Klimatske promjene povećavaju troškove osiguranja

Foto: frimufilms / Freepik

Klimatske promjene uzrokovale su više od trećine svih gubitaka osiguranja povezanih s vremenskim prilikama u posljednjih 20 godina, pokazalo je novo izvješće grupe za kampanju Insure Our Future

Ukupno je procijenjeno 600 milijardi dolara (567 milijardi eura) gubitaka od klimatskih promjena – ogromni iznos koji osiguravatelji isplaćuju osiguranicima.

Malo je regija pošteđeno tijekom 2024. godine. Ujedinjeno Kraljevstvo je, na primjer, zabilježilo 190 milijuna dolara (180 milijuna eura) osiguranih gubitaka zbog ekstremne kiše izazvane olujom Henk. Procjenjuje se da je ova kiša bila čak četiri puta veća zbog klimatskih promjena.

Prema procjenama Swiss Re instituta, Europa je ove godine doživjela drugi najveći osigurani gubitak od poplava ikada. Očekuje se da će procijenjeni gubici od prirodnih katastrofa ove godine premašiti 135 milijardi dolara (128 milijardi eura).

Graf: global.insure-our-future.com

Godišnja tabela rezultata za osiguravajuća društva upozorava na potrebu hitnih mjera za rješavanje eskalirajućih klimatskih rizika koji bi ranjive zajednice mogli ostaviti potpuno nezaštićenima.

Rastuće emisije povećavaju gubitke

Tijekom posljednjeg desetljeća gubici koji se pripisuju klimatskim promjenama porasli su s 31 posto svih gubitaka povezanih s vremenom na 38 posto.

Ovaj rast udjela ukupnih vremenskih gubitaka pokazuje da je dekarbonizacija ključna za rješavanje rastućih troškova osiguranja, kaže se u izvješću.

“Osiguravatelji u osnovi krivo shvaćaju klimatski rizik ne prepoznajući kako su emisije stakleničkih plinova dovele do gubitaka tijekom ovog stoljeća”, rekao je profesor Ilan Noy, ekonomist za atribuciju klime na Sveučilištu Te Herenga Waka – Victoria u Wellingtonu i autor najveće recenzirane studije o tome koliko klimatske promjene doprinose vremenskim ekstremima. “Ukoliko ovog desetljeća oštro ne smanjimo emisije, klimatske štete će rasti eksponencijalno i mogle bi preopteretiti i osiguravatelje i gospodarstva.”

Osiguranje se također gura izvan dohvata za mnoge ranjive zajednice, budući da tvrtke upravljaju rastućim troškovima povećanjem premija ili čak potpunim povlačenjem pokrića iz visokorizičnih područja.

“Osiguravatelji iskorištavaju nestabilnu klimu za stvaranje rekordnih profita, na štetu svojih kupaca i dobrobit svojih dioničara,” kaže Ariel Le Bourdonnec, aktivist za osiguranje i reosiguranje u tvrtki Reclaim Finance, koja je provela istraživanje za ovo izvješće. “Doista se čini da se neki igraju sa sustavom, odbijajući osigurati zaštitu od rastućih klimatskih rizika, dok potiču problem osiguravajući ekspanziju fosilnih goriva.”

Poticanje problema osiguranjem ekspanzije fosilnih goriva

Kontinuirana ekspanzija fosilnih goriva, koja uzrokuje daljnji rast emisija, oslanja se na osnovno osiguranje. Međutim, osiguranje fosilnih goriva postaje ekonomski dvojbeno za osiguravajuće tvrtke.

Analiza izvješća o 28 najboljih svjetskih osiguravatelja imovine i nezgoda pokazala je da je njihov procijenjeni udio u gubicima pripisanim klimi na 10,6 milijardi USD (10 milijardi EUR) u usporedbi s 11,3 milijarde USD (10,7 milijardi EUR) izravnih premija koje su uplatili za komercijalne klijente na fosilna goriva 2023.

Za sedam kompanija u Europi, uključujući Allianz, AXA, Aviva i Zurich, gubici od 3,23 milijarde dolara (3,1 milijarda eura) premašili su premije za ugljen, naftu i plin, koje su ukupno iznosile 2,20 milijardi dolara (2,1 milijarda eura).

U prosjeku, premije za fosilna goriva također čine manje od 2 posto ukupnih premija, što je minijaturni udio na tržištu. Postavlja se pitanje zašto osiguravatelji ne koriste svoj veliki utjecaj na sektor fosilnih goriva kako bi zaštitili ostalih 98 posto svog poslovanja od spiralnih klimatskih rizika.

Kako se upotreba fosilnih goriva smanjuje, klimatski gubici i dalje rastu. Insure Our Future postavlja pitanje zašto osiguravajuća društva “odabiru put uništavanja klime koji šteti njihovoj dobiti kao i društvu u cjelini”.

U isto vrijeme, tržište osiguranja obnovljive energije još uvijek je bilo ispod 30 posto veličine tržišta osiguranja fosilnih goriva 2023., prijeteći da postane usko grlo za ulaganja u čistu energiju.

Dobrovoljne akcije daleko su od onoga što je potrebno

Insure Our Future kaže da je industrija osiguranja u cjelini zastala u djelotvornim klimatskim mjerama dok je zajednice diljem svijeta prepustila suočavanju s rastućim rizicima bez zaštite.

“Dokazi su nepobitni – klimatske promjene predstavljaju egzistencijalni rizik za industriju osiguranja”, pišu bivši kalifornijski povjerenik za osiguranje Dave Jones i viša britanska aktuarka dr. Louise Pryor u zajedničkom predgovoru za izvješće. “Industrija osiguranja kroz povijest je pomogla da društva postanu otpornija. Sada mora prihvatiti svoju moć i ubrzati prijelaz na čistu energiju, prestati jamčiti nove projekte fosilnih goriva i brzo se uskladiti s vjerodostojnim prijelaznim putevima od 1,5°C.”

Ali dobrovoljni napori daleko su od onoga što je potrebno s obzirom da se broj osiguravatelja koji stavljaju ograničenja na fosilna goriva jedva povećava u odnosu na posljednju verziju izvješća.

Neki, poput talijanskog osiguravatelja Generalija, čine mnogo više od drugih. U listopadu je usvojio prvu politiku ograničenja fosilnih goriva koja pokriva cijeli lanac vrijednosti nafte i plina i uključuje u svoj opseg nove LNG projekte metana koji ugrožavaju klimatske ciljeve.

Grupa za kampanju Insure Our Future upozorava da vrijeme za dobrovoljno korporativno djelovanje istječe. Regulatori, dodaje se, sada moraju mijenjati način na koji osiguravatelji upravljaju klimatskim rizicima.

Preuzeto: euronews.green – autor: Rosie Frost

Matija Hlebar: Ja – odgovoran građanin u 2024. Osobna EKO-izjava o godišnjem napretku.

Matija Hlebar
Foto: Autor i užitci vidika na Prenju

Prvu svoju godišnju osobnu eko-izjavu objavio sam 2019/20., zajedno s Goranom i Mislavom Antom, javno za svijet i svog unutarnjeg bića radi. I od tada svake godine doista „mjerim“ svoj napredak.

