kampanje i projekti Dana planeta Zemlje imaju cilj povećati ekološku pismenost te okupiti istomišljenike i grupe za rješavanje problema.

Kako je započeo Dan planeta Zemlje?

Milijuni ljudi izašli su na ulice američkih gradova i mjesta 22. travnja 1970. u masovnim prosvjedima zbog štete koja je nanesena planetu i njegovim resursima.

Utjecaj poslijeratnog potrošačkog buma na okoliš počeo se osjećati u to vrijeme. Izlijevanje nafte, zagađenje tvornica i druge ekološke prijetnje bile su u porastu, s malo ili nimalo zakona koji bi ih spriječili.

Dan planeta Zemlje proširio se izvan SAD-a 1990. godine. Te godine se oko 200 milijuna ljudi iz 141 zemlje udružilo se u naporima za poticanje recikliranja diljem svijeta. Time su otvorili put Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. u Rio de Janeiru, Brazil. Ovaj “Earth Summit”, kako je postao poznat, doveo je do formiranja UN-ove konvencije o klimatskim promjenama i UN-ove konvencije o biološkoj raznolikosti, zajedno s Povjerenstvom za održivi razvoj za praćenje i izvješćivanje o provedbi sporazuma s Earth Summita.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 22. travnja Međunarodnim danom Majke Zemlje rezolucijom usvojenom 2009. Dan prepoznaje Zemlju i njezine ekosustave kao zajednički dom čovječanstva i potrebu da se ona zaštiti kako bi se poboljšao život ljudi, suprotstavilo klimatskim promjenama i zaustavilo kolaps bioraznolikosti.

Kako su građani bivali sve zabrinutiji zbog korporativnih utjecaja na prirodni okoliš, sve više velikih i malih poduzeća počelo je osjećati pritisak da uzmu u obzir održivost u svojoj praksi.

Zašto je danas važan Dan planeta Zemlje?

S dolaskom novog tisućljeća, pokret za Dan planeta Zemlje usmjerio je pozornost na sve očitiju stvarnost nadolazeće klimatske krize. Svjetskim čelnicima i gospodarstvu upućena je jasna poruka: potrebno je hitno djelovanje za rješavanje problema globalnog zatopljenja.

To je poruka koja je danas još aktualnija. Analiza Međuvladinog panela o klimatskim promjenama navodi da je bez daljnjih hitnih radnji za suzbijanje emisija stakleničkih plinova svijet na putu za temperature 3,2°C iznad predindustrijskih razina do 2100. Ova razina zagrijavanja bila bi katastrofalna za planet i sav život na njemu, uključujući ljude.

Posljednjih 10 godina, 2015.-2024., bile su 10 najtoplijih godina u povijesti, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. Prošla je godina vjerojatno bila prva kalendarska godina s globalnom srednjom temperaturom za više od 1,5°C iznad predindustrijske razine – oko 1,55°C iznad prosjeka 1850.-1900.

Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma o globalnim rizicima za 2025. otkriva da rizici za okoliš čine polovicu od 10 najvećih rizika u sljedećih 10 godina, s ekstremnim vremenskim prilikama, gubitkom bioraznolikosti i kolapsom ekosustava i kritičnim promjenama u sustavima na Zemlji kao prva tri.

Priroda je naš najveći saveznik u borbi protiv klimatske krize i usporila je globalno zatopljenje apsorbirajući 54% ljudskih emisija ugljičnog dioksida u posljednjih 10 godina. Ipak, gubimo životinje, morske vrste, biljke i kukce brzinom bez presedana, kakva nije viđena u 10 milijuna godina. Prijetnje ljudske aktivnosti proizvodnji hrane i korištenju oceana, infrastrukturi, energiji i rudarstvu ugrožavaju oko 80% svih ugroženih ili gotovo ugroženih vrsta.

Dan planeta Zemlje postao je vodeće svjetlo u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka prirode. Dok slavimo njegovu 55. obljetnicu, moramo iskoristiti ovaj istinski globalni pokret za djelovanje, kao građani i vlade, kao potrošači i tvrtke, te kao pojedinci i zajednice. Naš opstanak bi mogao ovisiti o tome.