Ova godina je za mene godina posvećenosti održivom načinu života, dubokom promišljanju o svom odnosu prema okolišu, društvu i samom sebi. Smatram da je osobna i poslovna odgovornost svakog pojedinca, od najviših razina upravljanja do razine svakog radnika u organizacijama svih vrsta (npr. u poduzeću), ključna u borbi za očuvanje prirodnih resursa i zaštitu planete. Kroz svakodnevne promjene u svojim navikama, nastojim smanjiti svoj okolišni otisak, podupirati održivost i doprinijeti stvaranju boljeg svijeta za buduće generacije.

Planinarenje

Nakon mnogo godina tinjajuće želje za organiziranim planinarenjem, tijekom kojih sam napravio tisuće kilometara hodajući samo po krajolicima u okolici mog grada, posebno obroncima obližnje Bilogore, naposljetku sam 2. dana 2024. godine postao član Hrvatskog planinarskog društva „Bilo“ u Koprivnici. Time sam otvorio novo poglavlje u daljnjem zbližavanju sa samim sobom, s prirodom i s ljudima s kojima dijelim zajedničke vrijednosti. Sreće planinarenja je mnogostruka i neiscrpna. Zdravlje i okrijepa, druženje s ljudima koji rade isto, upoznavanje svih krajeva, ljudi i kultura naše domovine i šire regije, sve sam to dobivao obilato – privilegiju svih planinara. Pomakao sam se iz Koprivnice i vidio i činio novo, a dobro. Planinarenjem zasigurno pridonosimo boljem i održivom svijetu.

Foto: Drava ubrzava tok, zadivljuje / Matija Hlebar

Tako sam u nekoliko proteklih mjeseci upoznao nove prirodne ljepote Hrvatske i Bosne i Hercegovine, među ostalim: Koprivnički planinarski put – tradicionalni zimski pohod na Stankov vrh (Bilogora), 26. Vincekov pohod u Međimurju, Hrvatsko zagorje – Stazama Gupčevih putara, Samoborsko gorje – Tuščak gradina, Hrvatsko zagorje – Kunagora, Uspon na Klek i 150. obljetnica planinarstva u Hrvatskoj, Gorski kotar – Grobničke Alpe, Srednji Velebit – Kiza i Ljubičko brdo, planinski vrhovi Opservatorij, Pločno, Zelena glava, Leotar, Maglić i Bregoč.

Za održivost – i privatno i profesionalno

Djelujem u javnosti, moje zalaganje za održivi svijet je poznato. Boriti se za održivost može se na mnogo načina. Svatko neka doprinosi najviše što može, u onom što zna. Kako bi moj doprinos održivom razvoju bio još učinkovitiji, kontinuirano informiram i poučavam javnost o temama održivosti i zaštite okoliša; objavljujem zapise na portalima, a gotovo svakog tjedna obratim se okružnicom-pismom većem krugu ljudi, Kroz te, moglo bi se reći, tjedne objave, članke, priče, uvide, razmišljanja, slike iz prirode, dijelim svoja saznanja i iskustva s drugima, potičući zajednicu i građane na odgovorno ponašanje prema okolišu. Smatram da je edukacija ključna u stvaranju svijesti o važnosti održivog razvoja, a kao odgovoran građanin želim biti aktivan sudionik u tom procesu. Pa i ova osobna eko-izjava, dio je toga.

Oduvijek nastojim promatrati svijet oko sebe svojim, ali i očima drugih. Tako vidim i prepoznajem različite okolišne, društvene i ekonomske probleme koje želim riješiti na održivi način. Zato sam se osobno i poslovno prihvatio održivog razvoja odavno (kad su ga svi u mojem poslovnom okruženju „gurali od sebe“) i već prije 15 godina zajedno s prijateljima entuzijastima osnovao Udrugu za održivi razvoj Hrvatske, o čijim se aktivnostima više informacija može pronaći na www.uzorhrvatske.hr

Odmah da kažem za 2024.: potvrdio sam se u onom što sam dosad radio djelomično ili možda nesustavno, ali i u onom što usvojih davno. Uveo sam i neke novine. Moj unutarnji svijet, život, obogatio sam. Učvrstio održivost kao jednu od najvažnijih vrijednosti. To su sad moje navike, sveta  dužnost – kako bi se kazalo, dio mog identiteta. 

Foto: Zeleno i plavo, zagrljeni na Dravi. / Matija Hlebar

Razborito korištenje energije i prirodnih resursa

Jedan od ključnih aspekata mog napretka u 2024. je razborito korištenje energije i prirodnih resursa. U mom domu, svjetla gasim svaki put kad napustim prostoriju, što možda djeluje kao sitan korak, ali dugoročno ima veliki utjecaj na smanjenje potrošnje energije. Osim toga, sve rasvjetne instalacije zamijenio sam štednim žaruljama koje troše znatno manje energije, čime ne samo da smanjujem potrošnju nego i dugoročno štitim okoliš. Na isti način biram i kućanske uređaje pa se tako uvijek odlučujem za energetski učinkovite modele koji smanjuju moj okolišni otisak.

Zimi, kada grijanje postaje neizbježno, postavljam termostat na optimalnih 21°C, što je prema stručnjacima preporučena temperatura za udoban boravak u zatvorenom. Također, svaki put kad provjetravam stan, činim to kratko i učinkovito, kako bih sačuvao energiju i izbjegao nepotrebnu potrošnju. Na taj način nastojim ne samo održavati ugodan životni prostor, nego i smanjiti emisije CO2 koje nastaju uslijed prekomjernog grijanja.

Doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova

Nadalje, vjerujem u važnost malih, ali značajnih koraka prema smanjenju emisija CO2 u svakodnevnom životu. Umjesto korištenja dizala, koje troši energiju i povećava emisije ugljičnog dioksida, redovito koristim stepenice, što mi također donosi i zdravstvene benefite. Svjestan sam da svaka ušteda energije doprinosi smanjenju opterećenja na okoliš, pa tako čak i odlazak na posao biciklom ili pješice predstavlja moj mali doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova. Na taj način ne samo da smanjujem svoju osobnu potrošnju fosilnih goriva, već također doprinosim očuvanju zdravlja i održivosti zajednice.

U svim slučajevima javni prijevoz ili vlak postali su moji preferirani načini kretanja, jer su energetski učinkovitiji i manje štetni za okoliš. A pogotovo putujem vlakom na sva poslovna događanja u Hrvatskoj, što smatram važnim korakom prema održivosti. Moglo bi se kazati da je odlazak automobilom na udaljenosti od 100-tinjak km na konferenciju o održivosti na neki način licemjerje. Kad koristim automobil, biram ga isključivo za veće udaljenosti ili kada imam potrebu za transportom većih stvari. 

Razvrstavanje i smanjenje količine otpada

S obzirom na to da je otpad jedan od najvećih problema današnjeg društva, veliku pažnju posvećujem razvrstavanju i smanjenju količine otpada koji proizvedem. Svaki otpad razvrstavam na mjestu nastanka i koristim kutije od recikliranog kartona za odvajanje različitih vrsta otpada, što omogućuje pravilnu reciklažu i smanjenje opterećenja na deponije. Duboko sam osviješten o problemu plastike pa je stoga moj cilj potpuno izbjegavanje korištenja plastičnih vrećica i svega plastičnog, kad god se može. Pomislim često, koliko plastike proizvedu svi proizvođači mlijeka i prerađevina, svaki dan. Milijune komada i – kud to ide. Uvijek nosim platnenu vrećicu u džepu kad idem u nabavku, a kad treba ponesem dodatno još jednu veliku, ponekad i dvije.

Razumijevanje važnosti recikliranja i ponovne upotrebe postalo je dio mog svakodnevnog života. Ambalažu, koja se sastoji od različitih materijala, pažljivo rastavljam i odlažem u odgovarajuće spremnike. Ovakav pristup omogućava učinkovitiju reciklažu i smanjuje količinu otpada koji završava na deponijama. Veseli me podatak da su neki gradovi u Hrvatskoj višestruko povećali količinu odvojeno sakupljenog plastičnog otpada, papira i bio otpada, u samo nekoliko godina.

Odgoj djece za održivost

U svojoj obitelji također ulažem puno truda u odgoj djece, jer vjerujem da je najvažniji korak u održivosti obrazovanje budućih generacija. Djecu podučavam o važnosti ekološkog ponašanja, kao o nečem veoma važnom. Sve znaju o razvrstavanja otpada, štednji energije i vode te zaštite okoliša. I žalost me uhvati kad vidim kako su neki odrasli u tome potpuno nemarni, kao da nemaju pojma, da život i sudbinu svoju i tuđu troše u 21. stoljeću. Kroz zajedničke aktivnosti poput sadnje drveća, nastojim djeci primjerom pokazati koliko je važno čuvati i obnavljati prirodu. 

Foto: Ušće Mure u Dravu – zajedništvo velikih voda. / Matija Hlebar

Za održivu poljoprivredu

Na razini prehrambenih navika, sve više se okrećem lokalnim proizvođačima i lokalno proizvedenoj hrani, podržavajući tako održivu poljoprivredu i smanjujući potrebu za transportom hrane na velike udaljenosti. Kupujem voće i povrće od lokalnih poljoprivrednika, čime smanjujem okolišni otisak svog života i podržavam domaće proizvođače. Ujedno pazim na štednju vode, pri čemu ne ostavljam slavinu otvorenom i uvijek odmjerim potrebnu količinu vode, bilo za kuhanje, bilo za pripremu toplih napitaka (čaja, kave, kapučina).

Osobni doprinos kao dio zajedničkog cilja

Smatram da svaka mala promjena ostvaruje utjecaj. Moje osobne odluke i navike postale su 100% usmjerene prema zaštiti prirode i održivosti.  Svjestan sam da svaki primjer – pa i moj – može inspirirati druge da prepoznaju važnost odgovornog ponašanja i da tako doprinijeti očuvanju planete za buduće generacije. Vjerujem da samo kroz zajednički napor, ali i djela svakog pojedinca, možemo napraviti stvarnu promjenu.

Zadovoljan sam napretkom koji sam postigao u 2024. godini, ali sam također svjestan da uvijek postoji prostor za daljnje poboljšanje. Moje će osobne eko-navike i dalje evoluirati; smatram da održivost nije jednokratna odluka, već stalni proces koji zahtijeva promjene, unapređenja i prilagodbe, onako kako je u čitav ljudski život prilagodba, traženje najboljeg, unutarnji rast. 

U Koprivnici, 10. prosinca 2024.

Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2024.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Nova pravila EU-a o kvaliteti zraka: Onečišćenje zraka i dalje je najveći rizik za zdravlje Europljana

Onečišćenje zraka
Foto: frimufilms / Freepik

Najnovija procjena Europske agencije za okoliš (EEA), objavljena 10. prosinca 2024., ističe kako je onečišćenje zraka i dalje najveći rizik za zdravlje Europljana.

Skoro 240.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europskoj uniji se može pripisati izloženosti finim česticama, ključnom onečišćivaču zraka. Alarmantan je to nalaz procjene utjecaja na zdravlje EEA objavljene isti dan kada i nova pravila EU-a o kvaliteti zraka stupaju na snagu.

Najnoviji podaci EEA potvrđuju da su Europljani i dalje izloženi koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku znatno iznad preporučenih razina Svjetske zdravstvene organizacije. Odvojena procjena također je pokazala da je gotovo tri četvrtine europskih ekosustava izloženo štetnim razinama onečišćenja zraka.

Značajan dio europskog stanovništva živi u gradovima u kojima se redovito premašuju EU standardi kvalitete zraka za zaštitu ljudskog zdravlja. Stoga onečišćenje zraka i dalje ima značajan utjecaj na zdravlje Europljana, osobito u urbanim područjima. Ovi utjecaji na zdravlje uzrokuju ekonomske troškove. Skraćuju živote, povećavaju medicinske troškove i smanjuju produktivnost zbog izgubljenih radnih dana. Zagađivači s najozbiljnijim utjecajem na ljudsko zdravlje su čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon.

Trend smanjenja izloženosti onečišćenja zraka

Ohrabruje da je posljednjih godina uočen trend smanjenja izloženosti onečišćenja zraka. Između 2005. i 2022. broj smrtnih slučajeva u EU- u koji se mogu pripisati finim česticama ili PM 2,5 pao je za 45%, ostajući na pravom putu za postizanje cilja smanjenja od 55% navedenog u akcijskom planu EU za nulto zagađenje za 2030. godinu.

No, iako se izloženosti Europljana trima ključnim zagađivačima zraka (fine čestice, dušikov dioksid i ozon) smanjuje, onečišćenje zraka i dalje je najveći rizik za zdravlje. Slijede ga drugi čimbenici kao što su izloženost buci, kemikalijama i toplinskim valovima, uzrokujući kronične bolesti i pripisive smrti, osobito u gradovima i urbanim sredinama.

Prema najnovijim procjenama EEA-e:
  • najmanje 239.000 smrtnih slučajeva u EU 2022. može se pripisati izloženosti onečišćenju finim česticama (PM 2,5) iznad preporučene koncentracije WHO-a od 5 µg/m3.
  • 70.000 smrtnih slučajeva može se pripisati izloženosti onečišćenju ozonom (O3), a
  • 48.000 smrtnih slučajeva izloženosti onečišćenju dušikovim dioksidom (NO2).
Ovi smrtni slučajevi mogli su se izbjeći ispunjavanjem smjernica WHO-a u 2022.

Osim preuranjene smrti, značajni su i učinci življenja s bolestima povezanim sa zagađenjem zraka. Od vitalne je važnosti da se ovi utjecaji uzmu u obzir pri procjeni ukupnog zdravstvenog opterećenja onečišćenja zraka, kao i koristi koje bi proizašle iz čišćeg zraka u Europi, kaže se u brifingu EEA.