Naša snaga, naš planet

Globalna tema ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje ‘Naša snaga, naš planet‘ – poziva ljude diljem svijeta da se ujedine iza obnovljive energije i utrostruče globalnu proizvodnju čiste električne energije do 2030. godine. Poziva na iskorištavanje obnovljive energije za izgradnju zdrave, održive, pravedne i prosperitetne budućnosti za sve, i to odmah.

Postizanje ovog cilja stručnjaci smatraju ključnim za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5°C. Proizvodnja i korištenje obnovljive energije nadilazi ekonomske sustave, političke granice i političke stranke, pokazujući univerzalnu privlačnost.

Neke činjenice o obnovljivoj energiji:

  • Troškovi proizvodnje solarnih panela dramatično su pali tijekom posljednjeg desetljeća – čak 93% između 2010. i 2020. To ih čini mnogo pristupačnijom opcijom.
  • Manje oslanjanje na fosilna goriva smanjuje onečišćenje zraka, što smanjuje rizik od ozbiljnih bolesti.
  • Razvoj tehnologije obnovljive energije koristi gospodarstvu. Ulaganje u tehnologije obnovljive energije moglo bi otvoriti oko 14 milijuna radnih mjesta diljem svijeta.
  • Gotovo 50 zemalja diljem svijeta već proizvodi više od polovice svoje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

DOBRA HRVATSKA

Schrack Technik Hrvatska i Elektrostrojarska obrtnička škola – spoj najnovijih znanja i prakse za mlade

Objavio
Odgovorno
-
INFO DANI SCHRACK TECHNIK

INFO DANI SCHRACK TECHNIK idu dalje! Schrack Technik d.o.o., hrvatska podružnica istoimene  tvrtke-majke iz Austrije, trajno i tijesno je povezana s školskim ustanovama, uključena u edukativne procese, promovirajući pred mladim ljudima nove sustave, podučavajući dobrim izborima i i spremajući ih na ono „biti profesionalac u praksi“.  Ovog proljeća tvrtka je, u suradnji sa srednjim školama, izvela čak 18  edukacijskih susreta sa učenicima. Izniman primjer društveno odgovornog poslovanja.

***

U Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi u Zagrebu održani su Info dani tvrtke Schrack na kojima su učenicima i nastavnicima predstavljena najnovija rješenja iz područja električnih instalacija. Događaj je bio posebno značajan jer je, uz domaće sudionike, na predavanju sudjelovala i skupina profesora i učenika iz njemačkog grada Rheinböllena koji su u školi boravili u sklopu Erasmus+ projekta.

Jedan od ključnih govornika bio je direktor tvrtke Schrack za Hrvatsku, dr. sc. Josip Zdenković, koji je okupljenima prezentirao tehnološke inovacije u području električnih instalacija te predstavio novi „Schrack Design program“ namijenjen profesionalcima za projektiranje i optimizaciju elektroinstalacija.

Osim predavanja, održana je i praktična radionica u kojoj su učenici imali priliku spajati razdjelnike prema tehničkim shemama. Ova aktivnost omogućila im je da stečeno teorijsko znanje primijene u praksi uz pomni nadzor i stručno vodstvo predstavnika tvrtke Schrack i nastavnika škole.

SCHRACK TECHNIK
Foto: SCHRACK TECHNIK

Ovakvi događaji iznimno su važni za učenike jer im omogućuju kontakt s industrijom, upoznavanje s novim tehnologijama i razmjenu iskustava s kolegama iz drugih europskih škola. Suradnja s tvrtkom Schrack, ovaj put i dolazak gostiju iz Njemačke, pokazali su koliko je važno povezivanje obrazovanja i struke te kako Erasmus+ projekti mogu doprinijeti međunarodnoj razmjeni znanja i iskustava.

SCHRACK TECHNIK
Foto: SCHRACK TECHNIK

Elektrostrojarska obrtnička škola nastavit će s organizacijom sličnih događanja, sa ciljem osiguranja učenicima najboljih prilika za stjecanje vrijednih znanja i vještina koje će im koristiti u budućem radu. Uskoro. I zato se treba na sve načine dodatno osposobljavati.

Izvor ESOS  

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2025.