Onečišćenje zraka u Hrvatskoj

Za Hrvatsku se procjenjuje da je stopa smrti koje se mogu pripisati dugotrajnoj izloženosti finim česticama (broj preuranjenih smrti na 100.000 stanovnika tijekom 30 godina) smanjena za 40 % između 2005. i 2022. (s 235 na 141), što je rezultiralo s 3800 (95% CI: 2900-4200) smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati 2022.

Osim toga gubici prinosa usjeva zbog izloženosti ozonu na nacionalnoj razini 2022. procijenjeni su na 1,49% gubitka prinosa pšenice i 4,96% gubitka prinosa krumpira. To predstavlja ekonomski gubitak od približno 2,9 milijuna eura za pšenicu i 1,1 milijun eura za krumpir.

Onečišćenje zraka u Hrvatskoj 2013.-2022.

Onečišćenje zraka u Hrvatskoj 2013.-2022.
Graf: Trend prosječne godišnje koncentracije onečišćujuće tvari u Hrvatskoj po tipu postaje i prosjek za sve postaje u odnosu na standard EU

Provjerite i informacije za druge EU zemlje, uključujući informacije o utjecajima na zdravlje i ekosustav na nacionalnoj razini.

Utjecaj onečišćenja zraka na prirodu

Zagađenje zraka također negativno utječe na našu prirodu. Zasebni EEA brifing Utjecaj onečišćenja zraka na ekosustave u Europi, razmatra kako je vegetacija izložena ključnim zagađivačima zraka i kako se to prevodi u prinose usjeva i ekonomske gubitke.

U brifingu EEA navodi se da dušik u zraku, koji se taloži u ekosustavima, povećava opterećenje hranjivim tvarima (eutrofikacija) što dovodi do promjena u strukturi i funkciji ekosustava (promjene u biljnim vrstama koje mogu rasti na nekom području). Naime, 73% ekosustava u EU bilo je iznad kritičnih opterećenja za eutrofikaciju 2022.

Akcijski plan nultog onečišćenja uključuje cilj smanjenja područja ekosustava u kojima taloženje dušika premašuje kritična opterećenja za 25% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2005. Trenutačno je malo vjerojatno da će taj cilj biti ispunjen jer je pao za 13% između 2005. i 2022.

Također, otprilike jedna trećina europskog poljoprivrednog zemljišta bila je izložena koncentracijama prizemnog ozona iznad granične vrijednosti postavljene za zaštitu vegetacije prema pravilima EU-a. To je rezultiralo oštećenjem usjeva, smanjenim prinosima i procijenjenim ekonomskim gubicima od najmanje 2 milijarde eura. Ozon oštećuje šume i biljke smanjujući stope rasta, smanjujući prinose i utječući na biološku raznolikost. Godine 2022. 62% ukupne površine šuma u 32 zemlje članice EGP-a premašilo je kritične razine postavljene za zaštitu šuma od ozona. Značajno smanjenje emisija sumpornog dioksida (SO2) tijekom posljednjih desetljeća uglavnom je riješilo problem zakiseljavanja.

Na snazi ​​su nova pravila EU o kvaliteti zraka

Revidirana Direktiva o kvaliteti zraka u okolišuDirektiva (EU) 2024/2881, stupila je na snagu 10. prosinca 2024., nakon usvajanja 23. listopada 2024. Direktiva uvodi nove standarde kvalitete zraka koje treba postići do 2030., a koji su bliže preporukama SZO-a i obvezu praćenja dodatnih zagađivača kao što su ultrafine čestice, crni ugljik i amonijak. Time Direktiva podupire daljnja smanjenja utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje u narednim godinama:

  • smanjuje dopuštenu godišnju graničnu vrijednost za  glavni onečišćivač zraka  – fine čestice (PM2,5) – za više od polovice;
  • smanjuje dopuštene razine za dvanaest onečišćivača zraka- čestice (PM2,5 i PM10), dušikov dioksid (NO2) i dušikovi oksidi (NOx), sumporov dioksid (SO2), ozon (O3), ugljikov monoksid, benzen, benzo(a)piren, arsen, kadmij, nikal i olovo.

Redovita revizija standarda kvalitete zraka, u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima te društvenim i tehnološkim razvojem, pomoći će da se EU postavi na putanju prema postizanju cilja nultog onečišćenja zraka do 2050. Te će revizije osigurati da kvaliteta zraka unutar Europska unija postupno se poboljšava do razina koje se više ne smatraju štetnima, u skladu s naporima za klimatsku neutralnost.

Nadalje, revidirano zakonodavstvo osigurat će da osobe koje pate od oštećenja zdravlja zbog onečišćenja zraka imaju pravo na naknadu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka. Također će unijeti više jasnoće u pristup pravdi, učinkovite kazne i bolje informiranje javnosti o kvaliteti zraka i njezinim učincima na ljudsko zdravlje.

Provedba revidirane Direktive o kvaliteti zraka u okolišu

Revidirana Direktiva također će osigurati  rano djelovanje za postizanje čišćeg zraka. Ako razine onečišćenja zraka budu više od novih standarda iz 2030. tijekom sljedećih godina, države članice će morati analizirati jesu li na pravom putu da se na vrijeme usklade sa zakonodavstvom i, ako je potrebno, poduzeti mjere kako bi osigurale usklađenost do 2030.

Također će podržati lokalne vlasti jačanjem odredbi o praćenju i modeliranju kvalitete zraka  te pomoći u poboljšanju  planova kvalitete zraka. Poboljšana pravila o praćenju i modeliranju kvalitete zraka omogućit će temeljitiju procjenu usklađenosti sa standardima i podržati učinkovitije i djelotvornije mjere za sprječavanje i rješavanje kršenja standarda.

Nacionalne i lokalne vlasti odredit će specifične mjere potrebne za ispunjavanje ovih standarda. Istodobno, postojeće i nove politike EU-a u okolišu, energetici, prometu, poljoprivredi, istraživanju i inovacijama i drugim područjima dat će značajan doprinos.

Stupanje na snagu direktive prekretnica je za  ambiciju Europskog zelenog dogovora o nultom zagađenju okoliša do 2050. godine.

Izvor: EEA, vijesti Europske komisije

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti 2024: Zdravlje je na vladi

Međunarodni dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti 2024.

Međunarodni dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti ili dan općeg zdravstvenog osiguranja, 12. prosinca, godišnja je točka okupljanja globalnog pokreta zdravlje za sve. Datum obilježava godišnjicu povijesnog i jednoglasnog prihvaćanja univerzalne zdravstvene zaštite od strane Ujedinjenih naroda 2012. godine.

Univerzalna zdravstvena pokrivenost znači da svi ljudi imaju pristup punom rasponu kvalitetnih zdravstvenih usluga koje su im potrebne, kada i gdje su im potrebne, bez financijskih poteškoća.

Dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti ima za cilj podići svijest o potrebi za jakim i otpornim zdravstvenim sustavima i univerzalnom zdravstvenom pokrivenošću. Svake godine 12.12., zagovornici općeg zdravstvenog osiguranja podižu svoj glas kako bi podijelili priče o milijunima ljudi diljem svijeta koji još uvijek čekaju na zdravlje, kako bi pozvali čelnike na veća i pametnija ulaganja u zdravlje i kako bi podsjetili svijet da je Zdravlje za sve ljudsko pravo i imperativ stvaranja pravednih i otpornih društava.

Zdravije stanovništvo gradi zajednice koje su otpornije, produktivnije, mirnije i naprednije. Zdravlje za sve je preduvjet za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDGs). Unatoč brojnim političkim obvezama na visokoj razini za postizanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti do 2030., više od polovice svjetskog stanovništva još uvijek nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama.

Usvajanjem Agende održivog razvoja 2015. godine, šefovi država i vlada svih zemalja svijeta obvezali su se osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve. Ponovili su te obveze u političkim deklaracijama usvojenim tijekom sastanaka na visokoj razini 2019. i 2023. o univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti.

Tema 2024: Zdravlje je na vladi

Ove godine je Dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti usredotočen na ulogu financijske zaštite u ubrzavanju napretka prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti. Financijska zaštita osigurava da ljudi ne padnu u siromaštvo zbog plaćanja zdravstvenih troškova iz svog džepa. Tijekom posljednjih 20 godina financijska se zaštita postupno pogoršavala. 2 milijarde ljudi doživjelo je  financijske poteškoće, a 1,3 milijarde ljudi gurnuto je u siromaštvo zbog potrošnje na zdravstvo. To znači da majke mogu propustiti intervenciju koja može spasiti život njima ili njihovoj djeci. Da ljudi nisu dijagnosticirani i liječeni od nezaraznih bolesti na vrijeme. Da kašnjenje u pravovremenom liječenju dovodi do teških, neizlječivih ili po život opasnih bolesti.

Ulaganje u univerzalnu zdravstvenu pokrivenost poboljšava pravednost i društvenu koheziju. Također koristi nacionalnom gospodarstvu poboljšanjem zdravlja i dobrobiti, povećanjem sudjelovanja radne snage i produktivnosti te izgradnjom otpornosti pojedinaca, obitelji i zajednica.

Zato je ovogodišnja tema usmjerena na donositelje odluka diljem svijeta. S porukom da zaštite ljude od financijskih poteškoća prilikom pristupa zdravstvenim uslugama.

Odgovornost je na vladi da osigura zdravstvena skrb koja je uvijek dostupna ili besplatna. Osobito za najsiromašnije i najugroženije među nama.

Provjerite podatke o univerzalnoj zdravstvenoj pokrivnosti po zemljama.

DOBRA HRVATSKA

Snježne padaline diljem Alpa pale su za trećinu u 100 godina

Snježne padaline
Foto: wirestock / Freepik

Snježne padaline diljem Alpa pale su za trećinu u 100 godina, otkriva nova studija koju su vodili znanstvenici iz istraživačkog centra Eurac u Italiji.

Eurac je stvorio opsežnu sliku Alpa tijekom 100 godina u suradnji s brojnim meteorološkim uredima, agencijama za zaštitu okoliša, volonterskim skupinama i Sveučilištem u Trentu. Podaci o sezonskim snježnim oborinama prikupljeni su na 46 lokacija diljem Alpa, od Francuske do Slovenije. Najnoviji podaci su došli iz modernih meteoroloških stanica, dok su povijesne podatke prikupljali iz rukom pisanih zapisa od strane posebno imenovanih promatrača koji su bilježili koliko je centimetara snijega palo na određenoj lokaciji.

Studija je jedna od prvih koja je obuhvatila čitave Alpe tijekom dugog razdoblja, otkrivajući mnogo manje snježnih padalina naročito od 1980. nadalje. Između 1920. i 2020. bilježi se prosječno smanjenje snijega od 34 posto u cijelim Alpama, s posebno pogođenim jugozapadnim padinama.

“Postoji izrazito negativan trend u pogledu novih snježnih padalina u Alpama”, kaže Michele Bozzoli, ekološki meteorolog pri Euracu i glavni autor studije. “Posebno je primijećeno značajno smanjenje nakon 1980. Ovaj datum također koincidira s jednako oštrim porastom temperatura.” Drugim riječima, klimatske promjene dramatično mijenjaju lice najvišeg i najšireg planinskog lanca u Europi.


Međunarodni dan planina 2024: Rješenja za održivu budućnost


Koje zemlje gube najviše snijega i zašto je to problem?

Slika varira od 23 posto manje snježnih padalina u sjevernim Alpama do pada od gotovo 50 posto na jugozapadnim padinama.

“Najnegativniji trendovi odnose se na lokacije ispod 2000 metara nadmorske visine i nalaze se u južnim regijama poput Italije, Slovenije i dijela austrijskih Alpa”, kaže Bozzoli.

U alpskim područjima na sjeveru, poput Švicarske i sjevernog Tirola u Italiji, istraživači su također uočili središnju ulogu nadmorske visine.

Unatoč povećanju oborina tijekom zimske sezone, snježne padaline se sve više pretvaraju u kišu na nižim nadmorskim visinama kako temperature rastu u skladu s emisijama stakleničkih plinova.

U južnijim područjima temperature su porasle do te mjere da – čak i na višim razinama – kiša često dominira nad snijegom.

To je loša vijest iz više razloga, objašnjava Bozzoli. “Snijeg je ključan kao rezervoar vode, hrani ledenjake, planinske potoke i, kako se polako topi u proljeće, postupno obnavlja rezerve vode.”

Skijanje i turizam također su ključni za gospodarstvo ovih područja i ne mogu bez snijega.

“Smanjenje snijega utječe ne samo na zimske sportove, već i na sve aktivnosti i procese koji se oslanjaju na vodu. Ovaj se aspekt više ne može zanemariti u planiranju politike upravljanja vodama.”

Studija, objavljena u International Journal of Climatology, također naglašava važna reflektirajuća svojstva snijega – koja dalje utječu na regionalne klimatske obrasce.

Izvor: Euronews Green

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan planina 2024: Rješenja za održivu budućnost

Međunarodni dan planina, koji se od 2003. obilježava svakog 11. prosinca, stvara svijest o važnosti planina za život. Želi se naglasiti mogućnosti i ograničenja u razvoju planina te donijeti pozitivne promjene planinskim okolišima i njihovim stanovnicima diljem svijeta.

Planine su prirodni dragulji koji trebamo cijeniti. One su dom za 15% svjetske populacije i u njima se nalazi oko polovica žarišta svjetske bioraznolikosti. One daju slatku vodu za svakodnevni život polovici čovječanstva, pomažu u održavanju poljoprivredne proizvodnje i opskrbe čistom energijom i lijekovima.

Nažalost, planine su pod prijetnjom klimatskih promjena , pretjeranog iskorištavanja i kontaminacije, povećavajući rizik za ljude i planet.