Kultura osobne održivosti (kolumna Matija Hlebar)

Objavio
Matija Hlebar
-
Foto: Podravski motiv koji zove na užitak i djelovanje / Autor Matija Hlebar

Pojedinac koji se razvija i održava kulturu osobne održivosti očituje da je spoznao presudnu važnost održivosti za svoj život, za ljudsku civilizaciju i planet Zemlju.  Primjenjuje načela održivosti stalno i u svakoj prilici, bez obzira na okolnosti. Ulaže vrijeme, energiju i sredstva, svjestan velikog povrata na ulog – on radi za sretnu sadašnjost i budućnost svijeta. Prigrlio je kulturu osobne održivosti kao važnu dimenziju svog identiteta i sustava vrijednosti. Odatle i njegov ponos i unutarnje zadovoljstvo jer hoda svjetlom stranom ulice, svijeta. 

Članak je preuzet s portala SCHRACK TECHNIC /Training center: OVDJE i preporučujemo ga svakom, jer se održivi svijet tiče baš svakog; ili pridonosi ili otežava postojanje i opstojnost.

Kultura osobne održivosti – Schrack Training Center

***

Uvod

 Održivi razvoj kao pojam definiran je 1987. godine na inicijativu Ujedinjenih naroda (UN) koji su već tada radili na osmišljavanju zajedničke globalne perspektive i budućnosti za sve države svijeta. Na tragu UN-ovih nastojanja nastao je Izvještaj Svjetske komisije za okoliš i razvoj pod nazivom „Naša zajednička budućnost” u kojem je održivi razvoj definiran kao “razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe“. To je sveobuhvatan pristup koji uključuje ekonomske, društvene i okolišne odrednice razvoja. Održivi razvoj nastoji postići ravnotežu između tri glavne dimenzije razvoja:

  • ekonomskog razvoja povećanjem materijalnog bogatstva i poboljšanjem životnog standarda na način koji ne iscrpljuje društvene i okolišne resurse,
  • društvenog razvoja smanjenjem siromaštva, unapređenjem obrazovanja, zdravstva i jednakosti, uz stvaranje pravednih uvjeta za sve ljude,
  • okolišnog razvoja očuvanjem prirodnih resursa, smanjenjem onečišćenja i borbom protiv klimatskih promjena.

Nakon dugogodišnje uključenosti održivog razvoja u politike i aktivnosti Europske unije (EU), održivi razvoj je naposljetku i formalno postao dugoročni cilj EU-a definiran u članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Tako su unutar EU-a potvrđene tri glavne dimenzije održivog razvoja (ekonomska, društvena i okolišna), prema kojima je neophodno objedinjeno djelovati.

Osobna održivost

Osobna održivost, na temelju globalno prihvaćene definicije održivog razvoja UN-a iz 1987. godine, odnosi se na način života koji zadovoljava osobne potrebe u sadašnjosti, a da pritom ne ugrožava mogućnost drugih ljudi i budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe. To znači da pojedinac, kroz svoje odluke i ponašanje, nastoji postići ravnotežu između ekonomskih, društvenih i okolišnih čimbenika u svom životu, slika 1.

Ekonomska odrednica osobne održivosti uključuje odgovorno upravljanje osobnim financijama, štednju, investiranje u dugoročne ciljeve, ali i uočavanje i smanjenje svake nepotrebne potrošnje i prekomjernog zaduživanja. Uključuje ulaganje u trajno obrazovanje i vještine koje će omogućiti širinu pri prosuđivanju mogućeg i održivog osobnog i profesionalnog rasta.

Društvena odrednica osobne održivosti uključuje izgradnju snažnih međuljudskih odnosa, promoviranje jednakosti, društvene pravde i poštovanja prava drugih. Također uključuje i odabir životnih stilova koji doprinose napretku društvene zajednice, poput volontiranja ili angažmana u društvenim inicijativama.

Okolišna odrednica osobne održivosti uključuje težnju pojedinca prema održivosti u svakodnevnom životu i donošenju odluka koje minimiziraju negativan utjecaj na okoliš. To primjerice uključuje odvojeno sakupljanje i smanjenje količina miješanog otpada, recikliranje, odabir proizvoda koji su okolišno prihvatljivi, smanjenje potrošnje energije i korištenje obnovljivih izvora energije.

Osobna održivost znači živjeti u ravnoteži zadovoljavanja vlastitih potreba i  doprinosa dugoročnog zdravlja, dobrobiti i prirode i drugih ljudi, a napose promišljajući svaki mogući utjecaj mojeg djelovanja na buduće generacije.

Sagledavanje kulture osobne održivosti

Kultura osobne održivosti je skup životnih vrijednosti, navika i ponašanja koje pojedinac ima u vezi s važnostima i međusobnim odnosima tri čimbenika održivog razvoja: ekonomije, društva i okoliša. To je način razmišljanja i življenja koji uključuje čimbenike održivog razvoja u svakodnevne odluke i ponašanja.

Pojedinac koji posjeduje kulturu osobne održivosti živi vrijednosti održivog razvoja i primjenjuje ih gotovo bez obzira na okolnosti trenutka. Ova kultura postaje prirodni dio njegovog svakodnevnog postojanja i djelovanja. Usmjerava ga na donošenje odluka s dugoročnim pozitivnim učincima na životna sučelja gdje se osjeća njegovo djelovanje: ekonomsko, društveno i okolišno.

S druge strane, ako pojedinac još ne posjeduje kulturu osobne održivosti, to znači da postoji velika prilika za izgradnju i razvoj iste. Kultura osobne održivosti može se izgraditi i razvijati kroz proces unapređenja osobnih vrijednosti, navika i ponašanja. Ovaj proces može uključivati edukaciju, samopromišljanje i donošenje svjesnih odluka koje vode prema održivom načinu života.

Svi smo stoga pozvani korak po korak,  svakodnevno, promatrati se i razvijati našu kulturu osobne održivosti kroz nekoliko ključnih odrednica, slika 2.

Osobna odgovornost podrazumijeva odgovornost pojedinca za svoje odluke koje imaju dugoročne ekonomske, društvene i okolišne posljedice. To uključuje svjesno upravljanje financijama, odabir karijernih puteva koji su dugoročno stabilni i etički prihvatljivi, donošenje odluka koje podržavaju ravnotežu između osobnih interesa i odrednica održivog razvoja.

Zdravlje i emocionalna ravnoteža uključuju brigu o fizičkom, mentalnom i emocionalnom zdravlju. To podrazumijeva usmjerenost na tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, upravljanje stresom, ravnotežu između rada i privatnog života.

Obrazovanje i kontinuirani razvoj su ključni čimbenici u kulturi osobne održivosti. Pojedinci koji teže održivom načinu života stalno nastoje učiti o novim održivim navikama i ponašanjima s ciljem uključenja istih u svoju svakodnevicu. Kontinuirano obrazovanje i usavršavanje im omogućuje donošenje racionalno utemeljenih odluka koje podržavaju održivost na svim razinama života.

Društvena angažiranost uključuju jačanje društvenih odnosa te aktivno sudjelovanje u društvenim inicijativama i zajednicama. Pojedinci koji razvijajaju kulturu osobne održivosti prepoznaju važnost solidarnosti, pomoći onima kojima je najpotrebnije i doprinosa zajedničkom dobru. Društvena odgovornost uključuje odgovornost prema drugim ljudima, smanjenje nejednakosti i promoviranje (i djelovanje!) u smjeru jednakih prava i prilika za sve.

Svijest o prepoznavanju važnosti smanjenja osobnog negativnog utjecaja na okoliš znači primjerice smanjenje količina i odvojeno sakupljanje otpada, štednju energije i prirodnih resursa, popravljanje pokvarenih, još popravljivih proizvoda, korištenje održivih proizvoda i usluga te promoviranjem održivosti u svakodnevnim najrazličitijim odlukama. Okoliš će uvijek odgovoriti na naše ponašanje, moramo toga biti svjesni! Klimatske promjene sigurno su dio odgovora na naše svekoliko ponašanje prema okolišu. Ako je naš utjecaj na okoliš »blag« za pretpostaviti je i da će okoliš prema nama biti jednako blag!

Kultura osobne održivosti tako podrazumijeva dugoročnu viziju i odgovornost u svakodnevnom životu pojedinca te promicanje ravnoteže između ekonomskih, društvenih i okolišnih ciljeva i čimbenika stalno imajući na pameti da nismo mi zadnji koji će živjeti u ovom kutku planeta!