  • Od 20 biljnih vrsta koje opskrbljuju 80% svjetske hrane, šest je nastalo i diverzificirano u planinama: kukuruz, krumpir, ječam, sirak, rajčice i jabuke
  • Planinski ekosustavi ugroženi su onečišćenjem. Mikroplastika je čak pronađena čak i do vrha Mt. Everesta.
  • Do 84 posto endemskih planinskih vrsta u opasnosti je od izumiranja, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene.

Kako se globalna klima nastavlja zagrijavati, planinski se ledenjaci tope što utječe na zalihe slatke vode nizvodno.


Snježne padaline diljem Alpa pale su za trećinu u 100 godina


Strme padine znače da krčenje šuma za poljoprivredu, naselja ili infrastrukturu može uzrokovati eroziju tla kao i gubitak staništa. Erozija i onečišćenje štete kvaliteti vode koja teče nizvodno i produktivnosti tla. Zapravo, više od 311 milijuna ruralnih gorštaka u zemljama u razvoju živi u područjima izloženim progresivnoj degradaciji zemljišta, od kojih se 178 milijuna smatra ranjivim na nesigurnost hrane.

Ovaj problem pogađa sve nas. Moramo smanjiti svoj ugljični otisak i brinuti se o tim prirodnim bogatstvima.

Međunarodni dan planina 2024.

Planinska rješenja za održivu budućnost – inovacija, prilagodba i mladi

Stoljećima su planinske zajednice razvile rješenja za prilagodbu svom surovom okolišu, suočavanje s klimatskim promjenama, smanjenje siromaštva i zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i ekosustava u planinskim regijama. Međunarodni dan planina 2024. ima za cilj usredotočiti se na inovativna rješenja, poticanje strategija prilagodbe i osnaživanje mladih za održivu budućnost. Stoga je ovogodišnja tema obilježavanja: “Planinska rješenja za održivu budućnost – inovacije, prilagodba i mladi”.

Inovacija je ključna za rješavanje složenih pitanja vezanih uz planine. Obuhvaća tehnološki napredak, kao što su digitalna rješenja za praćenje i očuvanje, kao i kreativno rješavanje problema kao što je klimatski pametna poljoprivreda i novi pristupi zarađivanju, upravljanju resursima i financiranju.

Kako klimatske promjene pogoršavaju pritiske okoliša na planine, prilagodba postaje imperativ za izgradnju otpornosti i smanjenje ranjivosti. Strategije prilagodbe prilagođene planinskim ekosustavima i zajednicama uključuju rješenja kao što su pristupi smanjenju rizika od katastrofa koji se temelje na ekosustavima i integracija autohtonih sustava znanja.

Međunarodni dan planina 2024.Aktivno, smisleno i uključivo sudjelovanje mladih u donošenju odluka ključno je za osiguravanje dugoročne održivosti planinskih rješenja. Mladi su predani klimatskim akcijama, rodnoj ravnopravnosti, socijalnoj pravdi, inovacijama, promicanju kulture i uključivanju. IMD 2024 promiče dostojanstven rad i kvalitetno zapošljavanje mladih, univerzalnu i dostupnu obuku te poduzetničke mogućnosti koje doprinose očuvanju i održivom korištenju planinskih resursa.

Međunarodni dan planina 2024. platforma je za razmjenu znanja, pokazivanje najboljih praksi i mobilizaciju kolektivnog djelovanja. Prihvaćanjem inovacija, prilagodbe, osnaživanja mladih i suradničkih pristupa, može se otvoriti put za održiviju i otporniju budućnost za planinske zajednice i ekosustave.

Izvor: FAO, UN

DOBRA HRVATSKA

Dan ljudskih prava 2024: Naša prava, naša budućnost, upravo sada.

Dan ljudksih prava 2024.
Foto: Ljudska prava igraju ključnu ulogu kao preventivna, zaštitna i transformativna sila u rješavanju najvećih briga ljudi. / OHCHR

Dan ljudskih prava obilježava se u cijelom svijetu 10. prosinca, u znak priznanja Opće deklaracije o ljudskim pravima od strane Opće skupštine UN-a 1948. godine. Cilj obilježavanja je istaknuti temeljna prava svih ljudi – uključujući jednakost, život, slobodu i sigurnost – bez obzira na vjeru, jezik, spol, rasu, boju kože, mišljenje, imovinu ili status.

Ovogodišnja tema obilježavanja je Naša prava, naša budućnost, upravo sada. Tema govori o svakodnevnoj važnosti ljudskih prava u našim životima. Podsjeća da i sami moramo učiniti što možemo kako bismo progovorili protiv govora mržnje i suprotstavili se dezinformacijama. Zajedno možemo mobilizirati globalne napore prema boljoj, pravednijoj budućnosti za sve.

Ljudska prava mogu osnažiti pojedince i zajednice da stvore bolje sutra. Prihvaćanjem i povjerenjem u punu moć ljudskih prava kao puta u svijet kakav želimo, možemo postati mirniji, ravnopravniji i održiviji.

Ovog Dana ljudskih prava fokusiramo se na to kako su ljudska prava put do rješenja, igrajući ključnu ulogu kao preventivna, zaštitna i transformativna sila za dobro. Kao što je rekao glavni tajnik UN-a António Guterres, “Ljudska su prava temelj za mirna, pravedna i uključiva društva.”

Braneći ljudska prava, možemo spriječiti štetu prije nego što se dogodi. Ljudska prava su zajednička nit koja nas sve povezuje u njegovanju mira i stabilnosti.

Štiteći ljudska prava, štitimo svoju budućnost. Ljudska prava nisu apstraktne ideje. Oni nude zaštitu, osiguravajući da svi, svugdje mogu živjeti dostojanstveno i s poštovanjem.

Unapređujući ljudska prava, stvaramo pravedniji svijet. Održavanje ljudskih prava ne odnosi se samo na rješavanje sadašnjih nepravdi, već i na preoblikovanje nepravednih društava i osnaživanje marginaliziranih skupina.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024: S mladima protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.
Foto: Mladi protiv korupcije u Ukrajini. / UNDP Ukrajina

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine 9. prosinca kako bi se podigla svijest o korupciji i njezinim razornim učincima na društvo, upravljanje i gospodarski rast.

Ovaj dan služi kao globalni podsjetnik na hitnu potrebu za borbom protiv korupcije na svim razinama i učvršćuje predanost provedbi učinkovitih antikorupcijskih mjera. Vlade, organizacije i pojedinci širom svijeta ujedinjuju se kako bi potvrdili svoju posvećenost transparentnosti, integritetu i odgovornosti.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije ustanovljen je 2003. godine nakon usvajanja Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC). Dan ima za cilj promicanje svijesti o korupciji, poticanje antikorupcijskih inicijativa i poticanje međunarodne suradnje.

Problem korupcije

Danas se svijet suočava s brojnim izazovima, tragedijama, nejednakostima i nepravdama, od kojih su mnoge povezane s korupcijom. Korupcija je složen društveni, politički i ekonomski fenomen koji pogađa sve zemlje. Potkopava demokratske institucije, usporava gospodarski razvoj i doprinosi nestabilnosti vlade.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.