Zaključno

Nakon više od 20 godina aktivnog bavljenja održivim razvojem u različitim sektorima društva (civilnom, poslovnom i javnom) danas vidim, više nego ikada prije, mnoštvo prilika za rad na izgradnji, razvoju i unapređenju kulture osobne održivosti. Sve počinje i završava na nama ljudima, baš svakom pojedincu. Svi imamo veliku priliku.

Gledajući aktualna zbivanja u svijetu danas zaokuplja me pitanje vezano za kulturu osobne održivosti: Možemo li uopće zamisliti kako bi danas mogao izgledati naš djelić svijeta, a onda i cijeli planet na kojem živimo, kad bi oni na društveno utjecajnim, vodećim društvenim položajima imali izgrađenu kulturu osobne održivosti i tako bili primjer i uzor svima? Ljudi uče ponašanje od svojih uzora! Kada bi, pretpostavimo danas i imali takve jasne uzore, bismo li ih, mi većina običnih ljudi, uopće slijedili dobrovoljno ili je osobnu održivost moguće uspostaviti samo  sankcijama? Treba li mi sankcija ako ne odvajam otpad, ako ne prestanem pušiti, ako dnevno izbjegavam tjelovježbu, ne štedim energiju, razbacujem se resursima… Unatoč razumu koji mi govori da su sankcije danas potrebne kao ubrzivači procesa usvajanje kulture, ipak vjerujem i nadam se da će većina ljudi poprimiti kulturu osobne održivosti većim dijelom i bez sankcija! Jer alternativu osobnoj održivosti u razmišljanju okrenutom prema budućnosti i novim generacijama zapravo ne vidim!

Matija Hlebar,
Koprivnica, ožujak 2025

Svjetski dan zdravlja 2025.: zdravi počeci, budućnost puna nade

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan zdravlja 2025.

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine, na obljetnicu prve Svjetske zdravstvene skupštine Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine. Ovogodišnja tema usmjerena je na povećanje napora da se zaustavi smrtnost novorođenčadi i majki.

Svjetski dan zdravlja ima za cilj podići svijest o sveobuhvatnom cilju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) postizanja najvišeg mogućeg standarda zdravlja za sve, a svake godine fokusira se na određenu temu važnu za globalno zdravlje.

Ovogodišnja tema, ‘Zdravi počeci, budućnost puna nade’, podržava cilj Svjetske zdravstvene organizacije da smanji globalnu stopu smrtnosti majki na manje od 70 od 100.000 živorođene djece do 2030. godine, potičući vlade i zdravstvene radnike da povećaju svoje napore tijekom sljedeće godine kako bi okončali smrtnost novorođenčadi i majki koja se može spriječiti.

Zdravi počeci, budućnost puna nade

Ovogodišnja poruka je ključna jer trenutačno gotovo 300.000 žena godišnje izgubi život zbog trudnoće ili poroda, više od 2 milijuna beba umire u prvom mjesecu života, a oko 2 milijuna se rađa mrtvorođeno.

Na temelju trenutnih trendova, nevjerojatne 4 od 5 zemalja nisu na pravom putu da postignu ciljeve za poboljšanje preživljavanja majki do 2030. 1 od 3 neće uspjeti ispuniti ciljeve za smanjenje smrtnosti novorođenčadi. Istraživanja su ključna za utvrđivanje načina na koje zdravstveni sustavi mogu upravljati i boriti se protiv problema povezanih sa zdravljem novorođenčadi i majki.

Osnovne poruke za ovu godinu su:

  • Poticanje napora da se osigura jednakost u pristupu visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za žene i bebe.
  • Dodatna ulaganja da bi se ženama svugdje osigurao pristup zdravstvenim ustanovama prije, tijekom i nakon trudnoće.
  • Unaprijeđivanje prava žena i djevojaka – kako bi mogle bolje zaštititi svoje zdravlje.

Zdravlje majki i beba temelj je zdravih obitelji i zajednica koje nam svima pomažu osigurati budućnost punu nade.

Žene i obitelji posvuda trebaju visokokvalitetnu skrb koja ih podržava fizički i emocionalno, prije, tijekom i nakon poroda.