Korupcija napada temelje demokratskih institucija iskrivljujući izborne procese, izopačujući vladavinu prava i stvarajući birokratske močvare, čiji je jedini razlog postojanja traženje mita. Gospodarski razvoj je zaustavljen, jer se izravna strana ulaganja obeshrabruju, a mala poduzeća unutar zemlje često zbog korupcije ne mogu prevladati potrebne “početne troškove”.

Indeks percepcije korupcije

Indeks percepcije korupcije (CPI) godišnje je izvješće Transparency Internationala koje rangira zemlje na temelju percipiranih razina korupcije u javnom sektoru. CPI rangira 180 zemalja i teritorija diljem svijeta, ocjenjujući ih na ljestvici od 0 (visoko korumpirano) do 100 (vrlo čisto). Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023. pokazuje da korupcija cvjeta diljem svijeta. Globalni trend slabljenja pravosudnih sustava smanjuje odgovornost javnih dužnosnika, što omogućuje bujanje korupcije.

Više od dvije trećine zemalja postiglo je ocjenu ispod 50 od 100, što snažno ukazuje na to da imaju ozbiljnih problema s korupcijom. Globalni prosjek zapeo je na samo 43, dok velika većina zemalja nije postigla nikakav napredak ili je nazadovala u posljednjem desetljeću. Štoviše, 23 zemlje pale su na svoje najniže rezultate do sada ove godine.

Na ljestvici od 180 država prema CPI za 2023. godinu Hrvatska je na 57. mjestu s 50 bodova. To su isti rezultati kao i za 2022. godinu. Hrvatska se nalazi na začelju Europske unije, a osim nas lošije su Grčka s 49, Rumunjska s 46, Bugarska s 45 i Mađarska s 42 boda. Prosjek članica Europske unije je 64 pa Hrvatska zaostaje za 14 bodova.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.

Ujedinjenje s mladima protiv korupcije: Oblikovanje sutrašnjeg integriteta

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024. usredotočit će se na ključnu ulogu mladih u borbi protiv korupcije. Ova globalna inicijativa ima za cilj osnažiti mlade ljude kao pokretače promjena, potičući budućnost utemeljenu na transparentnosti i odgovornosti. Kampanja će započeti 9. prosinca 2024. i trajati do 2025., a kulminirati će na jedanaestom zasjedanju Konferencije država stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (CoSP11) u Dohi, Katar.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.

Mladi ljudi su značajno pogođeni korupcijom. Korupcija nagriza tkivo društva, guši napredak i lišava mlade mogućnosti obrazovanja, izgleda za posao, angažmana u javnom životu, uspjeha u sportu i pristupa zdravstvenoj skrbi i drugim bitnim uslugama. Osim toga, doprinosi degradaciji okoliša i uništavanju klime.

Uz 1,9 milijardi mladih ljudi u svijetu, borba protiv korupcije ključna je za budućnost gotovo četvrtine svjetske populacije.

Upravo mladi ljudi imaju najveći potencijal postati snažni pokretači promjena u borbi za budućnost utemeljenu na integritetu. Mladi imaju jasnu viziju i inovativne ideje za budućnost bez korupcije. Mora im se dati mjesto za stolom, slušati njihove glasove i uključiti ih u proces. Osnaživanjem mladih da se aktivno angažiraju i pomognu u vođenju budućih antikorupcijskih napora, mogi se ostvariti dugoročne promjene.

Stoga se kampanja za Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2024.-2025. usredotočuje na ulogu madih. Oni će aktivno sudjelovati u raspravama, dijeliti svoja iskustva i predlagati inovativna rješenja za borbu protiv korupcije. Mladi će predstaviti svoje apele izravno svjetskim vođama, zalažući se za budućnost bez korupcije.

Kampanja obuhvaća globalnu inkluzivnost, sadržavajući prijevode teme na glavne jezike i potičući upotrebu hashtagova kao što su #UnitedAgainstCorruption i #IACD2024 kako bi se povećao domet na digitalnim platformama. Kampanja će pojačati glasove čelnika integriteta budućnosti, dopuštajući im da izraze svoje brige i težnje. S nadom da će se njihovi apeli čuti i da će rezultirati konkretnim akcijama.

Izgradnja pravednog svijeta i održivog planeta moguća je samo ako korupcija ne stoji na putu.

DOBRA HRVATSKA

Na Međunarodnom sudu pravde počeo najveći svjetski klimatski slučaj

Međunarodni sud pravde
Foto: Međunarodni sud pravde, čije je sjedište u Den Haagu, glavno je pravosudno tijelo Ujedinjenih naroda / icj-cij.org

U ponedjeljak, 2. prosinca 2024. je na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) započeto saslušanje u potencijalno najvećem svjetskom klimatskom slučaju. Tijekom dvotjednog saslušanja, više od 100 zemalja i organizacija treba podnijeti svoje argumente o tome što bi države trebale zakonski učiniti u borbi protiv klimatskih promjena.

Saslušanja se održavaju u Haagu u Nizozemskoj od 2. do 13. prosinca, a očekuje se da će Međunarodni sud pravde dati savjetodavno mišljenje tijekom 2025. godine.

Postupak ima poseban značaj za male otočne države koje su inicirale postupak. Saslušanje počinje samo tjedan dana nakon što su zemlje u razvoju na COP29 osudile dogovor o osiguravanju 300 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2035. kako bi se pomoglo siromašnijim zemljama da se nose s klimatskim promjenama, ocijenivši ga krajnje nedostatnim.

Otvarajući saslušanja, predstavnik Vanuatua je rekao sudu da je još jednom “svjedočio iz prve ruke” neuspjehu međunarodnog samita. Vanuatu je nizinski arhipelag istočno od Australije koji je posebno osjetljiv na ekstremne vremenske uvjete, nesigurnost vode i prijetnju porasta razine mora. Stanovnike te otočne države je “dugotrajni i sustavni neuspjeh COP procesa” koštao dobrobiti, kulture, pa čak i života.

Foto: Međunarodni sud pravde (ICJ), glavno pravosudno tijelo UN-a, održava javna saslušanja o zahtjevu za savjetodavnim mišljenjem o obvezama država u pogledu klimatskih promjena, od ponedjeljka 2. do petka 13. prosinca 2024. u Palači mira. u Haagu, sjedištu Suda. Sjednica održana pod predsjedanjem g. Nawafa Salama, predsjednika Suda. / icj-cij.org

Zašto se o klimatskim promjenama traži mišljenje Međunarodnog suda pravde?

Poziv na savjetodavno mišljenje ICJ-a o klimatskim promjenama dio je pokušaja da se uspostavi jači okvir odgovornosti koji postavlja jasne međunarodne pravne obveze za klimatske akcije.

Male otočne države u razvoju (SIDS) predvodile su inicijativu, a ideju su prvi predložili studenti prava na Fidžiju prije pet godina.