Zdravstveni sustavi moraju se razvijati kako bi upravljali mnogim zdravstvenim problemima koji utječu na zdravlje majki i novorođenčadi. To ne uključuje samo izravne opstetričke komplikacije, već i stanja mentalnog zdravlja, nezarazne bolesti i planiranje obitelji.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2025.: Sport za društvenu uključenost

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2025.
Foto: freepik

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir, koji se obilježava 6. travnja, prilika je da se pokaže uloga sporta u pokretanju društvenih promjena i razvoja zajednice te u njegovanju mira i razumijevanja.

Stvaranjem povijesne poveznice s prvim modernim Olimpijskim igrama 1896., Opća skupština UN-a 2013. proglasila je 6. travnja Međunarodnim danom sporta za razvoj i mir, a obilježava se svake godine od 2014.

MOO je, u svojstvu stalnog promatrača pri UN-u, predložio i podržao ovu inicijativu, budući da prepoznaje ulogu sportskih organizacija u doprinosu društvenim promjenama i ljudskom razvoju.

Sport i održivi razvoj

Godine 2015., u povijesnom trenutku za sport i olimpijski pokret, sport je službeno prepoznat kao “važan pokretač” održivog razvoja i uključen u UN-ove ciljeve održivog razvoja.

Godine 2024. rezolucija pod nazivom “Sport kao pokretač održivog razvoja” odobrena je konsenzusom svih 193 države članice UN-a. Između ostalog, rezolucija UN-a “prepoznaje da sport, uključujući sport za osobe s invaliditetom i osobe koje žive s rijetkim bolestima, ima važnu ulogu u promicanju mira i razvoja, tjelesnog i mentalnog zdravlja, jednakosti spolova, osnaživanja žena i djevojčica, poštivanja ljudskih prava i borbe protiv rasizma i rasne diskriminacije”.

Dana 25. srpnja 2024., uoči Olimpijskih igara Pariz 2024., na poticaj francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i predsjednika MOO-a Thomasa Bacha organiziran je prvi Summit o sportu za održivi razvoj (#Sport4SD). Bio je to najveći sastanak ikada organiziran na ovu temu, s mnogim organizacijama koje su inicirale ovaj pokret za ubrzavanje doprinosa sporta UN-ovim ciljevima održivog razvoja do 2030. godine.

Tema 2025.: Izjednačavanje uvjeta: Sport za društvenu uključenost

Uoči Drugog svjetskog sastanka na vrhu za društveni razvoj 2025., ovogodišnje obilježavanje će se usredotočit na temu socijalne uključenosti. Ova tema ima za cilj izazvati stereotipe, promicati jednake mogućnosti i omogućiti uključiv sport za sve, bez obzira na dob, spol ili rasu. Ističe ulogu sporta kao ujedinjujuće sile koja potiče uključenost i pravednija društva, a istodobno je moćna platforma za dijalog za rješavanje predrasuda i poticanje pozitivnih promjena diljem svijeta.

Olympism365

Kako bi ojačao ulogu sporta kao važnog pokretača ciljeva održivog razvoja, MOO je pokrenuo strategiju Olympism365.

Putem strategije Olympism365, MOO surađuje s organizacijama unutar i izvan olimpijskog pokreta kako bi podržao 550 programa i inicijativa društvenog utjecaja u 176 zemalja. Ovim zajedničkim djelovanjem MOO dopire do desetaka milijuna ljudi, poboljšava njihovo zdravlje i dobrobit, povećava pristup obrazovanju i stvara uključivija i miroljubivija društva kroz sport, 365 dana u godini.

Utjecaj ovih inicijativa bit će u središtu pozornosti na Olympism365 Summitu: Sport za bolji svijet, koji će se održati od 3. do 5. lipnja 2025. u Lausanni, Švicarska.

Tijekom ovog događaja, koji organizira MOO, predstavnici Olimpijskog pokreta, agencija UN-a, razvojnih i financijskih institucija, civilnog društva i namjenskih poduzeća razmijenit će najbolje prakse, prikazati zajednički učinak političkog rada i istražiti nove mogućnosti zajedničkog ulaganja.

Izvor: UN i IOC

DOBRA HRVATSKA

1...293031...187Stranica 30 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z