Zatim ga je preuzeo Vanuatu koji je uspješno predvodio koaliciju nacija u vršenju pritiska na Opću skupštinu UN-a da zatraži mišljenje od ICJ-a. Prošle je godine Generalna skupština UN-a konačno zatražila od suda mišljenje o “obvezama država u pogledu klimatskih promjena”.


Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!


Dva su temeljna pitanja s kojima se susreće 15 sudaca iz cijeloga svijeta o obvezama države u međunarodnom pravu. Prvo je koja je njihova dužnost zaštite klime? Drugo je koje su pravne posljedice kada svojim djelovanjem ili nečinjenjem prouzrokuju značajnu štetu?

UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene također je upoznao suce sa znanošću koja stoji iza ovog pitanja prije početka saslušanja.

Značaj savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde

Savjetodavno mišljenje ICJ-a neće biti pravno obvezujuće pa ne može izravno prisiliti nacije da djeluju, ali će biti politički i pravno značajno. Moglo bi utjecati na klimatske akcije i obveze utemeljene na vladavini prava. To bi značilo da bi zemlje mogle biti smatrane odgovornima za neuspjeh da se na odgovarajući način pozabave klimatskim promjenama. Savjetodavno mišljenje vjerojatno će utjecati na tužbe protiv klimatskih promjena na sudovima diljem svijeta – uključujući one u kojima male otočne države traže odštetu od razvijenih zemalja za povijesnu klimatsku štetu.


Europski sud za ljudska prava osudio Švicarsku zbog neučinkovite klimatske politike


Vanuatu smatra da će ishod ovog postupka “odjeknuti kroz generacije, određujući sudbinu nacija”. Ponašanje koje se sudi, navodi se, jest ponašanje država koje nisu uspjele više od jednog stoljeća – unatoč strašnim upozorenjima – obuzdati svoje emisije.

Foto: Posebni izaslanik Vanuatua za klimu Ralph Regenvanu na Međunarodnom sudu pravde u Haagu. /icj-cij.org

“Prije sedam godina, 196 strana usvojilo je Pariški sporazum, što je bio monumentalan korak za zaštitu i ljudi i planeta”, rekao je Ralph Regenvanu, posebni izaslanik za klimatske promjene i okoliš u vladi Vanuatua, novinarima prije saslušanja.

“Ipak, gotovo desetljeće kasnije, Vanuatu i druge male otočne države još uvijek pokušavaju spriječiti daljnju štetu dok popravljaju gubitke i štete koje su se već dogodile, dok vide nedostatak radnji od strane stranaka koje su potpisale Pariški sporazum.”

Regenvanu dodaje da su SIDS među nekima od najgore pogođenih klimatskim promjenama unatoč tome što doprinose samo djeliću globalnih emisija. – “Nedostatak napretka u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama u smanjenju emisija i usporavanju klimatskih promjena unatoč Pariškom sporazumu zahtijeva pravnu akciju koju sada pokušavamo poduzeti.”

Može li ovo biti najveći pravni slučaj u ljudskoj povijesti?

ICJ treba saslušati 98 država i 12 međunarodnih organizacija – uključujući mnoge koji prvi put sudjeluju u ovakvim postupcima. Do sada je dostavljeno ukupno 91 pisano očitovanje i 62 dodatna pisana komentara.

“To označava najopsežnije sudjelovanje u raspravama pred ICJ-om ikada. Što se tiče sudjelovanja, sa sigurnošću možemo reći da je ovo najveći slučaj u ljudskoj povijesti,” rekla je novinarima Margaretha Wewerinke-Singh, pravna savjetnica za Vanuatuov ICJ slučaj i međunarodna odvjetnica u Blue Ocean Lawu.

Ono što ove postupke čini povijesnima, dodaje ona, nije samo njihova vještina već i sadržaj. Ovo nisu budući rizici ili teoretske prijetnje, već trenutna stvarnost za milijune diljem svijeta.

“Teritorije već nestaju, sredstva za život se uništavaju, a temeljna ljudska prava se krše upravo sada. A ponašanje koje uzrokuje ova kršenja dugo je bilo prikriveno kao zakonito.”

Saslušanja ICJ-a dio su trija pravnih savjetodavnih mišljenja o klimi koja su zatražena od nekih od najviših svjetskih sudova u roku od šest mjeseci.

Ranije ove godine Međunarodni sud za pravo mora potvrdio je da su stranke Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) obvezne poduzeti mjere za borbu protiv onečišćenja mora uzrokovanog klimatskim promjenama. Očekuje se da će Međuamerički sud za ljudska prava biti sljedeći, a trebao bi objaviti svoje savjetodavno mišljenje tijekom 2025.

Članak preuzet od euronews.green / autor: Rosie Frost

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan tla 2024: Briga za tlo – mjeri, prati, upravljaj

Svjetski dan tla 2024.

Svjetski dan tla koji se obilježava svake godine 5. prosinca, podiže globalnu svijest o potrebi zaštite i održivog upravljanja tlom. U središtu pozornosti je tlo kao ključni resurs za život na Zemlji.

Zdrava tla igraju ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti, smanjenju erozije i onečišćenja, poboljšanju filtracije vode i izgradnji otpornih i održivih prehrambenih sustava. Također značajno pridonose klimatskim mjerama sekvestracijom ugljika.

Podržan od strane UN-a i FAO-a, Svjetski dan tla skreće pozornost na vitalnu ulogu tla u osiguravanju sigurnosti hrane, podupiranju sredstava za život i promicanju dobrobiti ljudi. To je dan kada se razmišlja o važnosti tla u prirodnom sustavu i diljem svijeta poduzimaju akcije kako bi se ono zaštitilo.

  • Može proći i do 1000 godina da se proizvede samo 2-3 cm tla.
  • Održivim upravljanjem tlom moglo bi se proizvesti do 58% više hrane.
  • Poljoprivredna proizvodnja morat će se povećati za 60% kako bi zadovoljila globalnu potražnju za hranom 2050.

Briga za tlo: mjeri, prati, upravljaj

Kampanja Svjetskog dana tla 2024. pod temom Briga za tlo: mjeri, prati, upravljaj naglašava važnost točnih podataka o tlu. Osnova je to informiranog donošenja odluka o održivom upravljanju tlom za sigurnost hrane.

Opstanak našeg planeta ovisi o dragocjenoj vezi s tlom. Više od 95 posto naše hrane dolazi iz tla. Osim toga, opskrbljuju 15 od 18 prirodnih kemijskih elemenata bitnih za biljke.

Međutim, klimatske promjene i ljudsko djelovanje uzrokuju degradaciju tla. Erozija narušava prirodnu ravnotežu. Smanjuje se tako infiltracija vode te posljedično razine vitamina i hranjivih tvari u hrani.

Prakse održivog upravljanja tlom, kao što je minimalna obrada tla, rotacija usjeva, dodavanje organske tvari i pokrovni usjevi, poboljšavaju zdravlje tla, smanjuju eroziju i onečišćenje te poboljšavaju infiltraciju i skladištenje vode. Ove prakse također čuvaju biološku raznolikost tla, poboljšavaju plodnost i doprinose sekvestraciji ugljika, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE